Mjesta i znamenitosti
Grčka ga slavi, Bjelopavlići pominju
Glas o vrlinama i junaštvu Vasa Brajovića, poznatog grčkog narodnog junaka i vojskovođe iz 19. vijeka, davno je prešao granice ove zemlje. Iako se o ovom vrsnom generalu, ratniku i slobodaru kod nas malo zna, u Grčkoj poznatiji kao Vaso Crnogorac (Vasos Mavrouniotis) ostao je upamćen po svojim vojničkim i ljudskim svojstvima, koje su, i dan danas, aktuelne i široko prisutne kod grčkog naroda.
Prema svim ozbiljnim istraživačkim podacima Brajović je iz Jelenka nadomak Danilovgrada. Kao mlad čovjek otišao je iz rodnih Bjelopavlića, nastanio se u grčkoj i u toj zemlji ostvario značajnu političku i vojnu karijeru. Za zasluge u ustanku Vaso Brajović je dobio titulu divizijskog generala i bio je jedan od najpouzdanijih saradnika grčkog kralja Otona. Nažalost, o ovom grčkom junaku iz Bjelopavlića danas se malo govori, a obični građani o njemu ništa i ne znaju, iako je njegov spomenik podignut u Podgorici.
– Vaso Brajović (grčko ime Mavrovuniotis) jedna je od najzanimljivijih ličnosti Grčke u prvoj polovini 19. vijeka. On je najpoznatiji, ali ne i jedini crnogorski ustanik, koji je učestvovovao u borbama protiv Turaka za oslobođenje Grčke od Turaka. Jedan od njegove braće, Rade, junački je poginuo na ostrvu Pearosu. Špiro i sinovac Nikola, kao i braća Lazar i Teodor, samo su dio brojne zajednice ustanika koji su došli u pomoć porobljenoj braći. O njihovoj borbi u Grčkoj postoji obimna literatura, a pomenuću monografiju Atanasija Hrisologisa, kao i oko 1.200 pisama u sklopu arhiva Vasa Brajovića, koji pod tim imenom postoji na Pantio univerzitetu u Atini – rekao je na jednom ranijem predavanju prof. dr Brajović.
On je primjetio da je Vaso Brajović od početka ustanka 1821. godine učestvovao u preko 50 bojeva sa Turcima. Komandovao je četama i bataljonima i za vrijeme ustanka pod njegovom komandom poginulo je preko 1.000 ljudi.
Munjeviti vojnički uspjesi brzo su ga unaprijedili u kapetana takozvanih klefti, odnosno malih pokretnih hajdučkih četa, a potom je dobio titulu hiljarhosa. Taj čin je označavao komandanta koji je komandovao sa najmanje 1.000 vojnika i bio je najveći čin u ustaničkom periodu. Sa pobratimom Nikolom Krijezotisom, takođe ustanikom, bio je ključna figura u odbrani Atine, Akropolja i cijele Atike u posljednjim danima ustanka. A, kakav je junak Vaso bio svjedoči i njegov pohod za oslobođenje hrišćana u Libiji i Siriji i to na poziv pravoslavnog sirijskog episkopa.
Taj pohod je bio neuspješan, ali ukazuje na slobodarsku viziju i pravoslavnu dušu Vasa Brajovića – dodao je prof. dr Brajović.
Od kralja dobio čin generala
Nakon oslobođenja i dolaska kralja Otona na grčki presto Vaso Brajović postaje jedan od tri najznačajnije ličnosti u novom kraljevstvu. Od novog kralja dobiće čin generala i postaće vojni upravitelj centralne i istočne Grčke i istaknutu član Francuske stranke.
– Vaso je sa prvom suprugom Jelenom imao četiri sina, od kojih je najpoznatiji Timoleon koji je postao general i važan političar u Grčkoj. Sa drugom ženom imao je kćerku Petru koju je nazvao po majci.
Vaso je umro 1847. godine od teške upale pluća. Nekoliko decenija nakon njevove smrti grčke vlasti su srušile njegov grob na Prvom atinskom groblju u aleji zaslužnih građana.
To je vjerovatno posljedica duge i bjesomučne kampanje koja je ovog junaka pratila i tokom života. Bilo je u Grčkoj puno onih koji su sa nepoštovanjem govorili o ulozi Vasa u grčkom ustanku.
Oni nijesu mogli da prihvate da neko ko nije Grk ima tako velike zasuge za oslobođenje Grčke.
I danas se njegova uloga minimalizuje i rijetki su pomeni o jednom od najvećih heroja grčkog rata i oslobođenja.
Društvo
Landža – park koji je poklonila priroda
Kod nas, s obzirom na klimatske uslove, ekološke performanse terena, te često neplanske urbane politike (usljed koje su stradale zelene površine pri izgradnji novih gradskih naselja) najčešće imamo parkove koje je čovjek podigao.
Pamtimo parkove koje je inicirao Kralj Nikola (Cetinje, Bar, Podgorica), te parkove na primorju koje su baštinili naši pomorci, ali i parkove i park šume koje su u tadašnjoj Jugoslaviji pošumljavali građani i inženjerijske jedinice JNA.
S druge strane, parkovi koje nam je priroda poklonila, mnogo su ređi. Parkovi, na primjer u Podgorici su parkovi nastali pošumljavanjem i brižnom kultivacijom površina. I na njihovom primjeru se vidi volja da se ozeleni novi urbani prostor, ali i potreba za zelenilom. S druge strane, postoje slučajevi kao u mnogim većim gradovima gdje su upravitelji poštedjeli šumu, projektujući je kao budući zeleni prostor velikog grada.
Dakle, parkovi koje je priroda davno dala na dar, a čovjek samo malo intervenisao, prilagodivši nepristupačan šumski teren današnjem čovjeku čineći ga upotrebljivijim parkovskim prostorom. Takve parkove možemo sresti u državama nasledicama velikih imperija gdje su šume, odnosno lovišta carskih porodica prenamijenjene u gradske parkove.
London, Berlin, Beč samo su neki od prikaza poštovanja autentičnog ambijenta.
Slučaj parka koje priroda nudi na dar imamo uz sami centar Danilovgrada, na prostoru Landža koji se nalazi na meandru rijeke Zete. Idealan prostor za park: zelene i vodene površine, višegodišnje drveće već prirodno podignuto među koje se mogu smjestiti infrastruktura za rekreaciju i slobodno vrijeme.
Prostor koji jednog dana može biti idealan model naučne labaratorije ili učionice na otvorenom u kojem đaci i studenti mogu sticati nova znanja o gradskim ekosistemima, u suživotu grada i prirodnog područja. Takođe, ovaj gradski raj bi lako uticao na transformaciju najbližih djelova grada, te omogućio adaptaciju obekata u nove poslovne prostore ili jednostavno podigao kvalitet življenja u neposrednoj blizini, što bi imalo i pozitivne ekonomske implikacije a Danilovgrad bi definitivno ostao “grad muzej prirode”.
Mjesta i znamenitosti
Studeno – Izletište i vazdušna banja
Planinski masiv i izletničko naselje, koje se nalazi na 1146-1305 m.n.v. Studeno predstavlja pravu vazdušnu banju, sa preko 400 vikendica. Ljekovito svojstvo borova i hladovina koju oni prave od ovog izletišta čine raj na zemlji.
Nalazi se na 24km od Danilovgrada.
Odavde šumski putevi i staze vode do planine Ponikvica i vrha Lisac.
Prekornica se nalazi severno od Danilovgrada i predstavlja još jednu, od planinara, bez razloga rijetko posećenu planinu. Njene južne strane odišu župskom klimom, dok visinski pojas iznad 1000 metara odlikuje izrazito kontinentalna.
Zime su sa često velikim snežnim padavinama. Reljef ove planine je veoma raznolik sa strmim stranama po njenom obodu, dugim dolovima, izrazitim vrhovima i vrtačama.
Zajedno sa takođe raznolikom florom i faunom, predstavlja interesantnu planinarsku destinaciju.
U prilog ovome ide i činjenica da se u centralnom dijelu Prekornice, u mjestu Studeno na nadmorskoj visini od oko 1210 metara, nalazi veliki planinarski dom kojim upravlja Planinarski sportski klub ,,Prekornica,, iz Danilovgrada.
Planinom Studeno, nazivali su čobani/pastiri planinski kraj, široku zaravan s više uvala i polja na južnom dijelu Prekornice, južno od glavnog prekorničkog grebena, i udaljenom 4 sata pješačkog uspona od Danilovgrada.
Na ovome prostoru dugom oko 15-ak kilometara postojali su i danas postoje neki katuni. Sve su kolibe bile građene od suhozida/suvomeđe ili kombinacijom od suhozida i balvana.
Pokrivene su bile daskama, a rjeđe slamom. I torovi su bili od suhozida ili od visokog kolja. Uglavnom su se na ovo područje izgonile ovce, koze, goveda, konji i magarad.
Mrs se prikupljao u kace pa zatim u mješine i to skorup, mješavina i tvrdi sir.
Danas je od velikog broja katuna ostalo samo nekoliko, na njihovom mjestu nastala su izletnička naselja, a mnoge stare kolibe zamjenile su savremene vikendice.
Dio čobana i dalje je izdizao u planinu, ali su umjesto koliba sada boravili u novoizrađenim savremenim objektima.
Studeno
Livada na kraju asfaltne ceste na kojoj se nalazi bunar s pitkom vodom. Ovdje je moguće parkirati vozila radi uspona po planini.
Danas je Studeno poznatije kao naziv za izletište (vikend-naselje) s više od 400-tinjak kućica za odmor. Ovo Studeno čini više livada obraslih borovom šumom, koje se pružaju na više od 100 hektara te na prosječnoj nadmorskoj visini od više od 1200 m (između 1146 i 1305 m). Udaljeno je 24 km od Danilovgrada, od kojega vodi asfaltna cesta.
Ovdje nedostaje izvora vode za piće.
Zbog mikroklimatskih uvjeta koje pruža njegova nadmorska visina i borova šuma, Studeno ima sve karakteristike ljetnog klimatskog lječilišta (ljetnja vazdušna banja), područja čije karakteristike pogoduju za oporavak imunološkog sustava, posebno u liječenju plućnih bolesti i tuberkoloze.
Studenom, kao najpopularnijem i najvećem izletištu na Prekornici, gravitiraju obližnji planinski katuni-izletišta, Bzo, Borov dô, Poljica, Ivanj ubao, Struţnica-Topolovo, Piskavice.
Šume ovdje ima dosta, a na širem području Studenog raste i munika (Pinus heldreichii endem Balkanskog poluostrva, u čistim sastojinama ili u zajednici s bukvom (obična bukva; Fagus sylvatica).
Na širem prostoru pronađeno je preko 476 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova, koji se mogu koristiti za pripremu ljekovitih i osvježavajućih napitaka, jestive su, ili prestavljaju važnu sirovinu u farmaceutskoj i drugoj industriji. Preko 70 pronađenih vrsta ovih biljaka, spadaju u farmakoekonomski važnije vrste.
Od Studenog se u više smjerova nastavlja više zemljanih šumskih putova i staza. Za izletnike su posebno zanimljive one prema vrhovima Kula i Lisac. Tradicionalni smjer kretanja iz Studenog bila su i katuništa na Ponikvici, dubje u masivu Prekornice.
Širim područjem Studenog prolaze obilježene nacionalne planinarske staze za pješačenje i planinski biciklizam (staza 454: Danilovgrad, Gorica, Slatina, Borov dô, Studeno,, Ćetni do, Razmet dô, Mokra Ponikvica, Suva Ponikvica, Brajovićka Ponikvica; staza br. 486: Brajovićka Ponikvica, Vukotica, Gostilje, Danilovgrad).
Ako želite doći do Studenog, potrebno je da krenete Martinićkim putem i na skretanju OVDJE nastavite pravo do OVDJE – Planinarski DOM.
You must be logged in to post a comment Login