Crna Gora jebogatija za još jedan časopis. Ovih dana iz štampe treba da izađe prvi broj časopisa „Brđanska zemlja“, obraznika za istoriju, kulturu, vjeru i umjetnost Bjelopavlića i Brda. Časopis „Brđanska zemlja” osnovali su članovi i ljudi okupljeni oko Udruženja Bjelopavlića „Bijeli Pavle“. Glavni urednik časopisa je prof. dr Boris B. Brajović, a redakciju čine: Milorad Dudi Kadić, Milan Stojović, Zdravko Gavrilović, Pero Radonjić, Danilo Jovanović, Miljan Stanišić, prof. dr Svetislav Popović, prof. dr Goran Radonjić, mr Željko Vujadinović i Stanko Jovanović.

– Časopis je osnovan sa idejom da se da glas i javnost onima bez glasa, da se vrednuju životi, priče, događaji, da se društvena sjećanja i Brđana i Bjelopavlića, koja su i višeslojna i preklapajuća sa drugima iznesu na svjetlo i da se obnovi pamćenje jer istorijska svijest određuje šta jeste i čemu svaka pojedina zajednica, pleme, narod može da teži. Dva koncepta prožimaju sve ovakve kulturno-publicističke poduhvate kakav namjerava da bude časopis „Brđanska zemlja” a to su identitet i pamćenje – navodi se iz uredništva. Kako dodaju, problem je i kako otkriti sve različite slojeve identiteta i sjećanja u jednoj zajednici kakva su Brda i Bjelopavlići. Jer, u Crnoj Gori je manje od 150 godina državnog života, samo vijek i po sa „nacionalnim” granicama u kojima su se utopila Brda poslije pobjede u bitkama na Martinićima i Krusima.

Ukratko o sadržaju prvog broja časopisa

U prvom broju časopis će biti podijeljen na nekoliko odjeljaka – rubrika. Tako će se u prvoj rubrici „Istorija” moći čitati tekstovi o rodonačelniku Bjelopavlića – Bijelom Pavlu, istoriji Bjelopavlića u srednjem vijeku, kao i periodu od 16. do poznog 17. vijeka, te odnosima Bjelopavlića i Njegoševe Crne Gore, kao i Bjelopavlićima u Italiji u 15. vijeku. Rubrika „Brdska čitanka” donosi niz zanimljivih tekstova o manje ili više poznatim istorijskim događajima i ličnostima ovog kraja, najavljujući i rubriku „Značajni Brđani” koja donosi tekstove o dr Nikoli Škeroviću i dr Dimitriju Đuroviću. Tu su i rubrike – „Brdski oltar” – posvećena duhovnom životu i sakralnim spomenicima, „Razgovori”, „Atletizam”, „Arhitektura”. Rubrika „Sjećanja” donosi tekstove o akademiku Zoranu Lakiću i pjesniku Ranku Jovoviću. Slijede još rubrike „Umjetnost” i „Tradicija”.

– U istorijskim odrednicama stoji da su Brda „pripojena” Crnoj Gori za vrijeme Svetog Petra Cetinjskog. Ovo markiranje Brda u riječi „pripojeno” kondezuje u sebi i potpuno odsustvo samog pojma Brda i Brđanin u kasnijim kulturološkim i istorijskim istraživanjima i u Crnoj Gori ali i drugđe. Brda i Brđanin su nestali a da niko nije ni glas pustio za njima niti ih tražio. Brda nijesu proistekla iz Crne Gore već je i iz Brda proistekla Crna Gora – navodi uredništvo, između ostalog, ističući da se pojam Brda i Brđana ne može samo usko posmatrati u okvirima jedne plemenske skupine i istoimene teritorijalne odrednice. Pokušaće zato tekstovima i prilozima u časopisu dati i odgovore na pitanja kao – šta su to Brda i ko su Brđani; kako su Brda postojala i definisana prije nego što je postala Crna Gora „nacionalna država”; i sličnim.

Navode da se naslanjaju na list „Brđanin”, čiji je prvi i jedini broj izašao 11. februara 1926. godine u Danilovgradu, čiji je osnivač i vlasnik bio dr Ilija Đ. Bošković. Likovno rješenje i prelom Časopisa uradio Nikola Kadović.