Connect with us

Mladi

Koncert i klupsko polaganje plesnog kluba Matrix

Objavljeno

on

U sali Centra za kulturu Danilovgrad održan koncert PK “Matrix” ali istovremeno i klupsko polaganje za značke i diplome, stepeni od bronze do dijamanta.

Predstavile su se takmičarske i rekreativne grupe ovog kluba ali i solisti u više kategorija, od najmlađih do odraslih. Gost sa muzičke scene bila je  Sara Velimirović.

Publici su se predstavile grupe i formacije koje su tokom prošle godine pobjeđivale na više domaćih i međunarodnih plesnih takmičenja, najskorije na Kupu u Mostaru početkom juna. Bilo je to još jedno predstavljanje kluba koji već 24 godine obogaćuje sportsku ali i kulturno umjetničku scenu našeg grada a rezultatski i mnogo šire.

Advertisement

Mladi

Intervju, Ivana Pavićević: Od Gimnazije u Danilovgradu do magistarskih studija na Sorboni

Objavljeno

on

Sa velikim zadovoljstvom predstavljamo našu današnju sagovornicu – Ivanu Pavićević. Nakon završetka gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu, Ivana je krenula na put ka sticanju visokog obrazovanja u oblasti ekonomije, što ju je odvelo do prestižnih univerziteta širom Evrope. Njeno iskustvo obuhvata studije na Univerzitetu Crne Gore, kao i na univerzitetima u Zagrebu, Ljubljani, Rimu i Parizu, gdje je stekla široko znanje i razvila ključne vještine koje danas koristi u svom radu.

Ivana je sa nama podijelila detalje o svom obrazovnom putu, ključnim iskustvima iz inostranstva, kao i svoje viđenje razvoja Danilovgrada. Takođe, razgovarali smo o njenim budućim planovima i savjetima za mlade koji razmišljaju o studiranju u inostranstvu.

Ivana Pavićević, Foto Privatna arhiva

Da li nam možeš reći nešto više o svom obrazovnom putu?

Prije svega, želim se zahvaliti na prilici da govorim o svom obrazovanju. Nadam se da će moj put inspirisati mlađe sugrađane i ukazati im na mogućnosti koje studiranje u inostranstvu nudi.

Nakon završetka gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu, odlučila sam se za studije ekonomije. Godine provedene u gimnaziji bile su odličan temelj za dalje obrazovanje. Osnovne studije ekonomije sam završila na Univerzitetu Crne Gore. Tokom posljednje godine studija, imala sam priliku provesti dva semestra u okviru programa za razmjenu studenata. Zahvaljujući bilateralnom sporazumu sa Hrvatskom, dobila sam stipendiju i boravila semestar na Univerzitetu u Zagrebu. Profesori koje sam tamo upoznala i način na koji pristupaju nauci ostavili su snažan utisak na mene. Nakon toga, kao stipendista Vlade Slovenije, provela sam naredni semestar na Univerzitetu u Ljubljani. Ova iskustva su me naučila da je živa interkulturalna mobilnost ključna za sticanje pravog znanja i predstavlja jedini način da se suprotstavimo globalnoj “preopterećenosti informacijama, ali nedostatku informisanosti”.

Po završetku osnovnih studija, bila sam uvjerena da želim nastaviti svoje obrazovanje u inostranstvu. Kroz istraživanje o mogućnostima i stipendijama, otkrila sam program Erasmus Mundus Joint Master Degree, koji pokriva sve troškove obrazovanja u inostranstvu. Stipendija Evropske Unije omogućila mi je da dvije godine provedem u Rimu i Parizu, gdje sam stekla zvanje magistra ekonomskih nauka. Moja specijalizacija u okviru programa Ekonomske politike za globalnu tranziciju (EPOG+) fokusirala se na socioekonomsku politiku i ekološku ekonomiju. Ova iskustva su me oblikovala i pripremila za dalji profesionalni razvoj.

Takođe, želim istaći da je podrška opštine Danilovgrad uvijek bila od izuzetnog značaja za mene. Od osnovne škole pa sve do univerzitetskih dana, Opština je kontinuirano prepoznavala i nagrađivala izuzetne učenike i studente. Smatram da je ovo važan poduhvat, jer daje vjetar u leđa svim studentima koji se trude i teže ka postizanju svojih ciljeva.

Kako je studiranje ekonomije u inostranstvu promijenilo tvoje viđenje te oblasti i kakve su razlike u obrazovnom pristupu u inostranstvu u poređenju sa našim?

Dvogodišnje master studije u inostranstvu značajno su promijenile moje shvatanje ekonomije. Program koji sam pohađala naglašava heterodoksnu ekonomiju i interdisciplinarne pristupe, što mi je omogućilo da istražujem različite teorijske pravce i razvijem kritičko mišljenje o konvencionalnim i populističkim pristupima ekonomiji. Najveći utisak na mene ostavilo je podsticanje na istraživanje i aktivnu diskusiju o različitim ekonomskim teorijama.

Dok cijenim kvalitet obrazovanja i rad profesora na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, smatram da je obrazovni pristup u inostranstvu znatno širi i usmjereniji na naučno istraživanje, dok je Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore više orijentisan ka poslovnoj ekonomiji. Ova iskustva su mi omogućila da sagledam ekonomiju iz šire perspektive i obogatila moje razumijevanje ove kompleksne nauke.

Foto Privatna arhiva

Koji univerzitet na kojem si imala priliku da studiraš ističeš kao poseban?

Iako izuzetno uvažavam sve univerzitete na kojima sam imala priliku sticati znanje, Univerzitet Sorbonne u Parizu je svakako na vrhu ove liste. Ono što ga čini posebnim jeste njegova bogata istorija i prestiž, kao i jedinstven osjećaj koji pružaju učionice i biblioteke sa tako dugom tradicijom. Studiranje na Sorbonni nije bilo samo akademsko iskustvo, već i privilegija biti dio ustanove koja je oblikovala istoriju i kulturu evropskog obrazovanja. Biti dio tog okruženja, gdje su generacije studenata sticale znanje i oblikovale intelektualnu istoriju, zaista je bilo inspirativno i neprocjenjivo iskustvo za mene.

Koje su ključne vještine koje si savladala tokom studija u inostranstvu?

Tokom studija u inostranstvu stekla sam brojne vještine koje su značajno obogatile moje profesionalno i lično iskustvo. Rad u međunarodnim okruženjima i saradnja sa kolegama iz različitih kulturnih pozadina poboljšali su moje vještine komunikacije i prilagodljivosti, čime sam naučila kako da se efikasno integrišem u različite socijalne i profesionalne kontekste. Takođe, detaljno istraživanje različitih ekonomskih teorija i pristupa omogućilo mi je da unaprijedim svoje istraživačke vještine, uključujući sposobnost da analiziram kompleksne podatke i razvijem inovativne pristupe u rješavanju problema.

Šta bi poručila mladim ljudima koji razmišljaju da li da iskoriste mogućnost međunarodnih razmjena i stipendija?

Iako neki smatraju da je lako spakovati kofere i otići, moje lično iskustvo govori suprotno. Smatram da je mnogo lakše ostati u zoni udobnosti porodičnog doma, nego se upustiti u avanturu i iskusiti sve različitosti koje svijet može da ponudi.

Svim mladim ljudima bih preporučila da se odvaže na ovaj korak. Internacionalno iskustvo može otvoriti vrata za brojne prilike i pomoći vam da razvijete vještine koje su neprocjenjive u globalizovanom svijetu. Ukoliko nekome treba savjet ili preporuka, slobodno me mogu kontaktirati – rado ću pomoći!

Foto Privatna arhiva

Da li je bilo teško posvetiti se učenju pored svih zanimljivosti koje nude metropole kao što su Rim i Pariz?

Iako su Rim i Pariz neprocjenjivi gradovi puni mogućnosti i kulturnog bogatstva, uvijek sam uspjevala da uskladim svoje akademske obaveze sa istraživanjem ovih fascinantnih metropola. Smatram da je važno napomenuti da, bez obzira na sve što ovi gradovi pružaju, moj pristup dnevnim obavezama i učenju su ostali slični kao u bilo kojem drugom okruženju.
Studiranje u Rimu i Parizu zahtjevalo je puno posvećenosti i organizacije, a moj dnevni raspored je uglavnom bio ispunjen obavezama na fakultetu. Studijski zadaci su zahtjevali veliku predanost, ali sam se trudila da iskoristim sve prilike koje ovi gradovi nude kad god sam mogla. To mi je omogućilo da obogatim svoje iskustvo i na akademskom i na ličnom planu.

Da li želiš da podijeliš sa nama svoje daljje planove nakon završenih master studija?

Trenutno se nalazim na prekretnici u svojoj karijeri. Kao što sam već spomenula, istraživački rad me izuzetno fascinira i želim nastaviti istraživanje teme koju sam obrađivala u svojoj master tezi kao dio doktorske disertacije. Istovremeno, želim steći praktično radno iskustvo u nekoj od međunarodnih organizacija. Vjerujem da bi rad u takvom okruženju omogućio da moja istraživanja ne ostanu samo na teorijskom nivou, već da budu obogaćena stvarnim iskustvima i praktičnim uvidima. Ovaj kombinovani pristup pomoći će mi da razvijem sveobuhvatnije razumijevanje teme i doprinese kvalitetu mog budućeg istraživačkog rada.

Da li mozes podijeliti sa nama svoj stav, kao ekonomiste, u vezi sa razvojem Danilovgrada, na sta bi se trebalo fokusirati, koje su to idealne prilike za razvoj našeg grada?

Iako je na lokalnom nivou najlakše vidjeti promjene i uticati na njih, razvoj Danilovgrada u velikoj mjeri zavisi od šireg razvoja Crne Gore.

Razvoj infrastrukture je od suštinskog značaja. Modernizacija transportnih mreža i unapređenje osnovnih usluga mogu značajno poboljšati kvalitet života sugrađana. Jedan od načina da se to postigne je reformacija javnog prevoza, uključujući uvođenje integrisanih mjesečnih karata, posebno za učenike i studente, čime bi se olakšalo njihovo kretanje i smanjili troškovi.

Takođe, valorizacija turističkog potencijala naše opštine je od izuzetnog značaja. Istorijski i vjerski sadržaji mogu privući turiste i time doprinijeti lokalnoj ekonomiji. Promocija ovih atrakcija i ulaganje u turističku infrastrukturu mogu stvoriti nove prilike za lokalne preduzetnike.

Na kraju, unapređenje poljoprivredne proizvodnje je još jedan važan aspekt razvoja. Podrška lokalnim poljoprivrednicima kroz edukaciju, subvencije i modernizaciju proizvodnih metoda može doprinijeti održivom razvoju i povećanju proizvodnje.

Koja je tvoja prva asocijacija na Danilovgrad i da li mozes izdvojiti jedno mjesto u njemu kao svoj najdrazi kutak?

Prva asocijacija na Danilovgrad je gimnazija “Petar I Petrović Njegoš”. Kao što sam ranije pomenula, gimnazija za mene predstavlja temelj mog daljeg obrazovanja, ali i godine kojih se uvijek sjećam sa radošću. Bezbrižni tinejdžerski dani, okruženi izvanrednim profesorima gdje bih posebno izdvojila moju razrednu Danku Jovović, svakako su uticali na oblikovanje moje ličnosti. Gimnazija nije samo mjesto gdje sam sticala znanje, već i mjesto gdje sam razvijala prijateljstva i gradila vrijednosti koje nosim sa sobom kroz život. Danas, ova ustanova ostaje moj najdraži kutak, mjesto koje sa puno radosti i zahvalnosti evocira uspomene na vrijeme koje je bilo važno za moj razvoj.

Naravno, moram pomenuti mjesto gdje sam odrasla i gdje se nalazi moja porodična kuća – Spuž. Predivnu obalu Zete, na kojoj sam provela djetinjstvo, uvijek nosim u srcu i rado se vraćam.

1Da li svoju buducnost vidis u Crnoj Gori ili tvoji planovi ipak bivaju orjentisani ka inostranstvu?

Istinski volim svoju domovinu i uvijek se najljepše osjećam ovdje, u Crnoj Gori. Ipak, nisam isključiva u vezi sa ostankom u inostranstvu u narednim godinama. Uvijek ću birati opciju koja najbolje podržava moj dalji profesionalni i lični razvoj, bilo da je to ovdje ili u inostranstvu. Gdje god da me budućnost odvede, trudiću se da doprinesem zajednici i nastavim da se usavršavam.

Intervju uradila Maša Đurović

Nastavite čitanje

Mladi

Upoznajte sastav “Na brzaka”

Objavljeno

on

Priču o mladim i uspješnim Danilovgrađanima nastavljamo razgovorom sa Martinom Jovovićem, članom rok benda ,,Na brzaka”. Martin, zajedno sa Rastkom Lakovićem (bubnjevi) i Lazarom Rakočevićem (bas gitara), osnivač je ovog tročlanog sastava koji je izrastao iz zajedničke ljubavi prema rock’n’rollu. Martin nam otkriva kako su se okupili, ko su njihovi muzički uzori, te sa kojim izazovima se suočavaju kao mladi muzičari. Takođe, govori o njihovim planovima za budućnost, trenutnoj muzičkoj sceni u Crnoj Gori i o značaju Danilovgrada u njihovim životima.

Koliko vaš bend broji članova? Da li se možete ukratko predstaviti sugrađanima?

Bend čine 3 člana, a to su : Rastko Laković (bubunjevi), Martin Jovović (gitara i vokal) i Lazar Rakočević (bass gitara).


Da li možete opisati trenutak kada ste odlučili da ćete osnovati bend? Šta vas je inspirisalo da počnete da svirate zajedno?

Sama želja za osnivanjem benda je nastala u periodu kada smo Lazar i ja iz velike ljubavi prema rock’n’rollu shvatili da ono što obojica želimo jeste to da dijelimo binu zabavljajući slušaoce, sa ciljem da budemo makar nalik onima uz koje smo zavoljeli sami rock’n’roll.

Koji su to vaši muzički uzori?

Yu grupa, Atomsko sklonište, Greta Van Fleet, EKV…

Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate kao mladi muzičari?

Najveći izazov jeste probiti se svirajući rock’n’roll imajući u vidu kakve se vrijednosti prožimaju kroz muziku današnjice.

Šta mislite o trenutnoj muzičkoj sceni u Crnoj Gori? Da li postoje neki bendovi ili muzičari koje želite posebno da istaknete?

Po pitanju muzičke scene situacija u Crnoj Gori je jako skromna, ali postoje mladi muzičari sa sličnim željama i ambicijama kao mi, kojima bi trebalo dati šansu.

Da li je teško balansirati školu, privatne obaveze i bavljenje muzikom?

Za nekog kome muzika predstavlja način života, nemoguće je da nas to omete u svakodnevnim obavezama.

Kakvi su vaši ciljevi i planovi za budućnost?

Što se tiče budućnosti benda, sebe vidimo u autorskom radu i potrudićemo se da istrajemo u tome.


Kada biste mogli da nastupate na bilo kojem muzičkom festivalu, koji bi festival izabrali i zašto?

Prvo što nam pada na pamet jeste Lake fest, koji smatramo najboljim muzičkim festivalom u Crnoj Gori i jednim od najvećih u regionu.

Koja je vaša prva asocijacija na Danilovgrad i da li možete izdvojiti jedno mjesto u njemu kao vaš najdraži kutak?

Prva asocijacija bi naravno bio dom, s obzirom na to da smo Lazar i ja tu odrasli. Neko posebno mjesto koje bismo izdvojili kao najdraže jeste česma kod naselja Grlić zbog nekih ličnih uspomena koje nas vežu za to mjesto.

Da li svoju dalju budućnost vidite u Crnoj Gori?

Dalju budućnost svakako da vidimo u Crnoj Gori. Svako ko je valjao otišao je, samim tim naš cilj je da na neki način uzdignemo kulturu naše zemlje i doprinesemo razvoju muzičke scene u Crnoj Gori koliko je to moguće.

Intervju uradila Maša Đurović

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije