Tokom intenzivne proizvodnje tovljenika nastaju otpadne fekalije a posledica njihove razgradnje je razvijanje  gasova, pri čemu neki od njih imaju neprijatne mirise.

Amonijak, sumporovodonik, merkaptani, skatoli, tiofenoli i ostali imaju neprijatan miris koji putem otvora za  provjetravanje dospijevaju u bližu okolinu farme.

Da bi se procijenio uticaj emisije gasovitih materija s farme  prvenstveno amonijaka (NH3) i metana (CH4) na kvalitet vazduha, potrebno je izraditi proračun modela širenja gasovitih materija odnosno proračun koncentracije amonijaka i metana na granicama zahvata za izabranu situaciju.

Mirisi od svinjskog tova su kompleksna mješavina gasova. Najčešće je miris posledica nekontrolisanog anaerobnog razlaganja stajnjaka. Međutim, pokvarena hrana takođe može da doprinese stvaranju mirisa.

Prikaz mogućeg rješenja

Naši nosevi registruju miris koji može da bude kombinacija od 60 do 150 različitih jedinjenja.

Sem toplote i vlage u vazduhu svinjca javljaju se manje ili veće koncentracije štetnih gasova koje odaju životinje, ili koji nastaju u procesu razgrađivanja životinjskih izlučevina. Među ovim gasovima posebnu pažnju zaslužuju: amonijak (NH3), sumporovodonik (H2S), ugljendioksid (CO2) i metan.

Najznačajnije vrste mirisa izazivaju jedinjenja: nestabilne masne kiseline, merkaptani, estri, aldehidi, alkoholi, amonijak i  amini.

Jačina mirisa ovih jedinjenja se kombinuju. Nekad miješanje nekoliko jedinjenja rezultira smanjenim mirisom, tj. razređivanjem najjačeg mirisnog jedinjenja. U drugim slučajevima mješavina je gora od bilo kojeg mirisa od pojedinačnih jedinjenja. Amonijak može da stvori jake mirise u blizini odlaganja stajskog đubriva ili iz zgrade, ali nije značajna komponenta mirisa, u zoni vjetra od svinjskog objekta. Amonijak je veoma nestabilan i kreće se nagore u atmosferu.

Mirisni izvori od svinja se mogu svrstati u sledeće tri kategorije: objekti farme, skladišta tečnog đubriva i mjesta odlaganja đubreta na njive.

Za grubu procjenu izvora mirisa dodeljuje se sledeći parametri:

1. Broj svinja.
2. faktor kategorije svinja je u rasponu od 0,10 do 0,33 u zavisnosti od težine svinja. Na primjer, 0.10 za prasad od 25 kg do 0.33 i za krmače i nerastove.
3. faktor ventilacionog sistema je u rasponu od 0,1 do 0,5. Za visoki vertikalni izduvni sistem sa visokom izlaznom brzinom vazduha će biti dodijeljena vrijednost 0.1. Za uventilaciju i bočne izduvne ventilatore će biti dodijeljena vrijednost 0.5 jer izduvni vazduh izlazi horizontalno po zemlji.
4. faktor tretmana đubriva je u rasponu od 0,10 do 0,27. Ovaj faktor zavisi od vremena lagerovanja stajnjaka u zgradi.
5. faktor upravljanja ishranom je u rasponu od 0,05 do 0,20. faktor za upravljanje ishranom se zasniva na vrsti hrane (suva ili tečna), skladištenje i rukovanje.

“Mirisni broj” izračunava se množenjem broja svinja sa faktor kategorije životinja i tehničkim faktorom, koji je zbir faktora ventilacionog sistema, faktora tretman đubriva i faktora upravljanja ishranom.

Ovaj broj predstavlja jačinu mirisa izvora. Zatim se disperzija mirisa oko izvora, procjenjuje na osnovu distribucije vjetra i uticaja na zemljište.

Koncentracije od značaja za zdravlje stanovništva kod ekspozicije:

  • TEEL -1: Najveća koncentracija u vazduhu, pri kojoj postoji verovatnoća da će sve osobe izložene delovanju opasne matenje imati blaže zdravstvene tegobe, odnosno gde bi se opasna materija mogla uočiti po osnovu svog karakterističnog mirisa.
  • TEEL – 2: Najveća koncentracija u vazduhu, pri kojoj postoji verovatnoća da će sve osobe izložene delovanju opasne materije imati ozbiljne zdravstvene tegobe ili simptome koji ukazuju na potrebu za zaštitnim merama.
  • TEEL – 3: Najveća koncentracija u vazduhu, pri kojoj postoji verovatnoća da će sve osobe izložene delovanju opasne materije imati ozbiljne zdravstvene tegobe sa obično smrtnim posledicama.

Napomena: Do objavljivanja ovog članka nismo uspjeli pronaći vrijednosti prethodno pomenutih gasova za lokaciju Farme svinja u Spužu.


“Centar za ekotoksikološka ispitivanja nije u posljednje tri godine vršio mjerenja kvaliteta ambijentalnog vazduha u zoni koju pominjete. U skladu sa važećom procedurom, mjerenja vršimo na osnovu dostavljenog zahtjeva korisnika usluga, a preduslov za realizaciju je postojanje adekvatnih tehničkih kapaciteta i važeće zakonske legislative”, odgovorili su “Vijestima” iz CETI-ja. – pročitajte više ovdje.