Connect with us

Društvo

Kvadratura kruga: Život bez ljudi

Objavljeno

on

Na planini Prekornici, koja se uzdiže iznad bjelopavlićke ravnice i manastira Ostrog, već godinama živi sam Nikola Pavićević. Daleko od ljudi, daleko od puta, daleko od civilizacije. Nikola nema ni struju, ni televizor, ni telefon.

Posle nekoliko porodičnih tragedija, Nikola se povukao u sebe i sklonio od ljudi na svoj katun na planini Prekornici, čiji je najviši vrh 1 920 metara. Iako živi kao samotnjak i pustinjak, iako je doživeo mnoga razočaranja u ljude, Nikola ih se nije odrekao. Jedino želi da zaboravi ljude koji su ga prevarlili, a to su trgovci stokom, kojima je Nikola davao jagnjad i ovce na veresiju i koji su mu ostali dužni više od 150 000 evra.

Nikola je odrastao u porodici u kojoj su reč i obraz bili svetinja, pa ne može da prihvati novo vreme, niti da se navikne na ljude koje je iznedrilo to vreme.

Nikola se navikao na surove uslove života i na planinu Prekornicu sa kojom se srodio, poštujući zakone prirode. One ljudske zakone, ne priznaje, kao ni mnogi Bjelopavlići, još od vremena kada se crnogorski vladar knjaz Danilo ogrešio prema Nikolinom bratstvu Pavićevići i plemenu Bjelopavići.

Tačno pre 170 godina, na Svete Trojice, 30. maja 1854. godine, nakon liturgije i narodnog sabora kod manastira Ostrog, knjaz Danilo je tražio da mu Bjelopavlići dovedu trideset najlepših devojaka i žena da igraju kolo za njega i njegove perjanike. Ne sluteći šta vladar sprema, Bjelopavlići su ga poslušali. Knjaz Danilo je bacio oko na Danicu Pavićević, udatu za sveštenika Punišu, koja je važila za najlepšu ženu u Bjelopavlićima. Knjaz je silovao Danicu, a njegovi perjanici obeščastili su na tom svetom mestu preostalih 30 devojaka i žena iz Bjelopavlića. Taj sramni čin crnogorskog vladara doveo je do oružane pobune Bjelopavlića, koju je knjaz Danilo, u krvi ugušio.

Braneći čast svoje sestre Danice i obraz plemena Bjelopavlići, Todor Kadić je ubio crnogorskog knjaza u Kotoru 31. jula 1860. godine.

Ubistvo knjaza Danila nije platio samo Todor već svi Kadići. Neki su pobijeni, neki popaljeni i opljačkani i prognani. Danilov naslednik knjaz Nikola, doneo je odluku da niko od Kadića ne može ostati u granicama Crne Gore, dok je svijeta i vijeka.

Urednik: Branko Stanković

Snimatelj: Aleksandar Agbaba

Montaža: Marija Baronijan Šašić

Urednik emisije Branko Stanković autor je 18 dokumentarnih filmova i dve drame koje su ekranizovane na RTS-u, a i mnoštva dokumentarnih emisija, koje su, kao i filmovi, nagrađivane na domaćim i međunarodnim festivalima.

Label and copyright: Radio-televizija Srbije
Zabranjeno svako kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale!

Društvo

Preminuo Dragan Đurović

Od 2009. do 2021. godine obavljao je funkciju direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore

Objavljeno

on

By

Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova, potpredsjednik Vlade i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Dragan Đurović preminuo je juče u 65. godini.

Đurović je bio potpredsjednik Vlade Crne Gore u periodu od 2001. do 2007. godine, kada je bio i ministar unutrašnjih poslova (od 2003 – 2005) i vršilac dužnosti (v.d.) ministra inostranih poslova (od maja 2002. do januara 2003).

Bio je i direktor novinsko-izdavačkog preduzeća Pobjeda (1995–2001), poslanik Skupštine Srbije i Crne Gore i poslanik u Skupštini Republike Crne Gore.

Od 2009. do 2021. godine obavljao je funkciju direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.

Takođe je bio član Koordinacionog odbora Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva (ECAC).

Đurović će biti sahranjen u subotu u Danilovgradu, u selu Viš.

Nastavite čitanje

Društvo

Danas je Vidovdan

Objavljeno

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obiljeležavaju Vidovdan, dan kada crkva daje pomen knezu Lazaru i srpskim ratnicima poginulim u bici s Turcima na Kosovu polju 1389. godine. Na Vidovdan se u crkvama obavljaju pomeni za sve postradale u ratovima. Vidovdan nije praznik radosti, ne igra se i ne pjeva, a ljudi se prisjećaju palih ratnika i obilaze njihove grobove.

Narod Vidovdan dovodi u vezu, sa jedne strane za kneza Lazara i Kosovski boj, a sa druge, u arhaičnijoj varijanti, za sveca svetog Vida.

 

Danas, kaže narodno predanje, treba započeti nešto od ručnih radova, poput pletenja i vezenja. Prije nego što prionu na posao, žene treba da pokvase oči vodom u kojoj je prethodnu noć provela biljka vidovčica i da kažu: „Vidi, Vido kako pletem“, „Vidi, Vido kako vezem“, „Vidovčice, po bogu sestrice, što očima ja videla, to rukama i stvorila“.

Ako je vedro sa naznakama da će i ostati vedro, treba izneti napolje svu odeću i provetriti je kako bi se napunila dobrom energijom. S druge stane, ukoliko je oblačno, treba prekrstiti oblake da bi kiša koja padne bila dobra za useve.

 

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije