Mjesta i znamenitosti
Spomenici u Danilovgradu
SPOMENICI I SPOMEN-OBILJEŽJA NOR-a 1941–1945 U OPŠTINI DANILOVGRAD
U seriji članaka ćemo prenijeti spomenike i spomen obilježja u opštini Danilovgrad, koji su preuzeti iz kataloga koji je pripremio SUBNOR-a CRNE GORE, Podgorica UBNOR-a i antifašista Danilovgrad
SPOMENIK U DANILOVGRADU
Spomenik u Danilovgradu (na Trgu „9. decembar”) posvećen je svim palim borcima, strijeljanim i žrtvama rata sa područja Opštine. Spomenik je podignut 1959. godine. Autor spomenika je akademski vajar Drago Đurović.
SPOMENIK-KOSTURNICA NA LAZINAMA
Nema pobjede bez žrtava nema slobode bez krvi strijeljani 23. VII 1944. godine
Brajović R. Branko
Burić V. Đorđije
Vujašković Đ. Senka
Vujošević P. Senka
Vučinić P. Ružica
Grgurović M. Milorad
Grgurović M. Svetozar
Dragović D. Roksanda
Dragović M. Marta
Đuković L. Borislav
Zeković J. Darinka
Zeković J. Milena
Ivanović G. Jovanka
Jovanović N. Roksanda
Jovanović T. Jagoš
Jovović Ž. Miladin
Jovović I. Branko
Jelušić N. Drago
Kalezić G. Jagoda
Kalezić M. Danica
Kalezić N. Ružica
Kaluđerović J. Radisav
Kovačević M. Ilija
Kovačević M. Đorđija
Koljenšić M. Svetozar
Krivokapić M. Radoje
Marković M. Petar
Mišković M. Milovan
Pavličić S. Jelena
Pavlović J. Bosa
Pavićević B. Danilo
Pajović B. Vladimir
Pejović L. Jagoš
Popović Đ. Milosava
Prelević Ž. Branislav
Prelević R. Milorad
Radulović P. Ljubo
Radović M. Milka
Radović R. Irena
Radulović Đ. Dragutin
Radulović P. Milutin
Raspopović P. Nikola
Simonović R. Milivoje
Stojić Đ. Velimir
Suhih-Grgurović Miruna
Ćipović V. Milka
Ulić M. Draga
Šaranović M. Zorka
Šaranović R. Jovanka
Šaranović R. Roksanda
Autor spomenika je akademski vajar Drago Đurović.
SPOMENIK U SELU GRLIĆ KOD DANILOVGRADA
U ovom selu je Mjesni komitet KPJ Danilovgrad sprovodeći odluku CKKPJ o početku oružane borbe protiv okupatora, na sjednici od 14. jula 1941. godine utvrdio plan napada na okupatorske garnizone i posade u srezu danilovgradskom. Spomen obilježje podignuto je 1956. godine.
Autor Nikola Božović.
Mjesta i znamenitosti
Njegoševa staza do Manastira Ostrog
Iznad vražegrmačkog sela Mandići nalazi se ozidana staza koja vodi do najvećeg pravoslavnog svetilišta u Crnoj Gori, Manastira Ostrog.
Njegošev put ka Ostrogu ili „Njegoševa staza”, kako se ponegdje i danas u narodu naziva, išla je sa Orje Luke na Drenovšticu, zatim preko Zete iznad izvorišta Oboštice, potom brdima kroz mjesta Ribnjak, Mandići, Rošca, Sreta, Dolovi i Donji manastir.
Staza je na brojnim mjestima degradirana ili presvučena slojevima asfalta i betona.
Ipak u dijelu Vražegrmaca ostaje očuvana iako bi se trebalo poraditi na njenom uređenju.
“Njegoševa staza” predstavlja samo jedan od turističkih potencijala vražegrmačkog kraja.
Vražegrmački kraj godinama unazad bilježi uvećanu turističku ponudu uprkos lošoj putnoj infrastrukuri i nedostatku redovnog vodosnabdijevanja.
Sa unapređenjem putne i komunalne infrastrukture ovog kraja, Opština Danilovgrad može doprinijeti ubrzanom razvoju lokalnog preduzetništva.
Društvo
Landža – park koji je poklonila priroda
Kod nas, s obzirom na klimatske uslove, ekološke performanse terena, te često neplanske urbane politike (usljed koje su stradale zelene površine pri izgradnji novih gradskih naselja) najčešće imamo parkove koje je čovjek podigao.
Pamtimo parkove koje je inicirao Kralj Nikola (Cetinje, Bar, Podgorica), te parkove na primorju koje su baštinili naši pomorci, ali i parkove i park šume koje su u tadašnjoj Jugoslaviji pošumljavali građani i inženjerijske jedinice JNA.
S druge strane, parkovi koje nam je priroda poklonila, mnogo su ređi. Parkovi, na primjer u Podgorici su parkovi nastali pošumljavanjem i brižnom kultivacijom površina. I na njihovom primjeru se vidi volja da se ozeleni novi urbani prostor, ali i potreba za zelenilom. S druge strane, postoje slučajevi kao u mnogim većim gradovima gdje su upravitelji poštedjeli šumu, projektujući je kao budući zeleni prostor velikog grada.
Dakle, parkovi koje je priroda davno dala na dar, a čovjek samo malo intervenisao, prilagodivši nepristupačan šumski teren današnjem čovjeku čineći ga upotrebljivijim parkovskim prostorom. Takve parkove možemo sresti u državama nasledicama velikih imperija gdje su šume, odnosno lovišta carskih porodica prenamijenjene u gradske parkove.
London, Berlin, Beč samo su neki od prikaza poštovanja autentičnog ambijenta.
Slučaj parka koje priroda nudi na dar imamo uz sami centar Danilovgrada, na prostoru Landža koji se nalazi na meandru rijeke Zete. Idealan prostor za park: zelene i vodene površine, višegodišnje drveće već prirodno podignuto među koje se mogu smjestiti infrastruktura za rekreaciju i slobodno vrijeme.
Prostor koji jednog dana može biti idealan model naučne labaratorije ili učionice na otvorenom u kojem đaci i studenti mogu sticati nova znanja o gradskim ekosistemima, u suživotu grada i prirodnog područja. Takođe, ovaj gradski raj bi lako uticao na transformaciju najbližih djelova grada, te omogućio adaptaciju obekata u nove poslovne prostore ili jednostavno podigao kvalitet življenja u neposrednoj blizini, što bi imalo i pozitivne ekonomske implikacije a Danilovgrad bi definitivno ostao “grad muzej prirode”.
You must be logged in to post a comment Login