Kros-sektorska integracija i uključenje lokalnog stanovništva

U cilju razvijanja i brendiranja Parka prirode dolina rijeke Zete kao jedinstvene destinacije za aktivni turizam i integrisanja ponude proizvoda nastalih na zaštićenom području potrebno je razviti dugoročnu strategiju stimulisanja  i sertifikovanja proizvođača, oporavljanja i unapređenja područja uz prateću promociju na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Upisom u registar zaštićenih područja Crne Gore, dolina rijeke Zete je krajem 2019. godine zvanično dobila status parka prirode. Iako u javnosti postoje  nejasnoće oko do sada preduzetih koraka, dalji pravac razvoja pruža brojne prilike za sve koji na teritoriji Parka žive i privređuju.

Zone zaštite Park prirode rijeka Zeta

Aktivni turizam, ugostiteljstvo, poljoprivredna proizvodnja, sportski ribolov su samo neke od privrednih aktivnosti čijom održivom implementacijom cjelokupno područje može dočekati dugo najavljivani napredak a on najpravednije može biti raspoređen ukoliko se u upravljanje područjem uključe svi akteri počevši od lokalne uprave pa do privrednika i lokalnog stanovništva.

Park prirode dolina Soče, primjer koji treba pratiti

Pametan pristup i kros-sektorska integracija

S obzirom da je Park prirode dolina rijeke Zete na svom početku i da u njemu živi gotovo 20 000 stanovnika proglašenje zaštite područja nije dovoljno. Na području je potrebno prvo zaustaviti negativne uticaje a potom raditi na oporavku i unapređenju kroz inkluziju lokalnog stanovništva i privrednika. 

Prethodno se može postići uvođenjem niza pravila o poslovanju i ponašanju u zaštićenom području počevši od seta mjera koje svi privrednici moraju primijeniti kako bi svoje negativne uticaje sveli na prihvatljivu mjeru i time nastavili svoje poslovanje pa do direktnih ili indirektnih stimulansa kao što su bespovratna sredstva za organsku proizvodnju, oslobađanje od nameta, kupovinu opreme za aktivni turizam ili uključivanja u marketinške kampanje promocije područja.

Kombinovanjem finansijskog i fizičkog kapitala sa socijalnim i ljudskim kapitalom sredstva za život zasnovana na prirodnim resursima i održivom proizvodnjom mogu pružiti podršku za život lokalnom stanovništvu, što bi u konačnici i trebao biti cilj.

U kontekstu marketinga i komunikacijskih aktivnosti bi bilo potrebno fokusirati se na konkurentske prednosti područja i proizvoda ispred drugih destinacija i njihovih proizvođača. Ukoliko je malo identifikovanih prednosti potrebno je raditi na njihovom stvaranju.

Park prirode Rijeka Zeta, Landža

Opština Danilovgrad može biti opština zelenih praznika – i rekreacije u prirodi u svim godišnjim dobima. Ona mora da bude, kako na turističkim tokovima ne bi samo uticala na ugled i promociju Danilovgrada kao turističke destinacije, već i na ugled zemlje u cjelini. 

Ovo se može postići putem kros-sektorske integracije i jačanja promotivnih sredstava na državnom nivou, jer samo na taj način mogu se postići sinergijski efekti, koji imaju pozitivan uticaj na konkurentnost Danilovgrada i ugleda kako u Evropi, tako i u svijetu.

Prakse drugih, uspješnih Parkova su se zasnivale na uključenju lokalnog stanovništva, poboljšanju ljudskih resursa u turizmu,  obrazovanju i obuci ljudskih resursa u sektoru turizma i poljoprivrede, povlačenju sredstava EU u okviru predpristupne pomoći, pripremi projekata, investicija u turizmu, poljoprivredi i putnoj infrastrukturi ali i obavezne implementacije ekoloških standarda u turističkim smeštajima, poljoprivrednim i ribolovnim aktivnostima pa sve do javno-privatnih partnerstava i umrežavanja.

Nastaviće se…