Connect with us

Tehnologija

BitTorrent prodat blockchain startapu za 140 miliona dolara

Izvor Bankar.me

BitTorrent, jedan od najprepoznatljivijih brendova u sferi decentralizovanog računarstva i peer-to-peer (P2P) mreža, prodat je blockchain-fokusiranom startapu – kompaniji Tron, koji predvodi Justin Sun.

Misija Trona je, prema svemu sudeći, kreiranje decentralizovane internet computing platforme usmjerena ka sektoru zabave i koja koristi blockchain tehnologiju. Kompanijain plan je i da ide još dalje od sektora zabave, uz nadu da kreira potpuno decentralizovani internet.

Sa ovim na umu, akvizicija BitTorrenta ima smisla, s obzirom na to da je kompanija svestrana na polju tehnologija potrebnih za decentralizovanu, peer-to-peer mrežu preko svog softvera i protokola.

Istovremeno, servis ima i udjela u industriji zabave, preko BitTorrent Now ogranka, koji nezavisnim umjetnicima i muzičarima pomaže da objavljuju svoj rad koristeći istu tehnologiju koja se koristi i za piratizovanje najnovijih epizoda korisnikovih omiljenih TV serija.

Iako prvobitni rezultati prodaje ne pominju zvaničnu cijenu po kojoj je BitTorrent kupljen, sugeriše se da je kompanija najvjerovatnije prodata za 140 miliona dolara.

Ni Tron ni BitTorrent predstavnici nisu objavili zvanične detalje o budućim planovima za korišćenje tehnologija kojima raspolaže BitTorrent. Izvještaji različitih medija sugerišu da je potez namenjen zaštiti Tronovih tehnologija od navodnih tvrdnji o plagijatima, kao i kreiranja potencijalne platforme za rudarenje kriptovaluta.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Tehnologija

Postavljen novi rekord u prenosu podataka putem optičkog kabla

Technicians are installing optic fiber.

Danski naučnici su uspeli da prenesu podatke brzinom od neverovatnih 1,84 petabita u sekundi — skoro dvostruko više od globalnog internet saobraćaja u istom intervalu, prenosi Open Balkan Magazin.

To obara prethodni rekord za prenos podataka korišćenjem jednog izvora svetlosti i optičkog čipa od jednog petabita u sekundi. I da stavimo ovu količinu podataka u perspektivu, petabit je jednak milionu gigabita. Jedan gigabit, ili 1.000 megabita, je otprilike najveća brzina preuzimanja koju novac može da kupi za većinu domaćinstava.

1 gigabit (Gb) je jednak 125 megabajta (MB), tako da gigabitna mreža koja nudi brzinu od 1 Gbps može da prenese 125 megabajta podataka u sekundi.

Da bi postigli ovaj zadivljujući podvig, istraživači sa Tehničkog univerziteta Danske (DTU) i Tehnološkog univerziteta Chalmers su koristili prilagođeni optički čip koji može da koristi jedno infracrveno svetlo tako što ga deli na stotine različitih frekvencija koje su ravnomerno raspoređene. Zajedno su poznati kao frekventni češalj. Svaka frekvencija na češlju može diskretno da zadrži podatke modulacijom talasnih svojstava svetlosti, omogućavajući naučnicima da prenesu daleko više bitova od konvencionalnih metoda.

Ilustracija

Čip je tu

U studiji o radu objavljenoj u časopisu Nature Photonics, naučnici opisuju kako su preneli 1,84 petabita u sekundi „dummy“ podataka preko 7.8km optičkog vlakna dok su koristili 223 kanala talasne dužine u frekventnom češlju. Prema naučnicima, za prenos podataka takvim brzinama pomoću komercijalne opreme bilo bi potrebno preko hiljadu lasera. Za ovaj eksperiment, koji je koristio najsavremeniji čip, bio je potreban samo jedan.

„Ono što je posebno u vezi sa ovim čipom je to što proizvodi frekventni češalj sa idealnim karakteristikama za optičke komunikacije“, rekao je Viktor Tores Kompani, šef istraživačke grupe i profesor u Chalmersu, u saopštenju za javnost. „Ima veliku optičku snagu i pokriva širok propusni opseg unutar spektralnog regiona koji je interesantan za napredne optičke komunikacije.

Optičke mreže

Ilustracija, Optičke mreže

Skaliranje tehnologije

Koliko god da je nova brzina obaranja rekorda vrtoglavo brza, istraživači kažu da su tek počeli i veruju da su brzine do 100 petabita u sekundi moguće.

„Razlog za to je što je naše rešenje skalabilno“, objasnio je glavni autor studije i profesor DTU Leif Katsuo Oksenlove. „I u smislu stvaranja mnogih frekvencija i u smislu razdvajanja frekventnog češlja u mnogo prostornih kopija i zatim optičkog pojačavanja i korišćenja kao paralelnih izvora sa kojima možemo da prenosimo podatke.“

Iako su napori istraživača pokazali da je to moguće, još uvek treba dokazati da je to praktično. Ali Oksenlove veruje da rešenje njegovog tima može učiniti prenos podataka mnogo efikasnijim, ostavljajući na taj način „manji klimatski otisak“.

Nastavite čitanje

Tehnologija

CBF apeluje: Čuvajte se internet prevare

Crnogorskom bezbjednosnom forumu se više građana Danilovgrada ali i Podgorice obratilo povodom prijema sumnjivih mejlova sa konotacijom sudskih poziva.

“Na više mejl adresa građana Danilovgrada i Podgorice je danas i u prethodnom periodu stigla pošta sa nazivom sudskog poziva i potpisom izvjesnog Dalibora Jurića. Naime, ovakvi maejlovi predstavljaju pokušaj internet prevare gdje se koristi ime osobe koja zaista postoji a najčešće se koriste imena lica koja obnašaju neku od funkcija kako bi prevara izgledala uvjerljivije, a u ovom slučaju je iskorišteno ime načelnika sektora međunarodne policijske saradnje Uprave kriminalističke policije Republike Hrvatske.

 

Koriste se zastrašujuće konotacije da je lice koje prima mejl osumnjičeno za krivična djela povezana sa seksualnim prestupništvom nakon čega prevarant pristupa finansijskom izrabljivanju žrtve. Crnogorski bezbjednosni forum je jutros podnio prijavu Odeljenju bezbjednosti Danilovgrad pod brojem 74-239/227744 koju potpisuje direktor CBF-a mr Mitar Radonjić, kako bi nadležni organi preduzeli jere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ovim putem apelujemo na građane da se čuvaju internet prevara, da instaliraju provjerene antivirus programe, da sumnjive mejlove ne otvaraju i da svaki sličan slučaj prijave nadležnim organima.'”, stoji u saopštenju CBF-a.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije