By 
Anđela Đurišić, mlada Danilovgrađanka, svojim obrazovnim putem prošla je kroz četiri različite države – Crnu Goru, Hrvatsku, Italiju i Sloveniju – gdje je sticala znanja na renomiranim univerzitetima i usvajala raznolike pristupe ekonomiji i poslovanju. Danas gradi karijeru u finansijskom sektoru, a stečena iskustva koristi ne samo za lični i profesionalni razvoj, već i sa željom da doprinese unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.
U ovom razgovoru govori o razlikama među obrazovnim sistemima, izazovima koje nosi studiranje u inostranstvu, važnosti podrške zajednice, ali i o svojim planovima da ostane i razvija se upravo u zemlji iz koje je potekla – vjerujući da znanje i iskustvo iz svijeta mogu biti pokretač pozitivnih promjena.
Anđela Đurišić, Foto Privatna arhiva
Studirala si na čak četiri ekonomska fakulteta u različitim državama. Kako su ta iskustva oblikovala tvoj pogled na ekonomiju i poslovni svijet?
Iskustva koja sam stekla kroz studije u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji omogućila su mi da razvijem sveobuhvatan pogled na ekonomiju i poslovni svijet. Kroz rad u različitim obrazovnim okruženjima, naučila sam da svaka zemlja posjeduje svoje specifične metode nastave i poslovne paradigme, što mi je pomoglo da sagledam složenost globalnog tržišta. Interakcija sa različitim nastavnim pristupima, kao i susreti sa inovativnim poslovnim modelima, naučili su me važnosti prilagodljivosti, kritičkog razmišljanja i stalnog usavršavanja. Ova iskustva su me inspirisala da prihvatim izazove modernog poslovanja, sa jasnom vizijom da doprinesem unapređenju i inovacijama u ekonomiji.
Koji univerzitet ti je donio najviše praktičnog znanja i mogućnosti za profesionalni razvoj?
Univerzitet u Sloveniji mi je doneo najviše mogućnosti za profesionalni razvoj. Tamo sam imala priliku da kroz različite projekte unaprijedim svoje praktične vještine i specijalizujem se za bankarstvo i finansije, što me je oduvijek posebno zanimalo. Posebno bih istakla mogućnost učešća u CFA Challenge-u, na kojem sam, zajedno sa svojim timom, odnijela pobjedu. Ovo iskustvo mi je ne samo pružilo dragocjeno praktično znanje, već je dodatno potvrdilo da sam na pravom putu i da mogu uspešno da se nosim sa izazovima finansijskog sektora.
Anđela Đurišić, Foto Privatna arhiva
Da li si primijetila značajne razlike u metodama predavanja i pristupu studentima na fakultetima u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji? Da li postoji neka praksa ili koncept iz inostranstva koji bi voljela da vidiš primijenjen i kod nas?
Tokom studija, posebno sam cijenila metodologije nastave na Sveučilištu u Splitu i Univerzitetu u Sloveniji. Interaktivni pristup nastavi, s naglaskom na praktične vježbe i simulacije, omogućio mi je dublje razumijevanje materije u odnosu na tradicionalan model usmjeren na pismene ispite. Umjesto memorisanja definicija i podjela, bili smo poticani da kritički analiziramo probleme i primijenimo stečeno znanje u rješavanju stvarnih izazova. Na univerzitetu u Crnoj Gori primijetila sam značajnu razliku u odnosu na ostale fakultete – ovdje se posebno potenciraju usmeni ispiti, dok su na većini drugih univerziteta evaluacije uglavnom pismene. Smatram da je ovaj pristup vrlo koristan jer razvija sposobnost jasnog izlaganja i argumentacije, što je neophodno u savremenom poslovnom okruženju. Idealno bi bilo kombinovati ovaj model sa pristupom s Univerziteta u Sloveniji, čime bi se stvorio sistem koji obuhvata sve aspekte stručnosti.
Anđela Đurišić, Foto Privatna arhiva
Šta bi izdvojila kao najveći izazov studiranja u inostranstvu, a šta kao najveću prednost?
Najveći izazov studiranja u inostranstvu bilo mi je prilagođavanje na različite obrazovne sisteme, jezičke barijere i kulturne razlike. Svaki novi sistem je zahtijevao određeno vrijeme da se u njemu uklopim, a ponekad je bilo teško pronaći zajednički jezik u akademskoj komunikaciji. Takođe, udaljenost od porodice, prijatelja i najljepše Crne Gore predstavljala je značajnu prepreku. Uprkos tim izazovima, ova iskustva su mi omogućila da razvijem fleksibilnost, samostalnost i sposobnost brzog učenja u novim okruženjima, a stečena međunarodna mreža kontakata danas mi predstavlja dragocjeni resurs u profesionalnom životu.
Šta te je na početku studija privuklo da se odlučiš baš za tu struku? Da li si imala trenutke sumnje u svoj izbor i koliko sada, nakon svih tih iskustava, smatraš da je to bila prava odluka za tebe?
Odlučila sam se za ekonomiju jer sam želela da se bavim društvenim naukama, a učenje matematike mi je išlo vrlo lako. Na početku sam, kao i mnogi, imala sumnje, ali sam prestala da sumnjam kada sam shvatila koliko je ekonomija široka nauka, te da mogu, ukoliko to budem željela, da je povežem sa svojim drugim interesovanjima, bilo kroz psihologiju u smjeru bihevioralne ekonomije ili kroz digitalni dizajn u marketinškim strategijama. Za sada sam veoma zadovoljna izborom koji sam napravila, a mogućnost dodatnog usavršavanja mi pruža fleksibilnost da, ukoliko poželim, promijenim karijeru.
S obzirom na to da si prošla kroz različite ekonomske sisteme i pristupe obrazovanju, kako vidiš budućnost ekonomije u Crnoj Gori?
Posmatrajući različite ekonomske sisteme na kojima sam studirala, postala sam uvjerena da Crna Gora ima neiscrpan potencijal za razvoj i inovacije. Vjerujem da će unapređenje obrazovnog sistema, kao i modernizacija poslovnog okruženja, donijeti značajan napredak u našoj zemlji. Kao veoma optimistična osoba, sa nestrpljenjem pratim kako se svijest među mladim ljudima, koji predstavljaju najvredniji resurs, sve više podiže kroz razlicite programe razmjena i stipendija. Nadam se da će upravo oni, kao i ja, ostati u Crnoj Gori i aktivno doprinijeti implementaciji inovacija i daljem razvoju naše zajednice.
Da li si tokom svog akademskog puta osjetila podršku lokalne i državne vlasti?
Tokom mog akademskog puta osjetila sam značajnu podršku lokalnih i državnih vlasti. Osjećala sam se priznanom zahvaljujući stipendijama, nagradama i raznim inicijativama koje su mi omogućile da se usredsredim na studije i profesionalni razvoj. Smatram da takva podrška predstavlja temelj za razvoj mladih talenata i unapređenje obrazovnog sistema.
Koliko se studentski život razlikuje u Crnoj Gori u odnosu na zemlje u kojima si studirala? Da li studenti u inostranstvu imaju više mogućnosti za druženje, kulturne aktivnosti i opuštanje nakon predavanja?
Studentski život se zaista razlikuje od grada do grada, jer svaki ima svoje specifičnosti. U Splitu, studiranje je gotovo kao život na odmoru, pet minuta od mora govori samo za sebe i to mi pruža neponovljiv osjećaj slobode i inspiracije. U Rimu, jednom od najljepših gradova na svijetu, svaka šetnja gradom je poput putovanja kroz vrijeme i istoriju, što me neprestano podsjeća na bogatstvo kulture i tradicije. Sa druge strane, u Sloveniji osjećam manjak društvenog života. Slovenci su malo zatvoreniji, a hladnije vrijeme i odsustvo sunca ograničava aktivnosti, što utiče na sveukupni doživljaj studentskog života. Ipak, ništa ne može da zamijeni energiju Crnogoraca i ispijanje kafe u punim podgoričkim kafićima, gde su lica uvijek nasmijana.
Anđela Đurišić, Foto Privatna arhiva
Koja je tvoja prva asocijacija na Danilovgrad i da li možeš izdvojiti jedno mjesto u njemu kao svoj najdraži kutak?
Moja prva asocijacija na Danilovgrad je uvek vezana za porodicu. Iako sam se sa osamnaest godina odselila, svaki put kada se vratim, put do Danilovgrada predstavlja povratak kući, ka toplini i ljubavi koje su dio mog djetinjstva. Pored doma, obavezna stanica i najdraži kutak mi je Butik Mania, biznis mojih roditelja koji mi je pružio prvo iskustvo u svijetu rada. Upravo tamo sam naučila šta znači truditi se, koliko napora treba da se stvori nešto vrijedno i kako rad čini temelj svakog uspjeha.
Da li svoju budućnost vidiš u Crnoj Gori ili tvoji planovi ipak bivaju orjentisani ka inostranstvu?
Bez imalo sumnje, svoju budućnost, karijeru i porodicu želim graditi u Crnoj Gori. Od samog početka bila sam odlučna da svoje profesionalne ciljeve i lični život ostvarim upravo u svojoj domovini. Nedavno sam započela svoje prvo radno iskustvo u bankarskom sektoru, tačnije u odjelu za kontrolu i nadzor rizika, što mi je omogućilo da steknem praktičan uvid u kompleksnost finansijskih operacija. Ovo iskustvo me dodatno uvjerava da je moj izbor studija i profesionalnog puta bio promišljen i pravi. Vjerujem da ću, kroz kontinuirani rad i usavršavanje, doprinijeti unapređenju finansijskog sektora u Crnoj Gori, a time i širem ekonomskom razvoju zemlje.
Comments