Connect with us

Ekonomija

EIB povećala finansiranje za Zapadni Balkan u 2020. godini

Evropska investiciona banka (EIB) uložila je 873 miliona evra u Zapadni Balkan tokom 2020. godine i time zabilježila rast od gotovo 50% u poređenju sa 2019. godinom. Obezbedila je značajnu podršku za oporavak ’najugroženijih sektora od covida-19, u okviru inicijative Tima Evrope.

U skladu sa prioritetima Evropske unije (EU) za povećanje povezanosti, većina sredstava, odnosno 531 milion evra, plasirana je u izgradnju i modernizaciju transportne infrastrukture u regionu. Obezbeđen je i grant EU od 12 miliona evra kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) za Koridor Vc u Bosni i Hercegovini. Banka EU podržala je i druge važne inicijative, kao što je investicija od 65 miliona evra u digitalizaciju preko 1500 škola širom Srbije. Ovaj projekat će omogućiti uvođenje IT opreme i brzog internet, dok će 50 000 nastavnika dobiti obuku iz digitalnih veština. U skladu sa klimatskim ciljevima banke, uloženo je 11 miliona evra u fabriku za preradu otpadnih voda na Kosovu*, čime će oko 90 000 ljudi u opštini Gnjilane/Gjilan dobiti pristup pijaćoj vodi.

EIB igra jednu od vodećih uloga u okviru inicijative Tima Evrope Evropske unije za pomoć protiv borbe sa posledicama  covida-19.  U maju 2020. godine banka se obavezala da obezbedi 1,7 milijardi evra za region na Samitu lidera zemalja Zapadnog Balkana. Do danas, mobilisala je preko milijardu evra za brži oporavak regiona. Sredstava su plasirana po ubrzanom postupku za zdravstveni i privatni sektor, pogotovo najugroženijim malim preduzećima.

Potpredsednica Liljana Pavlova, odgovorna za aktivnosti EIB na Zapadnom Balkanu, izjavila je: “Drago mi je da je Grupacija EIB skoro udvostručila investicioni obim za Zapadni Balkan u jednoj od najizazovnijih godina u modernoj istoriji. Međutim, nećemo usporiti, već nastavljamo da pomažemo regionu da prebrodi krizu, nastavi sa evropskim integracijama i ubrza neophodnu ekonomsku tranziciju za zelenom i digitalnom tržištu. Posebno smo ponosni što smo potpisali prvi podsticajni zajam za društveno odgovorna preduzeća koji će doprineti zapošljavanju mladih i razvoju ženskog preduzetništva, a počeli smo i sa investicijama u digitalizaciju privatnog i javnog sektora.”

Reklama
Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Od 1. januara struja skuplja 5,63 odsto

Prema riječima predsjednika Odbora Agencije Branislava Prelevića, račun za kupce s prosječnom potrošnjom električne energije biće u narednoj godini povećan euro 51 cent

Iz Regulatorne agencije za energetiku saopšteno je da će struja od 1. januara biti skuplja 5,63 odsto.

Prema riječima predsjednika Odbora Agencije Branislava Prelevića, račun za kupce s prosječnom potrošnjom električne energije biće u narednoj godini povećan euro 51 cent. Istakao je da i pored poskupljenja, račun za utrošenu struju može ostati isti ukoliko građani budu racionalni u potrošnji po višoj i nižoj tarifi.

– Naime, kada bi kupac sa prosječnom potrošnjom, 45 odsto energije koju potroši na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55 odsto u višoj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na tekuću godinu- rekao je Prelević u intervjuu agenciji Mina-business.

Odbor REGAGEN-a završio je sjednicu na kojoj se odlučivalo o zahtjevu za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za narednu i 2025. godinu, kojoj je prethodio njen otvoreni dio kojem su prisustvovali i predstavnici te kompanije.

CEDIS je zahtjev podnio prije tri mjeseca.

Kompanija je, prema riječima Prelevića, zahtijevala regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. u iznosu od 116,38 miliona eura.

– REGAGEN je, na osnovu dokumentacije koju je dostavio CEDIS, ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu u iznosu od 94,6 miliona eura, što je 16,48 miliona eura, odnosno 14,84 odsto manje od zahtijevanog iznosa- precizirao je Prelević.

NASTAVI SA ČITANJEM

Ekonomija

Nacrt budžeta na javnoj raspravi: Za 2024. godinu planirano 7 750 000€

Najviše sredstava potrošiće se za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca i to 2.463.882,00 eura

Nacrt budžeta Opštine Danilovgrad za 2024. godinu projektovan je na 7.750.000 eura, što je za 798.500 eura više nego što je iznosio plan za 2023. godinu. Tekući prihodi planirani su na 3.780.000 eura. Od poreza su planirani najveći prihodi u iznosu od 2.711.000 eura što je za  594.500 eura više nego što je bilo planirano za 2023. godinu.

Porez na dohodak fizičkih lica je 1.291.000, porez na imovinu planiran je u iznosu 1.060.000 eura (830.000€ u 2023.), lokalni porezi 360 000€ (330.000€ u 2023.).

Od prodaje imovine planirano je da se u gradsku kasu slije 240.000eura.

Za tekuće izdatke u narednoj godini planirano je da se potroši 4.202.600 eura. Najviše para potrošiće se za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca i to 2.463.882,00 eura eura.

Za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru ide 1.002.489,00 eura. Za kapitalne izdatke Opština će potrošiti 581.500 eura, pri čemu će izdaci za lokalne puteve iznositi 200.000€ što je duplo više nego što je bilo planirano za 2023. godinu, a za lokalnu infrastrukturu 250.000 eura.

Za otplatu dugova namijenjen je 1.910.971 što je gotovo identičan iznos kao u budžetu za 2023. godinu.

Crvenom krstu 75.000, a Radiju Danilovgrad 95.000 eura

Službi zaštite i spasavanja budžetom je opredijeljeno 443.332 eura. Centru za kulturu opredijeljeno je 314.723

Umjetničkoj koloniji ide 100.396, a Crvenom krstu 75.000. Lokalni javni emiter Radio Danilovgrad iz budžeta će dobiti 95.000, Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom 100.000 eura, Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba 70.000, dok je Parku prirode rijeka Zeta pripalo 5.000 eura.

Za mjesne zajednice planirano je izdvajanje u iznosu od 30 000€ što je 15 000€ više nego što je bilo planirano u 2023. godini.

Povodom Nacrta Odluke o budžetu Opštine Danilovgrad za 2024. godinu organizuje se javna rasprava, koja će trajati 15 dana, počev od 28.11.2023. godine, zaključno sa 12.12.2023. godine.

NASTAVI SA ČITANJEM

Facebook

Najčitanije