Koronavirus i sport: Kako bezbjedno trenirati nadalje - Volim Danilovgrad
Connect with us

Savjeti

Koronavirus i sport: Kako bezbjedno trenirati nadalje

Fizička aktivnost je jedan od najboljih načina da podignemo i osnažimo naš imuni sistem. Iako pomaže i u sprečavanju nastanka mnogobrojnih bolesti, oni koji su preležali kovid-19 treba da budu veoma oprezni i omoguće tijelu da se oporavi prije nego što počnu da vježbaju.

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

„Od marta živimo neki drugi život. Moramo da se naviknemo da živimo sa koronavirusom. Mladi ljudi i oni između 30 i 50 godina smatrali su da mogu da vježbaju i u teretani i napolju i nisu obraćali pažnju. Međutim u drugom naletu koronavirusa vidimo da je dosta mlade populacije pogođeno, a da opet ne možemo bez fizičke aktivnosti“, kaže doktorka Petrović, kardilog Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.

Čitava situacija u vezi sa pandemijom u velikoj mjeri je uticala na to na koji način se baviti fizičkom aktivnošću, koliko, gdje – da li u otvorenom ili zatvorenom prostoru.

Tu su, naravno, i posledice koje kovid-19 ostavlja na respiratorni, kardiološki i ostale sisteme organa.

„Pandemija kovida-19, trajni zaključci i preporuke biće dostupni nakon godinu do dvije, zato što se sada oslanjamo na informacije koje imamo iz prethodnih virusnih infekcija i epidemija SARS-a i MERS-a“, navodi doktorka Košević kardiolog sa istog Instituta na dedinju.

Ipak, ona ističe i da se sa sigurnošću zna da ovaj virus direktno utiče na rad srčanog mišića. Njemačka studija je pokazala da na 100 oporavljenih bolesnika koji su imali teške oblike kovida-19 kod 70 pacijenata bio zahvaćen i srčani mišić.

Zbog toga je veoma važno kako savjetovati pacijente da se vrate fizičkoj aktivnosti, jer u protivnom može doći do teških posledica.

Oprezno vraćanje fizičkom naprezanju i vježbanju

Petrovićeva podsjeća da fizička aktivnost ne pomaže samo tijelu, već i psihi da se oporavi posle proteklog perioda koji je kod mnogih izazvao anksioznost, depresiju i strah i neizvjenost kod ljudi koji se pitaju kako da nastave svoj život.

Uprkos tome, savjetuje da kod pacijenata koji su imali asimptomatski ili blagi oblik kovida-19, period oporavka nakon izliječenja treba da traje dvije nedelje tokom kojih ne treba da se fizički naprežu.

Doktorka Košević objašnjava da se nakon tog perioda savjetuju kraći periodi lake šetnje, koji mogu iz dana u dan da se produžavaju, ali bez forsiranja.

„Što se pacijenata koji su imali teži oblik i bili hospitalizovani tiče, kod njih se preporučuje veliki oprez. Treba da obave jedan kompletan kariološki pregled – elektrokardiogram, ultrazvuk, testovi na troponin, pa i magnetna rezonanca“, ističe Koševićeva.

Trčanje – daleko od virusa

Darko Cvijić, poznati atletičar, je istrčao četiri maratona i više od 50 polumaratona širom svijeta.

Iako je ranije trenirao u grupi, ovih dana na treninge izlazi sam.

„Samostalno trčanje mi je trenutno bolja opcija nego da treniram u grupi”, kaže Cvijić za BBC.

Trčanje u grupi je svakako moguće, ali pod određenim uslovima.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Savjeti

Raštan – kralj kupusa za Brđane

Raštan je jedna od mnogobrojnih vrsta kupusa. Od ostalih sorti razlikuje se po tome što ne “glaviči”, već “cvjeta”.

Published

on

By

Piše: Milovan Marković dopisnik portala VD iz Pipera

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Prema mišljenju naučnika, za raštan se zna još iz vremena drevnog Egipta, kad su ga tadašnji “šefovi gradilišta”, uz jednu smokvu i čen bijelog luka, davali robovima koji su gradili piramide. U antičkoj Grčkoj smatran je za biljku koju je stvorio sam Zevs, da bude hrana i lijek ratnicima i čuvarima Olimpa.

Zbog brojnih pozitivnih karakteristika (kako po pitanju uslova koje zahtijeva prilikom uzgoja, tako i po benefitima za ljudsko zdravlje), prepoznatljiv je simbol trpeze Brđanskih plemena. Jedan od razloga svakako je i taj što izuzetno dobro podnosi sušu, koja je u Piperima i Bjelopavlićima jako česta i veoma duga.

Naime, u slučaju suše, raštan zaustavlja svoj rast, pa “pera” postaju tvrda i kožasta, da bi nakon kiše, ponovo počeo razvijati nova, kvalitetnija i otpornija. Osim toga, dobro podnosi i niske zimske temperature, do -10 ºC, a neko kraće vrijeme može “izdurat” čak i na -15 ºC.

Foto: Milovan Marković, Stijena Piperska (privatna arhiva)

Obično se sije krajem februara i početkom marta, a u “baštinu” se sadi u aprilu. Drugi ustaljen rok za sjetvu raštana je u julu, a za sadnju krajem avgusta (nakon vađenja krompira), poslije prvih obilnijih kiša. Osim na specijalno predviđenom mjestu u bašti, stari Piperi su praktikovali da ga sade i “po među luka”, s tim, što su onda morali biti obazrivi kad “plijeve” travu iz “lučnjaka” (dok je raštan mlad), kako ga ne bi počupali. Prije sadnje obično su čekali “poladicu” i kišu, kako bi uštedjeli sebi vrijeme na zalivanje, ali i vodu iz “ublova” i “bistijerni”, koje, u ovim posnim i krševitim krajevima, ionako nema dovoljno.

Foto: Milovan Marković, Stijena Piperska (privatna arhiva)

 

Što se konzumacije tiče, listovi raštana beru se postepeno, dok su još mladi i nježni. Tamnozelena boja i “mesnata pera” znak su da je svjež i spreman za upotrebu. Kada živa u termometru naraste, listovi se “skvrče”, i tada se raštan “podabira”. Taj višak, koji bi inače bacili, idealan je za goveda, koja mnogo vole da ga jedu.

Ovaj “kralj kupusa”, kako ga na Stijeni Piperskoj često zovu, veoma je bogat vitaminima A, C, E, K i B6, vlaknima i bjelančevinama. Takođe, sadrži ogroman broj minerala – gvožđe, mangan, bakar, kalcijum i kalijum, te je stoga odličan za jačanje imuniteta, borbu protiv anemije (malokrvnosti), kao i prevenciju kancera. U narodnoj medicini koristio se i za liječenje reume, tako što su zglobovi i mišići zavijani listovima raštana, da “izvlače bol”.

Od njega se spremaju veoma ukusne salate i još bolja variva, a po tradiciji, najbolja su ona zgotovljena na suvom mesu.

Piše: Milovan Marković
dopisnik portala VD iz Pipera

NASTAVI SA ČITANJEM

Savjeti

Reciklaža vakršnjih jaja: 9 načina kako da ih potrošite

Published

on

By

Izvor Hrono.rs

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

“Mama, zašto ste skuvali ovako malo jaja?”

“Da li si ti normalna?”

“Jesam, vidi, skoro sve smo pojeli za doručak”

“Skuvali smo 50 jaja, okreni se malo oko sebe”

“Ups!”

I tako ja dobih kesu punu jaja. Sva kuvana u lukovini. I sve ću ih pojesti ovih dana, a ondak pauza.

Jutros klasika, kao i juče. Oljuštena, posoljena, pobiberena i zaljućena čilijem. A od sutra će već biti neka od ovih kombinacija, klinknite na naslove da vam otvori recepte:

Namaz od jaja

Canon 700 D

Crvena jaja sa slaninom

Punjena jaja

Jaja sa humusom

A možete i da pomešate humus sa žumancima i začinima:

Jaja sa tunjevinom i vlašcem

Pileća pašteta s jajima

Pašteta od junetine sa jajima

Od svih reciklaža jaja, ova mi je najdraža

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
28°
Ведро
05:3620:02 CEST
Осећај: 28°C
Ветар: 3km/h S
Влажност: 40%
Притисак: 1013.55mbar
УВ индекс: 0
УтоСреЧет
34/19°C
37/22°C
34/20°C

Facebook

Najčitanije