Koronavirus i sport: Kako bezbjedno trenirati nadalje - Volim Danilovgrad
Connect with us

Savjeti

Koronavirus i sport: Kako bezbjedno trenirati nadalje

Fizička aktivnost je jedan od najboljih načina da podignemo i osnažimo naš imuni sistem. Iako pomaže i u sprečavanju nastanka mnogobrojnih bolesti, oni koji su preležali kovid-19 treba da budu veoma oprezni i omoguće tijelu da se oporavi prije nego što počnu da vježbaju.

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

„Od marta živimo neki drugi život. Moramo da se naviknemo da živimo sa koronavirusom. Mladi ljudi i oni između 30 i 50 godina smatrali su da mogu da vježbaju i u teretani i napolju i nisu obraćali pažnju. Međutim u drugom naletu koronavirusa vidimo da je dosta mlade populacije pogođeno, a da opet ne možemo bez fizičke aktivnosti“, kaže doktorka Petrović, kardilog Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.

Čitava situacija u vezi sa pandemijom u velikoj mjeri je uticala na to na koji način se baviti fizičkom aktivnošću, koliko, gdje – da li u otvorenom ili zatvorenom prostoru.

Tu su, naravno, i posledice koje kovid-19 ostavlja na respiratorni, kardiološki i ostale sisteme organa.

„Pandemija kovida-19, trajni zaključci i preporuke biće dostupni nakon godinu do dvije, zato što se sada oslanjamo na informacije koje imamo iz prethodnih virusnih infekcija i epidemija SARS-a i MERS-a“, navodi doktorka Košević kardiolog sa istog Instituta na dedinju.

Ipak, ona ističe i da se sa sigurnošću zna da ovaj virus direktno utiče na rad srčanog mišića. Njemačka studija je pokazala da na 100 oporavljenih bolesnika koji su imali teške oblike kovida-19 kod 70 pacijenata bio zahvaćen i srčani mišić.

Zbog toga je veoma važno kako savjetovati pacijente da se vrate fizičkoj aktivnosti, jer u protivnom može doći do teških posledica.

Oprezno vraćanje fizičkom naprezanju i vježbanju

Petrovićeva podsjeća da fizička aktivnost ne pomaže samo tijelu, već i psihi da se oporavi posle proteklog perioda koji je kod mnogih izazvao anksioznost, depresiju i strah i neizvjenost kod ljudi koji se pitaju kako da nastave svoj život.

Uprkos tome, savjetuje da kod pacijenata koji su imali asimptomatski ili blagi oblik kovida-19, period oporavka nakon izliječenja treba da traje dvije nedelje tokom kojih ne treba da se fizički naprežu.

Doktorka Košević objašnjava da se nakon tog perioda savjetuju kraći periodi lake šetnje, koji mogu iz dana u dan da se produžavaju, ali bez forsiranja.

„Što se pacijenata koji su imali teži oblik i bili hospitalizovani tiče, kod njih se preporučuje veliki oprez. Treba da obave jedan kompletan kariološki pregled – elektrokardiogram, ultrazvuk, testovi na troponin, pa i magnetna rezonanca“, ističe Koševićeva.

Trčanje – daleko od virusa

Darko Cvijić, poznati atletičar, je istrčao četiri maratona i više od 50 polumaratona širom svijeta.

Iako je ranije trenirao u grupi, ovih dana na treninge izlazi sam.

„Samostalno trčanje mi je trenutno bolja opcija nego da treniram u grupi”, kaže Cvijić za BBC.

Trčanje u grupi je svakako moguće, ali pod određenim uslovima.

Savjeti

ZAŠTITA VOĆAKA OD MRAZA

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Piše : Rajko Grozdanić, Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

Temperaturna kolebanja a naročito visoke temperature koje su bile krajem marta i početkom aprila uslovile su da dodje do cvjetanja većine voćarskih kultura. Sniježne padavine koje su bile 7 aprila nijesu mogle donijeti značajnije štete pa se voćarima ne preporučuje otresanje snijega sa grana osim u slučaju da su padavine bile obilnije pa se pod teretom snijega grane mogu polomiti. Manja količina snijega čak može i pomoći u ovoj situaciji jer se najavljuje hladno vrijeme sa mrazom pa u ovom slučaju manja količina sniježnog pokrivača može poslužiti kao zaštita za nabubrele ili otvorene cvjetne pupoljke.

I na onim područjima na kojima nije bilo snijega voćke se moraju zaštititi jer se tokom noći i sledećih dana po najavama meteorologa najavljuje mraz i veoma hladno vrijeme.

Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova od mraza mogu stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi. Pri temperature od -1 do +2 °C ugroženi su zametnuti plodovi, od -2 °C otvoreni cvjetovi a temperature od -5 do -8 °C dovode do izmrzavanja neotvorenih cvjetova.
Da bi se spriječile štete na voćnjacima može se koristiti više metoda zaštiie i to:

Zadimljavanje

Na ovaj način se u voćnjacima pribjegava pravljenju gustih dimnih zavjesa na način što se na više mjesta u voćnjacima pale vatre sa pripremljenim teško sagorljivim materijama. Za ovu svrhu najčešće se koriste bale sijena, pilotina i eventualno stara tkanina. Bale je prije paljenja potrebno nakvasiti kako bi dim bio što “gušći” i pružio dugotrajniju zaštitu. Ova mjera se može uspješno sprovoditi na manjim površinama i doprinijeti da se štete od mraza umanje.

Temperaturna inverzija

Ovaj vid zaštite se sprovodi korišćenjem velikih ventilatora na ograničenim površinama. Cirkulacijom vazduha temperature se povećava za 2-3 ° C a mjera se može primjenjivati u velikim proizvodnim zasadima.

Zaštita voćaka vještačkom kišom ili orošavanje

Ovim načinom se prskaju voćke u vidu izmaglice najsitnijim kapima koji se na cjetovima i granama smrzavaju i pružaju zaštitu od negativnog uticaja mraza. Nanošenje vode u vidu izmaglice mora se obavljati što sporije kako bi se voda ravnomjerno nanijela na čitavu voćku. I ova mjera se uspješno koristi na velikim gazdinstvima ali se takodje vrlo uspješno može koristiti i na manjim posjedima koji posjeduju sistem za navodnjavanje uz korišćenje što sitnijih dizni za orošavanje.

NASTAVI SA ČITANJEM

Savjeti

Martovski radovi u bašti

Prvi prolećni mjesec stigao je kalendarski, dok prava zima još traje. Predstojeću promjenu vremena dočekajte spremni

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Čim otopli, uz nadu da su ovo poslednji trzaji zime, spremite se i pravac u baštu!

A šta prvo da uradite?

Priprema zemljišta

Priprema zemljišta za sadnju može se izvesti ašovom ili motikom u zavisnosti od tipa zemljišta i njegove zbijenosti, a ako je površina veća mašinski.

Dobro struktuirano zemljište: Preko njega treba rasporedi tanak sloj pregorelog stajnjaka, onda prekopati ili ga nakon okopavanja obogatiti mineralnim đubrivom.

Pjeskovito i rastresito zemljište: Najbolje bi bilo da se preko njega rasporedi sloj humusa, treseta ili pregorelog stajnjaka, zatim slijedi prekopavanje, jer će se na taj način popraviti i fizička struktura i obogatiti mineralnim sastojcima.

Zbijeno i glinovito zemljište: Onda pored organskog đubriva treba dodati i određenu količinu pijeska.

Zemljište sa krupnijim komadima kamena: Ovakvo zemljište se često sreće u planinskim predjelima, treba ga takođe obogatiti po mogućnosti organskim đubrivom – pregorelim stajnjakom ili tresetom, suviše velike komade kamena izvaditi i dodati još humusa, ako je dubina zemljišta mala u odnosu na zahtjeve biljaka.

Povrtnjak

U martu se siju (dekade sijanja pomjerite u skladu sa temperaturom):

– U prvoj dekadi : spanać, blitva, luk, šargarepa, grašak, celer, salata i čičoka.
– U drugoj dekadi: rotkvice, celer, peršun, paštrnjak i mirođija.
– U trećoj dekadi: kelj, kupus, keleraba.

Priprema rasada:

Ovo je idealan period za zasnivanje rasada sezonskog povrća (brokoli, prokelj, kupus, karfiol, paradajz, krastavci, paprika, patlidžan, lubenica), čije se sjeme može pronaći u poljoprivrednim apotekama.

Za rasad je potrebno pripremiti sandučiće (ili stare gajbice) sa mješavinom zemlje i pijeska, rasporediti sjeme i blago ga sabiti u zemlju, zaliti i ostaviti na osunčanom i toplom mjestu do isklijavanja. Ovako pripremljeni sandučići se mogu ostaviti u plasteniku ili stakleniku koji se grije, a ukoliko nema grijanja, onda ih pripremati tek kada temperatura to dozvoli. Sandučići se, alternativno, mogu pokriti i nekim staklenim ili plastičnim zvonom, ili čak providnom folijom ili celofanom, kako bi se obezbijedila što veća vlažnost i toplota, radi boljeg klijanja. U ovom slučaju potrebno je i često provjetravanje, jer ovakvi uslovi pogoduju i patogenim organizmima.

Ostali radovi

U martu se mogu posaditi i određene vrste ukrasnog bilja, a to je idealan mjesec za prolećnu sadnju ruža. Tokom mjeseca poželjno prorediti, razdijeliti ljekovito, začinsko bilje i perene i presaditi ga ukoliko je potrebno.

Mart je idealno vrijeme za orezivanje. Orezuju se voćke, žbunovi koji cvjetaju tokom leta, suve grane hortenzija, ruže, kao i nadzemni djelovi perena, koji su izumrli tokom zime. Žive ograde u ovom periodu mogu se strukturno korigovati. Ako je previše gust sklop grana u središnjem dijelu žive ograde, može se prorediti. Pažljivo ukloniti grane koje su višak, a koje su orijentisane ka unutrašnjosti, kao i suve i oštećene grane.

Kompostiranje , Foto Bašta ekologika Mareza

Nije kasno ni za sadnju voćaka i žbunja ukoliko tlo nije smrznuto ili previše vlažno. Oko stabala starih voćaka može se postaviti kompost ili stajnjak. Na ovaj način se održava plodnost zemlje, suzbijaju korovi i omogućava duže zadržavanje vlage.

Sada je dobro vrijeme da otpočnete sa pravljenjem komposta. Kompostiranje je savršen način za recikliranje svog biljnog otpada, kao i određenog otpada iz kuće. Za uzvrat dobijate idalno đubrivo.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
14°
Углавном облачно
06:0119:25 CEST
Осећај: 14°C
Ветар: 8km/h S
Влажност: 33%
Притисак: 1018.96mbar
УВ индекс: 4
ПетСубНед
18/8°C
14/8°C
14/7°C

Facebook

Instagram

Najčitanije