Poštovani građani,

učestvujte na Javnoj raspravi za zaštitu doline rijeke Zete. Dajte svoj doprinos izradi kvalitetnijeg dokumenta koji će trasirati  razvoj ovog područja u cilju podizanja kvaliteta života svih stanovnika koji u njemu žive.

Za dobro prirode, za dobro ljudi.

Javni uvid u Studiju zaštite za dolinu rijeke Zete moguć je u kancelarijama:

Danilovgrad: kancelarija Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Podgorica: kancelarija Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj.

Centralna javna rasprava će se održati u ponedjeljak 11.novembra u 12h, JU „Centar za kulturu“ Danilovgrad,
Sve sugestije i prigovore možete poslati pisanim putem, tokom trajanja javnog uvida, tj. do 14.11.2019. godine, na
sledeće adrese: Opština Danilovgrad, Trg 9. decembar bb, Danilovgrad i Glavni grad Podgorica ul. Vuka Karadžića br. 41,  Podgorica, kao i na e-mail adrese:

urbanizam.prostora@danilovgrad.me,
sekretarijat.planiranje.uredjenje@podgorica.me

Zašto štitimo dolinu rijeke Zete?

Zato što je istraživanjima u dolini rijeke Zete registrovano 774 ili nešto više od 20% biljnih vrsta Crne Gore. U dolini Zete imamo oko 200 medonosinih i oko 300 vrsta ljekobilja, zato što od 430 zaštićenih biljnih vrsta, u dolini Zete živi 273 vrste.

Uprkos urbanizaciji i neregulisanim otpadnim vodama naselja i velikih zagađivača, kvalitet vode je na većem dijelu
toka i dalje u zadovoljavajućim okvirima. To potvrđuje prisustvo 19 vrsta riba, od čega su tri vrste pastrmske: mekousna, glavatica
i potočna pastrmka. Zetska mekosuna pastrmka je simbol ove rijeke. Ona je nekada bila najbrojnija pastrmka u rijeci
Zeti, ali je zbog krivolova njen opstanak upitan.

Dolina rijeke Zete je bogata vodozemcima i gmizavcima, u njoj živi oko 70% ukupnog broja vrsta registrovanih na teritoriji države. Na istraživanom području je registrovano 265 vrsta ptica. Ovaj biološki potencijal je najbolje vidljiv u poređenju sa drugim područjima: najznačajnija staništa u Crnoj Gori za ptice su Ulcinjska solana (252
vrste ptica) i Skadarsko jezero (280 vrsta). Broj vrsta ptica u dolini rijeke Zete govori o bogatstvu i vrijednosti ovog prostora.

Zona zaštite I – strogi režim zaštite

Strogi režim zaštite čini močvara Moromiš, ukupne površinu 0,15 km2
.
U ovoj zoni su dozvoljene naučnoistraživačke i obrazovne aktivnosti, a nije dozvoljena urbanizacija, sječa šume, lov i ribolov.

Zona zaštite II – aktivni režim zaštite

Površina ove zone iznosi 25,97 km2 . Aktivni režim zaštite obuhvata rijeku Zetu od Glave Zete do ušća u rijeku Moraču sa njenim pritokama, rijeku Maticu i dio Mareze.

Pritoke rijeke Zete koje ulaze u strogi režim zaštite su: Sušica koja protiče kroz Novo Selo, Gračanica, Sušica koja protiče kroz Mijokusoviće, Rimanić, Brestica, Iverak, Vranjak, Ljutotuk i Morava. U ovu zonu su uključeni ostaci ravničarskih šuma i povremenih plavnih livada koje gravitiraju rijekama : Zeta, Sušica, Brestica, Matica i močvari Moromiš.

U aktivnoj zoni je dozvoljena poljoprivredna proizvodnja koja ne umanjuje, već unapređuje stanje voda, zemljišta i biodiverziteta. Takođe u ovoj zoni su prihvatljive rekretaivne i turističke aktivnosti koje ne remete stanje
ekosistema. U ovoj zoni nije dozvoljen lov, sječa šume i gradnja, a ribolov će biti zabranjen u trajanju od tri godine izuzev 300 metara uzvodno i nizvodno od mostova u gradskim naseljima Spuž i Danilovgrad.

Zona zaštite III – režim održivog korišćenja

Površina ove zone iznosi 78,05 km2 . Ova zona obuhvata ekosistemski manje vrijedne cjeline. Upravljanje je  regulisano Prostorno urbanističkim planom opštine Danilovgrad i Glanog grada Podgorica uz primjenu standarda zaštite životne sredine kako se ne bi narušilo već poboljšalo biološko stanje parka prirode. U ovoj zoni je dozvoljen lov shodno propisima koji definiše lovstvo.