Intervju sa Marijom Grgurović otkriva inspirativnu priču o njenom obrazovnom putu, počevši od ljubavi prema engleskom jeziku, pa sve do master studija medija i komunikacija u Budimpešti. Kroz razgovor, Marija otkriva kako su je međunarodna iskustva, poput programa Work & Travel u Americi, oblikovala kao osobu i profesionalca. Takođe, govori o svom iskustvu studiranja u inostranstvu, te objašnjava značaj stipendija koje su joj omogućile dalje obrazovanje i nudi savjete mladima koji žele da prate njen korak i studiraju u inostranstvu. Marija dijeli sa nama i detalje o svojoj master tezi, u kojoj je istražila upotrebu anglicizama u crnogorskom jeziku.
Da li nas možeš detaljnije uvesti u svoj obrazovni put, kako si došla do odluke da su upravo engleski jezik, zatim mediji i komunikacija pravi izbori za tebe?
Moj obrazovni put je započeo iz ljubavi prema književnosti i samom engleskom jeziku u čijim sam časovima veoma uživala tokom školovanja. Želja za daljim usavršavanjem u inostranstvu pojavila se tokom specijalističkih studija u Nikšiću kada sam se neposredno nakon Work & Travel programa u Americi prijavila za semestar razmjene u Njemačkoj preko Erasmus+ programa. Iako sam dobila stipendiju, nažalost, razmjena se nije realizovala zbog pandemije, ali me to samo dodatno motivisalo da istražim nove prilike za nastavak školovanja.
Za master studije sam odabrala medije i komunikacije, želeći nešto blisko prethodnim studijama, ali i dovoljno različito, jer sam smatrala da bi mi master iz druge oblasti omogućio širi spektar opcija za dalji profesionalni razvoj. Ovaj program bio je posebno privlačan jer osim što nudi brojne lingvističke predmete koji su me izuzetno zanimali, fokusira se i na digitalni marketing i medije – oblasti u kojima sam željela produbiti svoje znanje u tom trenutku, a koje su u skladu sa zahtjevima savremenog tržišta.

Foto: Marija Grgurović, Privatna arhiva
Kako si saznala za stipendiju koja ti je omogućila studije u Budimpešti i koliko je taj program uticao na tvoju profesionalnu karijeru?
Za stipendiju Vlade Republike Mađarske, Stipendium Hungaricum, sam saznala od drugarice Doris, koja je završila srednju školu u Engleskoj i oduvijek bila zainteresovana za studije izvan Crne Gora, pa je tako uvijek bila informisana o raznim programima stipendiranja.
Program mi je prije svega pružio priliku da stičem znanje na Korvinus univerzitetu u oblasti medija i marketinga ali mi je takođe ukazao na drugačiji pristup studiranju koji je više usmjeren na praktični rad. Predavanja su organizovana na način koji omogućava studentima da već na prvoj godini osnovnih studija započnu profesionalno usavršavanje kroz razne prakse i studentske poslove koje gotovo svaka kompanija nudi, pa sam zahvaljujući tome već u drugom semestru uspjela pronaći posao. Studiranje na ovom univerzitetu, posebno zbog prirode programa, ukazalo mi je na značaj komunikacionih vještina kako u profesionalnom tako i u privatnom životu. Takođe, pružilo mi je priliku da ih gotovo svakodnevno usavršavam kroz brojne projekte, prezentacije i vježbe, jer bez obzira na stručnost u određenoj oblasti, ukoliko ne razvijamo tzv. „soft skills“, naš potencijal neće biti dovoljno iskorišćen.
Možeš li opisati svoje iskustvo u Americi kroz program Work & Travel? Kako je to uticalo na tvoju ličnost i profesionalni razvoj?
U okviru Work & Travel programa boravila sam u gradiću Njuport, i to iskustvo bih preporučila svakom studentu, jer su neke od najljepših uspomena koje imam tamo nastale. Iako smo sate provodili radeći, uvijek je bilo dovoljno vremena za druženje s drugim studentima, provod i istraživanje samog grada koji pamtim po prelijepim zalascima sunca. Verujem da me odlazak u Ameriku sa 22 godine učinio nezavisnijom, i značajno uticao na moju otvorenost prema novim iskustvima i nepoznatom.

Foto: Marija Grgurović, Privatna arhiva
Šta ti se najviše svidjelo u Budimpešti, kako profesionalno tako i privatno, kakav je život u tom gradu?
Poput drugih velikih gradova, Budimpešta nudi raznovrstan kulturni život i mnogo interesantnih mjesta, a ono što me najviše oduševljava je to što me, bez obzira koliko istražujem, grad uvijek iznenadi nečim novim—bilo da je to neki park, istorijski spomenik ili novo mjesto za ispijanje kafe.
Profesionalno, najviše mi se dopada prilika da radim sa ljudima iz različitih krajeva svijeta. Takva sredina obogaćuje ne samo moj profesionalni razvoj, već i lični, jer me uči toleranciji, fleksibilnosti i kreativnosti u rješavanju izazova.
Da li nam možeš reći nešto više o svojoj master tezi, do kakvih zaključaka si došla na kraju istraživanja?
Za master rad sam odabrala temu koja povezuje prethodne studije engleskog jezika i master iz komunikacija pa sam se fokusirala na anglicizme, riječi engleskog porijekla, u crnogorskom jeziku. Sprovela sam anketu kako bih ispitala stavove građana i njihove jezičke preference u različitim kontekstima, oslanjajući se na teoriju akomodacije u komunikaciji, koja objašnjava kako ljudi biraju riječi u skladu sa sagovornikom, situacijom i drugim faktorima. Rezultati su pokazali da građani Crne Gore uglavnom imaju pozitivan stav prema anglicizmima, pri čemu mlađa populacija iskazuje veću naklonost.
Takođe, u skladu s teorijom rodnog paradoksa, koja sugeriše da su žene sklonije lingvističkim inovacijama i često predvode promjene, pokazalo se da žene imaju pozitivnije stavove i češće koriste anglicizme u svakodnevnom govoru. Ispitanici su skloniji korišćenju anglicizama u neformalnom kontekstu, dok u formalnijim situacijama, kao i u komunikaciji sa starijim osobama, preferiraju crnogorske riječi. Konačno, rezultati su pokazali da ispitanici s konzervativnijim stavovima preferiraju domaće riječi, dok su oni otvoreniji prema promjenama skloniji prihvatanju anglicizama.
Na kraju, teza ukazuje na potrebu za kreiranjem i promocijom domaćih ekvivalenata, koji bi mogli zamijeniti veliki broj anglicizama i time obogatiti naš jezik.

Foto: Marija Grgurović, Privatna arhiva
Da li možeš posavjetovati mlađe sugrađane gdje se i kako mogu informisati o stipendijama koje omogućavaju studiranje u inostranstvu?
Prije svega, željela bih reći nešto više o prijavi za program Vlade Republike Mađarske, Stipendium Hungaricum, koji nudi stipendije za osnovne i master studije iz različitih oblasti. Proces prijave zahtijeva određenu pripremu, uključujući iščitavanje relevantne literature za master studije, nekoliko intervjua ili testova u zavisnosti od programa, i dosta strpljenja, ali nije pretjerano zahtjevan. Upravo zbog toga, i činjenice da stipendija pokriva školarinu koja može iznositi nekoliko hiljada evra po semestru, ohrabrila bih sve zainteresovane za studije u inostranstvu da se prijave. Prijave se obično otvaraju u novembru i traju do 15. januara, a sve detalje o stipendiji možete pronaći na sajtu Ministarstva prosvjete Crne Gore, Ambasade Mađarske u Crnoj Gori ili na zvaničnom sajtu programa.
Iako nemam lično iskustvo s njom, takođe bih spomenula agenciju posvećenu studijama u inostranstvu koja posluje u Crnoj Gori i Srbiji – SAT (Study Aborad Today) Agencija, gdje možete pronaći brojne korisne informacije o različitim stipendijama i programima.
Koja je tvoja prva asocijacija na Danilovgrad i da li možeš izdvojiti jedno mjesto u njemu kao svoj najdraži kutak?
Moja prva asocijacija na Danilovgrad je porodica i šetnje do plaže Gaz sa sestrom ili bratom, koje bih izdvojila kao jedno od najdražih mjesta. Naravno, tu su i bezbrižni dani u gimnaziji, iz kojih nosim toliko lijepih uspomena, kao i dobro poznati Central, i višesatno ispijanje kafe sa drugaricama. 😊
Da li svoju budućnost vidiš u Crnoj Gori ili tvoji planovi ipak bivaju orjentisani ka inostranstvu?
Crna Gora je moj dom, i ne isključujem povratak u nekom trenutku. U Budimpeštu sam došla s namjerom da završim master studije i vratim se, ali mi je ovo iskustvo otvorilo mnoga vrata u pogledu profesionalnog usavršavanja, što je uticalo na moju odluku da ostanem još neko vrijeme. Trenutno radim u mađarskoj kompaniji MOL, gdje imam priliku da na raznovrsnim zadacima sarađujem sa stručnjacima iz različitih oblasti, uključujući tim za komunikacije. Osim prilika za rast i razvoj, profesionalno usavršavanje van Crne Gore pruža mi i osjećaj slobode jer je mogućnost zaposlenja u željenoj struci u velikoj mjeri direktno proporcionalna uloženom trudu i kvalifikacijama.
Intervju uradila Maša Đurović




















Comments