Samodoprinos kao ključni korak ka unapređenju mjesnih zajednica

Ova praksa omogućena Statutom Opštine Danilovgrad građanima daje mehanizme da direktno utiču na usmjeravanje tih sredstava i da se njihovi prioriteti i potrebe bolje reflektuju u planiranju aktivnosti mjesnih zajednica. Prema dosadašnjoj praksi lokalna samoprava uvijek participira sa sredstvima za podršku samodoprinosa.

Odluka o uvođenju samodoprinosa donosi se putem tajnog glasanja građana na Zboru u skladu sa zakonom. Da bi se odluka smatrala donijetom, potrebno je da većina ukupnog broja građana koji imaju biračko pravo i prebivalište na teritoriji mjesne zajednice podrži tu odluku. Ovaj pristup omogućava građanima da budu aktivni učesnici u donošenju važnih odluka koje utiču na njihovu zajednicu.

Član 102 Statuta Opštine Danilovgrad govori da o obliku i načinu neposrednog izjašnjavanja građana odlučuje Skupština većinom glasova od ukupnog broja odbornika dok Član 103 govori da inicijativu za donošenje odluke o samodoprinosu mogu podnijeti najmanje jedna trećina od ukupnog broja odbornika ili najmanje 20 % od ukupnog broja birača na teritoriji za koju se odluka donosi.

Uz inicijativu za uvođenje samodoprinosa, podnosi se program kojim se utvrđuju izvori, namjena i način obezbjeđivanja ukupnih finansijskih sredstava za realizaciju samodoprinosa. Predlog odluke o samodoprinosu utvrđuje Skupština većinom glasova od ukupnog broja odbornika. Odlukom o uvođenju samodoprinosa utvrđuje se: namjena, područje, vrijeme za koje se uvodi samodoprinos, ukupan iznos sredstava koja se prikupljaju, obveznik samodoprinosa, lica koja se oslobađaju obaveze, visina samodoprinosa (osnovica, proporcionalna stopa i dr.), način obračunavanja i ostvarivanja nadzora građana nad namjenskim korišćenjem sredstava i druga pitanja od značaja za uvođenje samodoprinosa.

Samodoprinos ima potencijal da značajno doprinese boljem finansiranju mjesnih zajednica i omogući realizaciju projekata koji su od ključnog interesa za lokalno stanovništvo. Ovom praksom bi osigurali dodatna sredstva koja bi direktno uložili u infrastrukturne projekte, uređenje javnih prostora i organizaciju kulturnih manifestacija.

Međutim, važno je naglasiti da uvođenje samodoprinosa zahtijeva pažljivo planiranje i jasno definirane svrhe. Građanima treba pružiti transparentne informacije o tome kako će se prikupljena sredstva koristiti i kako će biti vođen nadzor nad njihovom namjenom. Takođe, važno je omogućiti građanima mogućnost da aktivno učestvuju u procesima odlučivanja o prioritetima i projektima koje će finansirati putem samodoprinosa.

Bolja saradnja za bolju budućnost

U krajnjem cilju, saradnja između lokalne samouprave i građana ključna je za ostvarivanje boljih uslova života u mjesnim zajednicama. Samodoprinos može biti korak u pravom smjeru, ali samo ako se izvede uz učešće i podršku svih relevantnih aktera. Lokalna vlast ima zadatak osigurati da prikupljena sredstva budu namjenski korišćena i da se postigne vidljiv napredak u svakodnevnom životu građana. S druge strane, građani trebaju prepoznati svoju ulogu kao aktivnih aktera u odlučivanju i biti spremni preuzeti odgovornost za buduće projekte i inicijative.

Uvođenje samodoprinosa kao oblika finansiranja mjesnih zajednica ima potencijal da osnaži lokalnu demokratiju, poboljša infrastrukturu i uslove života, te poveća angažman građana u zajednici. Ključno je da se ovaj korak napravi pažljivo i uz kontinuiranu komunikaciju između svih strana kako bi se ostvarile pozitivne promjene i stvorila održiva budućnost za Danilovgrad i njegove mjesne zajednice.

Transparentno finansiranje za bolje mjesne zajednice

Napori ka većoj transparentnosti u finansiranju mjesnih zajednica jasno su vidljivi kroz primjere Mjesnih zajednica Danilovgrad II, Vražegrmci i Spuž. Ove zajednice su prepoznale značaj otvorene komunikacije i uvođenja inovativnih pristupa kako bi građanima pružile potpun uvid u budžet, planirane projekte i aktivnosti. Njihova predanost očitava se kroz webplatforme koje su uspostavili, omogućavajući građanima da budu u toku sa događanjima i da aktivno učestvuju u procesima donošenja odluka.

Jedna od ključnih prednosti ovakvih platformi je što omogućavaju građanima da izraze svoje mišljenje putem anketa i javnih konsultacija. Ovaj interaktivni pristup omogućava mjesnim zajednicama da bolje razumiju potrebe svojih građana i da usklade svoje aktivnosti sa stvarnim potrebama zajednice. Na primjeru Mjesne zajednice Vražegrmci, vidimo kako su građani bili u mogućnosti da daju sugestije o prioritetnim projektima i planovima, čime je osiguran veći stepen participacije i demokratskog učešća.

S druge strane, transparentno finansiranje takođe se odražava kroz inovativne prakse kao što je prodaja lokalnih proizvoda. Iako na svojim počecima mjesne zajednice Vražegrmci i Spuž su pokazale kako zajednice mogu unaprijediti svoju ekonomsku situaciju i istovremeno podržati lokalne proizvođače i preduzetnike. Ovakav pristup ne samo da omogućava dodatne izvore finansiranja, već takođe pruža građanima jasniji uvid u to kako se prikupljeni prihodi koriste za stvaranje dodatne vrijednosti za zajednicu.

Uprkos ovim pozitivnim koracima, potrebno je prepoznati izazove u postizanju potpune transparentnosti. Lokalne vlasti i mjesne zajednice trebaju zajednički raditi na jačanju sistema izvještavanja i nadzora kako bi se osiguralo da svi građani imaju jednak pristup informacijama. U tom smislu, edukacija građana o značaju transparentnosti i njihova aktivna uloga u praćenju finansijskih tokova mogu biti od presudne važnosti.

Kroz primjere Mjesnih zajednica Vražegrmci i Spuž, jasno je da transparentno finansiranje nije samo pitanje odgovornosti prema građanima, već i ključni faktor u izgradnji povjerenja i boljeg lokalnog okruženja. Otvorenost u finansiranju omogućava građanima da se osjećaju uključenima i informisanima, što je temelj participativne demokratije.

U zaključku, transparentnost nije samo krajnji cilj već i kontinuirani proces. Kroz saradnju, dijalog i inovativne pristupe, mjesne zajednice i građani Danilovgrada mogu zajedno stvarati bolje mjesne zajednice. Budućnost će biti oblikovana transparentnim pristupom finansiranju, u kojem će građani biti partneri u ostvarivanju pozitivnih promjena za sve.