Intervju, Milivoje Lakić: Novo doba kulture – Povratak publike i pokretanje bioskopa Zeta

U razgovoru s Milivojem Lakićem, direktorom Centra za kulturu Danilovgrad, osvrćemo se na ključne aspekte rada ove ustanove tokom 2024. godine. U godini bogatoj kulturnim dešavanjima, Centar je ostvario značajne pomake u modernizaciji infrastrukture, unapređenju programskih sadržaja i uključivanju lokalne zajednice. Od osnivanja dramskog studija i pokretanja sopstvenih pozorišnih produkcija, do sticanja uslova za otvaranje savremenog bioskopa, Lakić sumira postignuća i izazove, najavljujući ambiciozne planove za budućnost.

Kako biste ocijenili rad Centra za kulturu Danilovgrad u 2024. godini?

Govoreći o radu Centra za kulturu u godini koja polako odlazi, izdvojio bih tri možda najvažnija segmenta: raspisivanje tendera i sticanje uslova za dobijanje najsavremenijeg bioskopa – uskoro novog bioskopa Zeta, formiranje dramskog studija u vidu škole glume sa stalnim polaznicima u Danilovgradu i Spužu, te pokretanje sopstvenih pozorišnih produkcija. Dakle, stvoreni su preduslovi za vraćanje i formiranje nove filmske publike, napravljen je korak ka osnivanju Danilovgradskog pozorišta kroz rad sa djecom i kroz produkciju profesionalnih predstava. Po meni, sva tri segmenta daju za pravo da ocijenim da je 2024. godina bila veoma uspješna, možda i najuspješnija u kalendaru Centra za kulturu od osnivanja do danas.

Koji su ključni uspjesi ili izazovi koje ste prepoznali tokom godine?

Uspjehe gledam ne samo kroz uspjeh institucije čijem sam čelu, već smatram da je rad Centra za kulturu uspjeh građana koji podržavaju naš trud. Najbolje mjerilo je stvaranje kritičke svijesti kod sugrađana kroz konzumiranje naših sadržaja, davanje prostora djeci i mladima, te, na samom kraju, nerijetko pune sale, trgove ili obale. Uspjeh je definitivno to što smo uspjeli da publiku vratimo u našu salu, ali svakako i da uđemo u značajne poduhvate kada je u pitanju osavremenjavanje institucije u vidu tehnologije, a samim tim i dostupnosti sadržaja koje pripremamo.

Izazovi su, možete pretpostaviti, novac i estrada. Kao neko ko dolazi iz sektora kulture, i prije ovog posla sam dugi niz godina živio od kulture, smatram da za kulturu nikad nije dovoljno novca. Na našu sreću, naš direktni finansijer – Opština Danilovgrad – je prepoznala značaj onoga o čemu sam i prethodnih godina govorio i obezbijedila dodatna sredstva za programe, za rad biblioteke, kao i sredstva za besplatne radionice i projekte Zavičajnog muzeja. Veliki izazov jeste nakaradna estrada i navike građana za jeftinim zabavama, od loše muzike, rijalitija i slično. Izazov je i ubijediti dio opštinskog rukovodstva da trenutno popularno kod velikih narodnih masa ne znači da je kvalitetno i korisno i da trebamo nuditi građanima.

Kako je ekonomska situacija uticala na rad i organizaciju programa?

Veoma je značajna podrška opštine, jer bez sredstava koje planiramo, ali i onih dodatnih koje menadžment Centra za kulturu obezbijedi, teško bismo mogli realizovati broj programa koji smo sproveli. Svakako, moram pohvaliti dio tima Centra za kulturu koji je uspješno u protekle dvije godine, gotovo međioničarskim naporima, realizovao rekordno veliki broj programa. Na primjer, Centar za kulturu Pljevlja na godišnjem nivou ima budžet od 200.000 eura za programske aktivnosti, dok je kod nas ta cifra bila planirana na 30.000 eura.

Kvalitetnim radom, vizijom, trudom i zalaganjem došli smo i do dodatnih sredstava od strane Ministarstva kulture i medija, kao i lokalnih preduzeća u granicama mogućeg.

Da li imate planove za širenje saradnje na međunarodnom nivou?

Svakako da je saradnja u kulturi neophodna, pogotovo međunarodna, jer tu po prvi put iz oblasti pozorišta, ali i drugih segmenata kulture, možemo predstaviti Danilovgrad i Crnu Goru. Međunarodnim projektima na kvalitetniji način možemo region približiti našoj publici. Jedan od izazova svakako jeste producirati sopstvene programe u vidu predstava i drugih programa koje je moguće izvoditi van Danilovgrada i van granica Crne Gore. U godini koja je za nama, postali smo ravnopravan član mreže kinoprikazivača Crne Gore, što nam omogućava lakšu dostupnost filmskog programa kako iz Crne Gore, tako i iz regiona. Tako da smo po prvi put bili gosti Sarajevo Film Festivala 2024.

Što se tiče konkretnih vidova saradnje, već je obavljeno na desetine sastanaka sa pozorištima iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Već u januaru nas očekuju gostovanja naše produkcije predstave „Next“ u više pozorišta u Srbiji. Plan nam je da u što više gradova regiona odigramo predstavu i da svakako napravimo mostove saradnje za naredni period. Naši dogovori će se zasnivati na razmjeni predstava, pa će na proljeće u Danilovgradu biti različite predstave iz regiona koje će nas finansijski manje koštati u odnosu na raniji period. Naglasio bih da predstava „Next“, za nova izvođenja van Danilovgrada, ne košta Centar za kulturu gotovo ništa, jer glumci „sebi“ zarađuju honorar i nerijetko ostane neka stotina eura u našem budžetu.

Koliko je ukupno predstava, koncerata i drugih kulturnih događaja održano u 2024. godini?

U 2024. godini, kada se osvrnemo i vidimo brojke i činjenicu da su svi događaji bili uspješni prenijeću ih i u brojkama. Održano je 19 pozorišnih predstava, 26 književnih večeri, 28 projekcija crtanih filmova, 54 projekcije filmova, 16 edukativnih radionica, 9 izložbi slika, 2 akademske tribine, 2 javna časa, 8 javnih čitanja bajki, Besplatne radionice glume (u Spužu 26 polaznika, u Danilovgradu 38), Besplatni časovi engleskog i francuskog jezika dva puta sedmično.

Koliki je bio ukupan broj posjetilaca i kako se ta brojka poredi sa prethodnim godinama?

Prema našoj statistici, broj posjetilaca našim programima (ako ne uračunamo koncerte i manifestacije na otvorenom čiji smo suorganizatori) iznosi oko 7500. To je cifra koja se poklapa sa prošlogodišnjom. Zaista nam je cilj da na kvalitetan način, uz što bolje programe, opravdamo svrhu postojanja institucije i da napravimo mehanizam da naši talentovani sugrađani stvaraju kod nas.

Koji je bio profil publike – da li ste primijetili povećan interes kod određenih starosnih ili društvenih grupa?
Kao i prethodnih godina, imamo sve generacije zastupljene. Od djece koja najviše dolaze da gledaju predstave i crtane filmove, preko mladih i srednjeg doba koji prate predstave, izložbe i promocije knjiga, do najstarijih koji prate predstave, izložbe i posjećuju biblioteku.

Da li su u 2024. godini sprovedena neka tehnička unapređenja ili renovacije u prostorijama Centra za kulturu?

Mi tokom svake godine, koliko je to u našoj mogućnosti, ulažemo u tehniku i sređivanje prostora. Sjetite se samo prije par godina na šta je ličila scena, crveni tepih, crvene zavjese, nijedan reflektor… Nije baš izgledalo kao prostor za koji je bio namijenjen. Mi srećom, uz dobro menadžerstvo i podršku Savjeta koji prepoznaje naše ideje i potrebe, iz mjeseca u mjesec mijenjamo funkcionalnost Centra. U godini za nama uspjeli smo da, uz pomoć Alter Modus banke i mlade talentovane slikarke Sofije Roksandić, osposobimo dječiji kutak u našoj biblioteci. Velikim trudom i radom u biblioteci uspostavili smo još jedan prepoznatljiv prostor za publiku. Gotovo da na nedjeljnom nivou imamo programe i u biblioteci. Takođe, naš sugrađanin Vasilije Marunović je tokom svog pripravničkog rada oškrinuo scenu za djecu iz vrtića u okviru programa „Čitanje bajki na otvorenom“.

Kolege ovih dana rade na renoviranju kino kabine u susret veoma značajnom i dugonajavljivanom projektu digitalizacije Velike sale. Tender koji je ponovljen ovih dana je pri kraju i zaista vjerujemo da će početak 2025. godine označiti otvaranje digitalizovanog bioskopa Zeta.

Kako su ova unapređenja uticala na kvalitet izvođenja predstava i drugih programa? Postoji li plan za dalju modernizaciju infrastrukture u narednom periodu?

Još u 2023. godini napisali smo projekat rekonstrukcije cijele sale, što bi podrazumijevalo zamjenu cjelokupne scene, postavku cugova, nosača sa reflektorima, koncertnog ozvučenja, renoviranje garderoba, sređivanje terase, zamjenu sjedišta u sali… To je veoma značajan projekat sa kojim smo se obratili Vladi Crne Gore. Zahtjevan je to projekat koji zahtijeva vrijeme, ali vjerujem da će to vrijeme biti u našu korist i korist naših sugrađana.

Kolege iz muzeja rade veoma dobar posao, zajedno sa nama čine tu radnu jedinicu posebnom, kakva i jeste, približavajući je građanima. Pripremljena je nova postavka u muzeju, a u toku je nekoliko projekata čiji će rezultat biti digitalizacija muzeja i svakako veća prepoznatljivost.

Na koji način Centar za kulturu uključuje lokalnu zajednicu u svoje aktivnosti?

Trudimo se da kroz naše programske aktivnosti, bilo u sali biblioteke, bilo u velikoj sali, damo veći prostor onima koji žele da prikažu svoj rad. Proširili smo naše aktivnosti i na prostor MZ Spuž, gdje se održavaju besplatni časovi glume, što je rijetkost u Crnoj Gori. Za poređenje, u Podgorici, koja ima budžet za kulturu u milionima eura, djeca plaćaju školarinu od 40 eura pa na više, dok je kod nas sve besplatno. Takođe, u Spužu prikazujemo besplatne crtane filmove. Otvoreni smo i za NVO sektor, pojedince, kancelariju za mlade, a saradnja sa lokalnim institucijama se podrazumijeva.

Da li ste realizovali posebne programe namijenjene djeci, mladima ili starijim građanima?

Akcenat smo stavili na najmalađe, sa velikim brojem crtanih filmova, radionica za djecu iz raznih oblasti, javnim čitanjima bajki… Predstava bi svakako moglo biti više, ali radimo na tome. Prije par mjeseci smo dobili projekat od 8.500 eura od Ministarstva kulture i medija. Projekat se bavi temom TREME, od školskih dana pa na dalje. Autorski tim će raditi radionice sa djecom na tu temu, a kroz glumačke probe će se doći do predstave koja će biti namijenjena djeci. Dakle, početkom naredne godine nas očekuje prva pozorišna produkcija za djecu u kojoj će igrati profesionalni glumci.

Veliko zadovoljstvo nam predstavlja što ćemo u narednoj godini imati još jednu novu produkciju u saradnji sa JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom iz Danilovgrada. U pitanju je projekat u kojem će učestvovati djeca i mladi iz ove institucije, kao i nekoliko afirmisanih umjetnika.

Kako podstičete mlade umjetnike i kreativce iz Danilovgrada?

Vjerujem da je dramska sekcija veoma značajna za djecu, jer se kroz te časove glume opuste, nađu bijeg od medijskog lošeg prostora, postanu ono što jesu i često pokažu šta bi voljeli da rade u životu. Ubijeđen sam da ćemo krajem ove godine izaći sa predstavom u kojoj će igrati djeca iz Danilovgrada. To predstavlja iskorak u našem gradu, jer uspijevamo da okupimo više od četrdeset talentovane djece koja će kroz sekcije Centra za kulturu pronaći umjetnost koja im najviše prija.

Na sopstvenom primjeru mogu posvjedočiti da mi je dramska sekcija, čiji su korijeni u Školi glume koja se održava u Centru za kulturu, pomogla da se ostvarim na profesionalnom polju. Pohađajući dramski studio, tada Školu glume u KIC-u Budo Tomović, stvorio sam sebi bolje okruženje, upoznao ljude koji žele lijepe stvari, učestvovao u pripremama predstava, putovao, radio u drugim evropskim zemljama, završio Fakultet dramskih umjetnosti i osjetio da sam dio tima koji mijenja stvari na bolje.

Kakvi su planovi za narednu godinu? Možete li nam najaviti neke projekte ili događaje?

Plan za narednu godinu je već poznat. Govorio sam o tome i ranije. Digitalizacija sale je nešto što je realnost i što će ne samo našoj instituciji, već i cijelom gradu, udahnuti novi duh. Očekuju nas najnoviji filmovi, premijere, gostovanja glumaca, kao što smo već ugostili Slavka Štimaca i Svetozara Cvetkovića. Premijere predstava su također u planu. Dakle, nakon prve profesionalne predstave „Next“, početkom naredne godine nas očekuje premijera predstave „TREMA“, a do ljeta i predstava Dramskog studija sa djecom iz Danilovgrada.

U pripremi je i projekat predstave u saradnji sa JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom iz Danilovgrada. Ovaj projekat je još uvijek u fazi finansiranja, ali dogovori su u toku i ubijeđen sam da će se realizacija projekta desiti uz podršku Ministarstva kulture i medija. Takođe, postoji mogućnost za još jednu profesionalnu koprodukciju sa pozorištem iz regiona, pa do kraja 2025. očekujemo četiri nove predstave u našoj produkciji ili koprodukciji.

Da li postoji vizija za dalji razvoj Centra za kulturu u narednih nekoliko godina?

Naravno. Još prije mog dolaska na ovu poziciju, o čemu svjedoče i tekstovi na Vašem portalu, imao sam jasnu viziju i ciljeve koji su u velikoj mjeri ispunjeni. Moja ideja je bila da Danilovgrad u naredne četiri godine dobije bioskop Zetu i osnuje pozorište. U najskorijem periodu, bioskop će početi sa radom. Moj posao je bio da obezbijedim dio sredstava i uspio sam da obezbijedim 80.000 eura još krajem 2023. godine. Tada je cijeli iznos stigao na račun opštine, jer oni raspisuju tendere i bave se javnim nabavkama. Prošlo je skoro godinu dana i vjerujem da će do kraja decembra ili početkom naredne godine digitalizovani bioskop proraditi.

Što se tiče osnivanja pozorišta, smatram da stvari polako dolaze na svoje. Osnivanje dramskog studija, produkcija prve predstave, ulazak u prvu fazu, kao i još tri planirane predstave, zaista predstavljaju značajan napredak. S obzirom da je pozorište živa stvar i da je potrebno osluškivati potrebe Danilovgrada, siguran sam da ćemo u naredne dvije godine zaokružiti ovu priču i krenuti još većim koracima ka profilisanju Danilovgradskog pozorišta. Akcentovanje pozorišta i bioskopa u Danilovgradu apsolutno ne znači da će likovna umjetnost, koncerti, književnost i muzejska djelatnost biti zapostavljene.

Kako vidite ulogu Centra za kulturu u kulturnom životu Danilovgrada i šire?

Uloga Centara za kulturu u svim gradovima treba biti ključna u praćenju društvenih tokova, stvaranju kulture, podsticanju kreativnosti mladih, kao i u davanju prostora publici da bira šta želi da vidi, naravno, u granicama kvaliteta. Vjerujem da je uloga Centra za kulturu na veoma dobrom nivou i da se trudimo da kroz sve programe ponudimo ono što je budžetom moguće, a često i mnogo više zahvaljujući menadžerskim i ljudskim sposobnostima. Dobar primjer toga su radionice za djecu, kvalitetni umjetnici koji su dio naših predstava, kao i naš pozitivan glas koji svakodnevno šaljemo građanima.

Lijepa ideja je primjena praksi susjednih gradova u organizaciji Novogodišnjeg i Proljećnog bazara. Taj princip može biti veoma interesantan našoj publici, međutim, ne mislim da su izbori izvođača koji gostuju u Danilovgradu najsrećnija rješenja. U tom segmentu smatram da naša institucija mora dati jači odgovor. Kao direktor Centra za kulturu, bio sam jedan od finansijera prošlogodišnjeg bazara, koji je bio organizovan od strane odbora sastavljenih od kolega iz i van našeg sistema Opštine, od kojih gotovo niko nije iz oblasti umjetnosti, zbog čega sam često bio preglasan. Donošene su odluke koje su favorizovale estradu, a ne umjetnost i kulturu, što nije pohvalno za opštinsku upravu.

Ne mogu da se složim da kriterijum angažovanja muzičara treba da bude broj posjetilaca ili lične želje pojedinaca bez jasnih kriterijuma. Publici se može „prodati sve“, ali to ne trebamo raditi. Smatram da je nedopustivo da, pored predstavnika kulturnih institucija i ljudi koji su dokazani u svojim oblastima, muzičku kulturnu sliku kreiraju ljudi van našeg sistema, finansirani iz novca građana Danilovgrada, radi ličnih promocija i benefita, a koji nemaju nijednu profesionalnu referencu za to.

Pokušaću, zajedno sa svojim kolegama, na svaki zakonski mogući način, da Danilovgradu udahnemo dušu lijepog kulturnog grada, bez kiča i turbo-folka, bar na trgovima i pod zastavom Opštine Danilovgrad, odnosno Javne ustanove Centar za kulturu Danilovgrad. Siguran sam da je to moguće. Smatram da od Danilovgrada ne treba da pravimo estradni poligon, već da stvaramo pravu kulturu i uživamo u onome što imamo.

Kako ocjenjujete finansijsku podršku koju Centar za kulturu dobija?

Finansijska podrška od strane našeg osnivača je na zavidnom nivou, u odnosu na ukupni godišnji budžet opštine. Svakako, na nama koji predstavljamo umjetnike je da tražimo više i da opravdamo svaki dodatni novac, što svojim radom i činimo.

Drago nam je da je Ministarstvo kulture i medija prepoznalo naš trud i ocijenilo ga pozitivno, pa smo ove godine na konkursu dobili 8.500 eura, koji su namijenjeni produkciji predstave za djecu, čija premijera će biti početkom 2025. godine. U toku je još jedan konkurs Ministarstva kulture, na kojem očekujemo finansijsku podršku za još jedan projekat.

Na koji način planirate poboljšati finansijsku održivost Centra?

Jedan od načina je, naravno, kroz pisanje kvalitetnih i održivih projekata, kao što je bila praksa u prethodne dvije godine, ali i kroz otvaranje Bioskopa Zeta, uz prihode od prodaje karata.

Šta Vas najviše motiviše u Vašem radu kao direktora?

Ovaj posao obavljam kao i svaki dosadašnji. Trudim se da radim najbolje što mogu, da budem pravedan i da pronađem mjeru u svemu. Motivaciju sam odmah imao jer sam nekoliko godina radio u Centru za kulturu i iz ograničenih „moći“ maštao o tome kako bi sve moglo da funkcioniše. Kada sam postao direktor, znao sam da me čeka ogroman posao, koji mi je, ipak, bio lakši jer sam znao šta želim za instituciju, oslanjajući se na svoja prethodna iskustva u drugim institucijama kulture, u zemlji i inostranstvu, kao i u NVO sektoru. Motivacija su, svakako, mjerljivi rezultati i povratne informacije građana.

Postoji li neki trenutak ili događaj iz 2024. godine koji biste posebno izdvojili kao lično značajan?

Definitivno, to je dan koji mi je najznačajniji u životu – 17. juli 2024. godine, kada je rođen moj sin Vukašin.