Connect with us

Društvo

Autonomni građanski pokret: 30 amandmana na Predlog zakona o radu

Objavljeno

on

zakon o radu crna gora

U saradnji i na inicijativu Autonomnog građanskog pokreta nezavisna poslanica Anka Vukićević parlamentu će podnijeti preko 30 amandmana na  Predlog zakona o radu.

Autonomni građanski pokret je pokrenuo prikupljanje potpisa građana u cilju podrške i upoznavanja sa sadržajem istih.

Svaka izmjena zakona o radu donosila je zakonska rješenja koja daju prostora kršenju radnih prava.

U izvještajima Zaštitnika ljudskih prava i sloboda  iz godine u godinu se ponavlja konstatacija da nema proaktivnog djelovanja inspekcije rada, da zbog loše ekonomske sutuacije zaposleni trpe, a da se institucijama obraćaju tek kad dobiju otkaz, navodeći da se radna prava podjednako krše i u javnom i u privatnom sektoru.

Čemu novi Zakon o radu ako vječita glavna inspektorka rada, ljekaru stomatologu koji odluku po oglasu za slobodno radno mjesto Kliničkog centra dobije bez obrazloženja, saopšti da je odluka zasnovana da diskrecionom pravu poslodavca. Ustavno pravo na rad svedeno je na diskreciono pravo poslodavca.

Novina u zakonu kojom poslodavac sa istim zaposlenim može zaključiti jedan ili više ugovora o radu koji će umjesto 24 trajati 36 mjeseci, daje mogućnost da na istom radnom mjestu nakon tri godine bude angažovan neko drugi i tako u nedogled.

Ako probni rad traje 6 mjeseci,šta je onda ovih 36 mjeseci do isto probni rad.Da li neko zaslužuje da bude na čelu neke ustanove ili preduzeća ako su mu tri godine potrebne da bi procijenio je li neko dobar radnik ili ne,  i da li mu je taj radnik neophodan u procesu rada.Predlagač kaze da je rad na određeno izuzetak, a praksa pokazuje obrnuto.

Zastarijevanje novcanih potrazivanja nakon 4 godine ohrabriće poslodavce koji su svjesno krsili radna prava i nijesu isplaćivali zarade da nastave po ustaljenoj praksi.

Uvođenjem preraspodijeljenhi sati radna sedmica moze trajati i do 60 sati ,a preraspodijeljeni rad do godinu.

Tako će ozakoniti da radnici rade od zrakla do mraka, a dani sa kraćim radnim vremenom čekaće neka bolja vremena.

Novim zakonom sistematizacija radnih mjesta je predviđena kao obaveza svakog poslodavca koji ima vise od 10 zaposlenih ali ne i obaveza da istu na internet stranici učini javnom pogotovo u javnom sektoru što ostavlja prostor zloupotrebama.

Obaveza poslodavca je i oglašavanje slobodnog radnog mjesta,ali ne i ako je oglas za stalni radni odnos ako već imaju zaposlenog na određeno vrijeme koji je angažovan na istim poslovima. Nijedan građanin zbog mjesec dana rada neće promijeniti mjesto boravka,a o slobodnom radnom mjestu za rad na neodređeno vrijeme neće biti ni informisan.

Agencije za posredovanje ili ukinuti ili definisati da se preko agencija angazuju radnici za neke jednokratne poslove koji ne traju duže od mjesec dana.

Poslodavac informiše sindikat o razvojnim planovima,uslovima,zaradama.I što će sindikat sa tom informacijom kakvu korist građanii imaju od tih informacija?Sindikalno djelovanje podrazumijeva više od ljetovanja i zimnica na rate.

Zakoni se donose da bi se postovali, a država ima obavezu da  obezbijedi instrumente koji će garantovati njihovo postovanje.Taj instrument svakako nije inspekcija rada koja to potvrđuje svojim postupanjem.

Nasa obaveza je zaštiti i ohrabriti svakog građanina da trazi svoja prava, pruziti im podrsku jer to je nacin da natjeramo institucije da konačno rade svoj posao poštujući zakon.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Bolest i muka Todorovića

Radoje i Sanja prehranjuju troje djece sa 90 eura dječjeg dodatka, četvrto je na putu, a sve je krenulo po zlu kada je Radoju otkrivena teška bolest…

Objavljeno

on

By

Izvor Vijesti, Svetlana Mandić

Nova godina se uvijek vezuje za Djeda Mraza, želje, poklone. Sanja i Radoje Todorović iz Bratonožića, sela udaljenog od Podgorice tridesetak kilometara, dozvoliće sebi “luksuz” da i oni, poput njihove djece, LazaraMiloša i Uroša, koji imaju dvije, tri i četiri godine, povjeruju u novogodišnju magiju. Znaju da će njihov dom obogatiti Milica, koja treba da se rodi za Novu godinu, a hoće da vjeruju i da će Radojev ljekarski nalaz pokazati da se kancer povukao.

„Završio sam tri ciklusa i trebalo je da primim završnu terapiju, ali su mi zbog hemioterapije niski leukociti, pa od ponedjeljka moram pet dana da primam po šest boca. Nakon toga, ide završna terapija, a onda snimanje i… Vidjećemo šta će biti. Doktorica je rekla da mi garantuje da će se nakon ovih terapija povući i da će biti u redu. Rekao sam joj da to ne smije da mi radi, jer šta ako ne bude tako. Vidjećemo. Znam samo da više neću ići na hemioterapiju. Kosa mi je otpala, smršao sam 15 kilograma, ne mogu putem da idem. Da sam znao da ću ovakav biti, ne bih pristao na hemioterapiju, pa šta bude”, priča Radoje za “Vijesti”.

Ali, pristao je. Morao je. Život je u pitanju…

Apel čuli građani, nadležni i institucije nijesu

“Sve je do avgusta bilo dobro. Živjeli smo u Podgorici, kao podstanari, ja sam radio, dječaci rasli, a supruga trudna. I radovali se Novoj godini jer ćemo posle tri sina dobiti kćerkicu, Milicu. Ljeti smo išli na selo, djeca vole selo. Jedno jutro sam krenuo da se obrijem i vidio veliku kilu na vratu. I sve je krenulo kako ne valja”, kaže Radoje.

Pregledi, biopsija, dijagnoza koja nije do kraja uspostavljena i onda su se angažovale kolege s posla, porodica, prijatelji i sakupili 3.000 eura. Radoje je otišao za Beograd, gdje je operisan. Operacija je dobro prošla, a ljekar mu je na odlasku za Crnu Goru rekao da doktori pogledaju testise. Onda novi nalazi, pregledi, nova operacija. Ovoga puta u Podgorici.

“Ustanovili su da je kancer krenuo sa desnog testisa. Makli su ga, a metastaza je otišla na stomak, grudni koš, vrat”, priča tridesetpetogodišnji Radoje.

Iz Podgorice se sele u Bratonožiće, u prađedovsku kuću gdje su uslovi loši, nemaju ni kupatilo, ali nemaju ni izbora. Radoje više ne može da radi i izdržava porodicu, supruga Sanja treba uskoro da se porodi, a od primanja imaju samo dječji dodatak od po 30 eura po djetetu. Premalo za jedan život, a koliko je tek malo za pet-šest života.

“Nemamo materijalno obezbjeđenje porodice. Predao sam za tuđu njegu, pa dako makar to dobijem. Supruga nema državljanstvo, a ne može da putuje da prikupi dokumentaciju. Termin za porođaj je 1. januar i moraćemo i porođaj da platimo jer nema osiguranje, kako ja ne radim, a njeno državljanstvo još nije sređeno. Možda bi bilo drugačije da smo se vjenčali. Ne znam. Čim ovo prođe i kako prođe, možda…”, zaćuta Radoje.

A nastavak je trebalo da glasi da možda uslijedi i vjenčanje, nego se plaši da nije previše želja.

Radoja put do Podgorice zbog hemioterapije dodatno iscrpljuje. Ima nesvjesticu, mučninu, bolove, malaksao je, ali bori se. Mora – zbog sebe, Sanje, ali, kako reče, najviše zbog Lazara, Miloša, Uroša i Milice koja tek treba da se rodi.

“Lakše bi bilo da imamo smještaj u Podgorici, da ne moram ovoliko da putujem. U oktobru sam se obratio Vladi, ali niko mi nije odgovorio. Marina Medojević se odmah angažovala da pomogne, građani pomažu koliko mogu. Firme ‘Cerovo’ i ‘7. avgust’ su se javile da promijene krov na kući”.

Banka hrane je upoznala javnost sa slučajem Radoja Todorovića i njegove porodice i da im je pomoć hitno potrebna. Upoznala je i institucije i pozvala ministre zdravlja, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova, premijera, gradonačelnicu.

Trošna kuća Todorovića
Trošna kuća Todorovićafoto: Banka hrane

Njihov apel čuli su građani i pojedine firme. Ne i nadležni.

Služba gradonačelnice, kako su saopštili iz Banke hrane, obavijestila ih je da zbog održanih lokalnih izbora ne mogu pomoći.

Todorović se nada da će uz pomoć dobrih ljudi uspjeti da u Podgorici djeci obezbijedi siguran krov nad glavom. I da će Nova godina zaista biti nova.

“Kada su mi rekli da je kancer i da su krenule metastaze, nijesam znao kako iz bolnice da izađem. Malo sam sjeo da razmislim. Prvo mi je bilo kako će djeca da se podignu. Sinovi znaju da im je tata bolestan i da ima ranu. Sjednu pored mene i kažu – ‘polako, da ne diramo ranu, to tatu boli’. A mene duša boli. Šta mi treba? Zdravlje! Da sam zdrav, ništa drugo mi ne bi trebalo, jer sve mogu stvoriti za svoju porodicu. Ovako…”.

Svi koji mogu i žele da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 540-32155016-45, Erste banka, na ime Radoja Todorovića.

Prijatelji porodice Todorović su pokrenuli akciju prikupljanja pomoći i na platformi Gofundme.

 

Nastavite čitanje

Društvo

Grgurović: Uspješno riješen problem Q groznice u Danilovgradu

Objavljeno

on

By

Opština Danilovgrad objavila je da je problem Q groznice, koji je u prethodnom periodu izazvao značajne poteškoće među farmerima i stanovništvom, konačno riješen. Prema riječima predsjednika opštine Aleksandra Grgurovića, na farmama u ovom području više nema zaraženih životinja.

Zaražena grla, kod kojih je dijagnostikovana bakterija Coxiella burnetii, eutanazirana su i uklonjena sa posljednje dvije farme na kojima je bolest bila prisutna. Ovaj proces obavljen je u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, pri čemu su životinje spaljene na bezbjedan i efikasan način, čime je izbjegnuto potencijalno zagađenje tla i vode koje bi moglo nastati ukopavanjem.

Grgurović je istakao da je saradnja sa resornim ministarstvom bila ključna u rješavanju ovog problema, ali i najavio dodatnu pomoć lokalnim stočarima. „Opština će pružiti podršku farmerima koji su pretrpjeli gubitke kako bismo im pomogli da se što prije oporave i nastave sa svojim radom,“ rekao je Grgurović.

Q groznica, zoonotska bolest koja može uticati i na ljude, izazvala je zabrinutost u Danilovgradu ali i brojne proteste pri ukopavanju eutanaziranih grla, od trenutka kada je prvi slučaj prijavljen. Zahvaljujući preduzetim mjerama, situacija je sada pod kontrolom.

Opština nastavlja da prati situaciju i pruža podršku poljoprivrednicima kako bi se obezbijedila stabilnost u stočarskoj proizvodnji i očuvalo javno zdravlje.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije