Jesenji radovi u voćnjaku - Volim Danilovgrad
Connect with us

Savjeti

Jesenji radovi u voćnjaku

Jesenji radovi u voćnjaku

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

U voćnjaku zbog prevencije i smanjenja zastupljenosti pojave biljnih bolesti i štetočina, koje prezimljavaju na i ispod opalog lišća , najbolje ga je sakupiti, izneti iz voćnjaka i spaliti, pa tek onda ići na đubrenje i obradu voćnjaka. Po potrebi otkloniti i eventualno zaostale mumificirane plodove kao i suve grančice.

Zemljište na kom rastu i plodonose voćke, mora sadržati sve hranljive, neophodne sastojke. Đubrenje se direktno odražava na plodnost i strukturu zemljišta, reguliše se trajanje vegetacije, porast vegetativne mase, poboljšava rodnost i kvalitet plodova, kao i otpornost prema niskim temperaturama, bolestima i štetočinama.

Jesenska ili osnovna gnojidba obavlja se nakon berbe. U tom periodu u zemljište se unose gnojiva sa izraženim fosforom i kalijumom, a sa manjim sadržajem azota. Najčešće su to 7-20-30, 8-16-24 i dr. formulacije gnojiva. Količina ovog gnojiva zavisi od samog zemljišta, odnosno od prisustva elemenata u njemu, što se prethodno utvrđuje hemijskom analizom.

Osnovnu gnojidbu podrazumjeva i gnojidba organskim gnojivima tj. stajnjakom koje se obavlja svake treće ili četvrte godine. U novije vrijeme vrši se i folijarna prehrana, poslije berbe, a prije opadanja listova.

Kad dvije trećine lista opadne pristupa se hemijskoj zaštiti primjenom pesticida na bazi bakra tzv. “plavo prskanje” ili “plavo kupanje” voćaka. Treba napomenuti, da je pojedine prouzrokovače biljnih bolesti moguće spriječiti samo tretiranjem u vrijeme zimskog mirovanja, pa se preporučuje da se ovo tretiranje nikako ne izostavlja.

Zašto je važno obaviti plavo prskanje?

Od jesenjih radova voća veoma je bitno obaviti ‘Plavo prskanje’. Jesenje ‘Plavo prskanje‘ ima za funkciju da zaštiti voće u narednoj sezoni, odnosno da dezinfikuje voćke kako bi naredne sezone bile kvalitetne i zdrave, bez prenosnika bolesti. Glavna funkcija zimskog prskanja je da se bakarnim preparatima mogu dobro zaštititi grane i stabla. Na taj način se dezinfikuju spore, micelije, hife i ostale vrste nametnika koji se nalaze na biljkama.

Kako obaviti jesenje plavo prskanje voćaka?

Kod zimskog prskanja treba da se u velikoj mjeri dobro poprskaju listovi biljaka kako bi bar dvije trećine opalo.

Neophodno je da lišće opadne u velikoj mjeri kod biljke. Na taj način grane mogu da se bolje isprskaju, odnosno kvalitetno tretiraju. Zato je važno napomenuti da se prilikom prskanja biljke ne prskaju isključivo listovi. Kada se radi zimsko prskanje, potrebno je da se kvalitetno i dobro biljka okupa. Prska se kompletna biljka, grane, stablo i kompletno deblo.

Pored prskanja voća potrebno je znati da se jesenje ‘Plavo prskanje’ može primenjivati i na drugim vrstama biljaka, kao što su ukrasne biljke u vrtu ili neke trajnice. Ukoliko se tretira ukrasni vrt, naročito je važno kod ruža obaviti ‘Plavo prskanje’. Kod ruža će prskanje spriječiti stanje flekavosti na listovima, kvalitetnije prizemljavanje grana i omogućiće biljci da ima kvalitetnije i ljepše cvjetove.“

Jedno od najboljih rješenja za zimsko prskanje je preparat na bazi bakra, odnosno bakarnog oksihlorida. Bakarni oksihlorid sadrži aktivnu materiju i fiksaciono sredstvo, koji omogućavaju da se preparat dugo zadrži na samom stablu, čak i ukoliko u toku zime ima dosta padavina, zaključio je naš sagovornik, Vladimir Milutinović.

Takođe, kasno u jesen ili početkom zime primjenjuje se i tzv. ” bijeljenje voćaka” kako bi ih zaštitili  od pucanja kore i nakupljanja mahovine i lišajeva. Za tu namjenu priprema se suspenzija po slijedećoj recepturi: u 5 l vode doda se 5 kg gašenog kreča, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora ( Chromosul 80 ). Ovom suspenzijom vrši se premazivanje debla i donje račvište grana.

Ako se primjenjuje jesenska rezidba voćaka, obavezno je sve rezove premazati voćarskim voskom ili bar one veće jer u protivnom svaki rez predstavlja ranu i idealno mjesto za ostvarivanje zaraze.

U zimskom periodu često voćnjaku štete nanosi divljač, naročito zec, a rjeđe srna, voluharica i dr. U nedostatku hrane, kad je visok sniježni pokrivač, zec lako dohvati niže pa i više grane i u znatnoj mjeri ih oštećuje. Najsigurniji, ali i najskuplji način zaštite je ograđivanje voćnjaka žičanom mrežom. Najčešće se zaštita od zečeva vrši omotavanjem pojedinačnih stabala plastičnom mrežom za tu namjenu.

Pročitajte i: Jesenja sadnja voćki

ZAŠTITA VOĆNJAKA OD GLODARA I DIVLJAČI

U zimskim mjesecima glodari se hrane mladom korom voćaka, što dovodi do sušenja i propadanja stabala, posebno u mlađim nasadima do pet godina starosti. Zbog toga, tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što iziskuje i ne baš tako malu investiciju, voćari se snalaze različitim metodama zaštite.

Međutim, danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodara, ali i od ostale divljači (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu, a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mreže su fleksibilne, pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zaštitu, a nije je potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno vezati.

Mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima.

Kada je u pitanju suzbijanje glodara, posebno kod blagih zima što pogoduje njihovom razmnozavanju jedni od najopasnijih su poljski miševi i poljske voluharice.

Kada se poljski glodari prenamnože, mogu uništiti čitave zasade. Osim toga, brzo se premještaju, te kad nestane hrane na jednoj površini, brzo prelaze na drugu.

Da bismo znali koje su rupe od glodara aktivne, tj. nastanjene, tokom pregleda površine potrebno je zatrpati zemljom sve pronađene rupe. Idući dan su ponovno otvorene one rupe koje su aktivne. U te rupe stavljamo zatrovane mamce i potom ih zatrpamo zemljom.

Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Savjeti

Mješovita sadnja povrća, cvijeća i lijekovitog bilja

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Kako bi na vrijeme isplanirali ovogodišnju vrtlarsku sezonu te u svojim povrtnjacima primjenili mješovitu sadnju povrća , cvijeća i lijekovitog bilja, u narednim redovima Blog Organsko carstvo dijeli saznanja koja su prikupljena iz brojnih knjiga o biovrtlarstvu .

Mješovitom sadnjom u svojim povrtnjacima, kako stoji na Blogu Organsko carstvo,  možete imati brojne koristi, kao npr. iskoristiti ćete bolje prostor na kojemu sadite što je veoma bitno u malim vrtovima, svoje biljke zaštiti ćete na prirodan način od brojnih bolesti i štetnika, nećete bespotrebno iscrpljivati tlo sadnjom samo jedne vrste povrća i najbitnije postepeno ćete ovakvom sadnjom postići prirodnu ravnotežu i sklad u svome povrtnjaku.

Dobri susjedi u povrtnjaku

Dragoljub je dobro zasaditi oko voćaka, jer na sebe privlači lisne uši i štiti koru drveća od isušivanja.
Takođe zasađen oko kupusnjača štiti ih od leptira kupusara.
Dragoljub, korijander i neven potiču zdravlje krompira i štite ga od plamenjače lista i gomolja.

 Neven je omiljen u svim organskim povrtnjacima utiče dobro na zdravlje tla i okolnih biljaka, a svojim izlučevinama koje luči njegov korijen fitonicidima odbija nematode, pa ga je dobro zasijati svuda po vrtu, a poslije gdje smeta rasaditi ili koristiti kao malč drugim biljkama.

Paradajz, kupus, pasulj, ruže, luk i mrkva uživaju u susjedstvu nevena, a vole ga i voćke imati u svome podnožju.
Neven privlači na sebe mnogobrojne korisne insekte kao npr. muhe cvjetare, pa ga zaobilaze lisne uši.

Kadifica pozitivno utiče na zdravlje tla i zaustavlja razvoj nematoda koje sisaju korijenje biljaka.
Budući da ih puževi rado jedu, sade se između kupusa i salate i privlače puževe na sebe.
Kadifica štiti povrće i od lisnih ušiju, a posađena između redova krompira, štiti ga svojim mirisom od napada krumpirove zlatice.

Kadulju je dobro zasaditi na više mjesta uz rubove povrtnjaka jer svojim mirisom odvraća mnoge štetne insekte.
Posađena pokraj kupusa štitit će ga od napada kupusnog bijelca i puževa golača.

Timijan svojim jakim mirisom odvraća uši, mrkvinu muhu, kupusnog bijelca, buhače, puževe golače, pa ga je korisno zasaditi na dijelove povrtnjaka gdje će nam biti od koristi, a kako je trajnica iz godine u godinu ga možemo dijeliti i rasađivati po vrtu.
Puževi će izbjegavati salatu ako ju okružimo nasjeckanim grančicama timijana.

Metvica svojim jakim mirisom tjera lisne uši, pa ju je dobro saditi u podnožju voćaka.
Osigurava sjenu tlu te olakšava stablu bolje upijanje hranjiva, a plodovima poboljšava aromu.
Također, dobro ju je posaditi u blizin kupusnjača , jer ih štiti od brojnih štetnih insekata.

Kamilica čisti i liječi tlo od svih toksina na metar oko sebe, a dobar je susjed većini povrtnica, pa ju je dobro zasijati po cijelom povrtnjaku.
Povećava otpornost povrća protiv napada gljivica, plodovi su boljeg ukusa ako rastu u njenom susjedstvu.
Njenu blizinu posebno cijene grašak, krumpir, salata, blitva, špinat, celer, luk i poriluk.
Štiti i susjedno bilje, te odvraća lukov moljac.

Stolisnik je koristan u povrtnjacima, jer dobro utječe na rast bilja i cvijeća.
Često sam izraste na nekim mjestima u povrtnjaku, stoga ga je dobro ostaviti na istom mjestu.

Bosiljak je dobar susjed krastavcima i rajčicama, jer ih štiti od pepelnice te utječe na obilan rast plodova.
Svojim mirisom odbija lisne uši, grinje i komarce, pa ga je dobro zasaditi na rubove povrtnjaka.

Mažuran je dobar susjed luku jer ga štiti od pepelnice i utječe na duljinu skladištenja, mrave drži daleko od gredica.

Čubar, kadulja i majčina dušica štite povrće od napada puževa golača, a posađene pokraj kupusnjača štite ih od kupusnog bijelca.

Origano djeluje  slično kao mažuran.
Voli luk, voćke, bobičasto voće, ako je posađen na suncu.

Suncokret svakom organskom vrtu daje posebnu ljepotu, a svojim sjemenom hrana je brojnim ptičicama koje rado navraćaju u naš vrt.

Suncokret

Matičnjak posađen ispod voćaka jača njihovu otpornost i poboljšava aromu plodova.
Posađen ispod breskve, spriječava kovrčanje lista.
Cvijetovi matičnjaka u vrt privlače korisne insekte poput bubamara i pčela.

Pelin svojim mirisom rastjeruje brojne štetne insekte, a posađen ispod grma ribiza, štitit će ga od hrđe.

Mlječika i ricinus mirisom koje izlučuje njihov korijen rastjeruju voluharice, krtice i poljske miševe.
Dobro ih je zasaditi posvuda po vrtu, a svakako u blizini krumpira i korjenastog povrća.

Boražinu i kopar dobro je saditi u blizini kupusnjača jer će ih štititi od kupusnog bijelca, a povrću posađenom u blizini daje bolju aromu.

Češnjak ili kralj češnjak čuvar je našeg povrtnjaka i lijeći naše bilje na nevjerovatan i učinkovit način.
Dobro ga je zasaditi posvuda u vrtu uz biljke kojima je dobar susjed.
Štiti bilje od ggljivičnih bolesti, plijesni i truleži.
Njegovu blizinu najviše cijene jagode, koje štiti od grinja, breskva, jer ju štiti od kovrčavosti lista, salata, mrkva, ruža i ljiljan zahvalne su na njegovoj blizini jer ih liječi i čisti tlo od nematoda, a posađen ispod voćaka štiti ih od gljivičnih bolesti i napada voluharica koje ne podnose njegov miris.

Također sadnjom različitog vrsta cvijeća oko svoga povrtnjaka privući ćete brojne korisne kukce i oprašivaće u svoj vrt koji će ujedno izgledati privlačno i svima koji se u njemu zateknu.

Kod planiranja sadnje u svome povrtnjaku, svakako posadite neke od ovih biljaka koje ćete odabrati i vjerujte, bit ćete im itekako zahvalni. 🙂

NASTAVI SA ČITANJEM

Savjeti

ZAŠTITA VOĆAKA OD MRAZA

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Piše : Rajko Grozdanić, Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

Temperaturna kolebanja a naročito visoke temperature koje su bile krajem marta i početkom aprila uslovile su da dodje do cvjetanja većine voćarskih kultura. Sniježne padavine koje su bile 7 aprila nijesu mogle donijeti značajnije štete pa se voćarima ne preporučuje otresanje snijega sa grana osim u slučaju da su padavine bile obilnije pa se pod teretom snijega grane mogu polomiti. Manja količina snijega čak može i pomoći u ovoj situaciji jer se najavljuje hladno vrijeme sa mrazom pa u ovom slučaju manja količina sniježnog pokrivača može poslužiti kao zaštita za nabubrele ili otvorene cvjetne pupoljke.

I na onim područjima na kojima nije bilo snijega voćke se moraju zaštititi jer se tokom noći i sledećih dana po najavama meteorologa najavljuje mraz i veoma hladno vrijeme.

Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova od mraza mogu stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi. Pri temperature od -1 do +2 °C ugroženi su zametnuti plodovi, od -2 °C otvoreni cvjetovi a temperature od -5 do -8 °C dovode do izmrzavanja neotvorenih cvjetova.
Da bi se spriječile štete na voćnjacima može se koristiti više metoda zaštiie i to:

Zadimljavanje

Na ovaj način se u voćnjacima pribjegava pravljenju gustih dimnih zavjesa na način što se na više mjesta u voćnjacima pale vatre sa pripremljenim teško sagorljivim materijama. Za ovu svrhu najčešće se koriste bale sijena, pilotina i eventualno stara tkanina. Bale je prije paljenja potrebno nakvasiti kako bi dim bio što “gušći” i pružio dugotrajniju zaštitu. Ova mjera se može uspješno sprovoditi na manjim površinama i doprinijeti da se štete od mraza umanje.

Temperaturna inverzija

Ovaj vid zaštite se sprovodi korišćenjem velikih ventilatora na ograničenim površinama. Cirkulacijom vazduha temperature se povećava za 2-3 ° C a mjera se može primjenjivati u velikim proizvodnim zasadima.

Zaštita voćaka vještačkom kišom ili orošavanje

Ovim načinom se prskaju voćke u vidu izmaglice najsitnijim kapima koji se na cjetovima i granama smrzavaju i pružaju zaštitu od negativnog uticaja mraza. Nanošenje vode u vidu izmaglice mora se obavljati što sporije kako bi se voda ravnomjerno nanijela na čitavu voćku. I ova mjera se uspješno koristi na velikim gazdinstvima ali se takodje vrlo uspješno može koristiti i na manjim posjedima koji posjeduju sistem za navodnjavanje uz korišćenje što sitnijih dizni za orošavanje.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
Углавном облачно
05:5519:29 CEST
Осећај: 6°C
Ветар: 8km/h N
Влажност: 73%
Притисак: 1013.88mbar
УВ индекс: 0
УтоСреЧет
13/7°C
15/6°C
16/10°C

Facebook

Instagram

Najčitanije