Iković: Park prirode je šansa koju još nijesmo iskoristili, a to ne znači da je taj projekat loš

Stoji u reagovanju odbornika Vuka Ikovića iz Pokreta Preokret, a kao reakcija na jučerašnja izlaganja koja su se mogla čuti na VIII Sjednici Skupštine opštine Danilovgrad.

Iković ističe da ni jedan park prirode u Crnoj Gori ne naplaćuje mještanima kupanje na rijeci ili jezeru, niti splavarenje rijekom, niti navodnjavanje  sa rijeke, kao ni sakupljanje pečurka i ljekovitog bilja za njihove lične, životne potrebe.

Iković apostrofira činjenicu da komercijalno odnosno privredno organizovanje na rijeci i oko rijeke se mora oporezivati odnosno naplatiti kroz takse.

-Ukoliko se isti ti mještani bave komercijalno  organizovanjem turističkih tura u parku i pri tome su posjetioci korisnici planinarskih tura, ribolovnih, rafting, kajak tura ili kampuju u parku prirode, onda taj mještanin će plaćati određene takse parku prirode. Za uzvrat će dobiti određenu usluga poput osnovnih informacija, informativni centar na usluzi kao i mogućnost da u slučaju incidenta služba zaštite djeluje blagotvorno.

Nije isto ako sa porodicom organizujete roštilj pored Zete i ako organizujete roštilj za 20 posjetilaca da bi od toga ostvarili prihode. U prvom slučaju Opština ne bi trebala da obaveze naše sugrađane da bilo šta plaćaju, a u drugom bi morala, ističe Iković nastavljajući da svakodnevne potrebe i životne aktvnosti građana u parku se sigurno neće naplaćivati jer u suprotnom park neće moći postojati. Park je osnovan za dobro, a ne na štetu građana. Park je nastao sudjelovanjem mještana  i prirode i mještani treba da budu dio parka da bi područje rijeke Zete stvarno i zaživjelo kao park, nastavlja Iković

– Kao što postoji plaćanje ribolovne dozvole danas, ono će  postojati i sjutra. Kada govorimo o čamcima, što prije budu sva plovila registrovan to će biti bolje za sve. Opština može da organizuje da prva registracija bude besplatna. Bez registriranih čamaca ne bi se mogle ni organizovati komercijalne ture rijekom Zetom.

Juče smo na sjednici Skupštine Opštine Danilovgrad čuli različite želje i vizije korišćenja rijeke Zete.

Od toga da nam park prirode „Rijeka Zeta“ ne treba, do toga – treba nam ali sa potpuno izmijenjenim granicama jer park blokira život građana i privrednika, navodi dalje Iković.

Park prirode je šansa koju još nijesmo iskoristili, a to ne znači da je taj projekat loš. On nam omogućava da živimo od svojih resursa i svog rada baš ovdje i da ne moramo tražiti posao u drugim opštinama. Park prirde je alat da Danilovgad postane grad zabave, grad zdrave hrane i porodičnih i malih preduzetnika ali ovo nije dovoljno reći i ne postoje se samostalan preko noći, potrebna je politička volja, upornost i kreativnost.

-Park je titula Danilovgrada i taj brend još nijesmo počeli da koristimo. Park prirode nam treba, ali nam treba i preduzeće koje upravlja tim parkom. Naravno da preduzeće ne može od prvog dana biti nezavisno i održivo. Ni novorođenče ne može da ustane prvog dana na svoje noge i traži moć i podršku – tako i tom preduzeću bar naredne tri godine treba finansijska i mentorska podrška Opštine, ističe Iković podsjećajući da nije isto korišćenje rijeke od strane građana i onih koji žele ostvarivati profit.

-Građani mogu da organizuju i turističke događaje u parku prirode uz saglasnost i podršku Opštine. Naravno kao što preduzetnici danas plaćaju turističke i druge takse tako će i oni koji budu razvijali komercijalnu ponudu na rijeci Zeti plaćati takse, a za uzvrat će dobjati osnovne usluge poput mape staza parka, komunanih usluga u praku, informativnog centra i tako dalje.

Danas možemo da ponudimo turistima rekreativne ture vožnje čamcima, kajacima, biciklima, prostor za kampovanje, obilazak vinarija i sirara parka prirode. Ako rukovodstvo pokrene poribljavanje Zete, onda ćemo moći govoriti o jodnoj još jako btnoj ponudi, a to je održivi ribolov. Podsjetimo se, Grad Otočac u Hrvatskoj od rijeke Gacke, koja je manja od Zete, samo od izdavanja dnevnih dozvola za ribolov prihoduje godišnje preko 80.000 eura. Koliko ne iskorišćavamo našu rijeku potvrđuje budžet lovačkog društva koji je oko 50.000 eura, koje dobija od građana, a ne od spostvenih prihoda, navodi Iković.

Park prirode Rijeka Zeta, Landža

Lokalna ekonomija

Za Ikovića Park je alat koji može da bude pokretač nove ekonomije u Danilovgradu. Zato za Ikovića ako neko plaši građane da u parku ne može ništa da rade onda taj ili ne želi park i prosperitet ili ne zna svoj posao.

Iković podsjeća da je veći dio Bjelopavlićke ravnice sa područjem Mareze i rijeke Matice proglašen 2019. parkom pirode. To je velika odluka za naš grad, ali nažalost ona nije bila prioritet, kao što nije ni danas. Da jeste, ne bismo imali krivolov ovih dana na Zeti i gradnju nelegalnih objekata na poljoprivrednom zemljištu.

-Uža zona parka tj. zona II je rijeka Zeta sa pritokama, njene šume i veći kompleksi livada koji prate rijeku. Ovaj dio zauzima oko 22% parka. U tom dijelu nije dozvoljena gradnja, a sve i da jeste ona je na većini lokacija nemoguća, ali su dozvoljene poljoprivredne i turističke aktivnosti. Dok u čitavj trećoj zoni koja čini preko 70% parka dozvoljene su sve aktivnosti i projekti koji su propisani urbanističkim planom.

Naravno da nije lako da park postane okosnica razvoja Danilovgrada, ali ako želimo to, plus ako znamo kako onda smo na dobrom putu.

Opština zajedno sa Turističkom organizacijom treba da učini ključne lokacije u Spužu i Danilovgradu vidljivim i dostupnim turistima, a prije svega: plaže na rijeci Zeti, lančane i kamene mostove, mlinove, Spušku tvrđavu, Gradinu Matinićku, prodavnice ili vitrine u postojećim marketima „od polja do stola“ na kojima se mogu kupiti proizvodi tipični za Danilovgrad. Ovo bi bio samo dio ponude, zaključuje Iković.