National Geographic o proglašenju Parka prirode dolina rijeke Zete - Volim Danilovgrad
Connect with us

Društvo

National Geographic o proglašenju Parka prirode dolina rijeke Zete

Oslanjamo se na svježu vodu za piće, hranu i sanitarne uslove a ona je u nevolji. Tako pitanja slatke vode postaju veći prioritet za konzervatore i ekologe

Foto Screenshot Youtube

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

National Geographic je najtiražniji svjetski naučno-popularni časopis i jedan od najviše nagrađivanih globalnih medija. Uzbudljivi tekstovi i fotografije od kojih zastaje dah predstavljaju mjesečnu kartu za putovanje oko svijeta. Sa osnovnim ciljem da inspiriše ljude da brinu o planeti.

A u njemu, rijeka Zeta.

U tekstu pod naslovom Rijeke i jezera su najdegradiraniji ekosistemi na planeti. Da li ih možemo sačuvati? globalno online izdanje ovog popularnog časopisa, ni manje ni više, pomenulo je prošlogodišnje proglašenje doline rijeke Zete parkom prirode.

Autor ovog članka, Stefan Lovgren, osvrćući se na značaj koji slatke i pitke vode imaju na život čovjeka, ukazao je i na potrebu zaštite i očuvanja ovih vodenih ekosistema.

Oslanjamo se na svježu vodu za piće, hranu i sanitarne uslove a ona je u nevolji. Tako pitanja slatke vode postaju veći prioritet za konzervatore i ekologe, naveo je Stefan.

Zone zaštite Park prirode rijeka Zeta

Godina rijeka

Istorijski gledano, zaštićena područja su dizajnirana za kopnene ekosisteme i njihove vrste, uz malo, ako i uopšte ima, obzira prema slatkovodnim staništa i vrstama u njima. Razlog ovome je, kako Stefan navodi, složenost samih riječnih tokova koja mogu prolaziti kroz zaštićene ili upravljane oblasti ali i izlaziti iz njih. Stefan navodi da se složenost ogleda i u tome što rijeke često protiču kroz različita područja, a ponekad čak i kroz više država.

„Mnogo je lakše nacrtati liniju na zemlji ili u okeanu nego to isti učiniti za rijeku“, rekao je za National Geographic, Džon Zablocki, stručnjak za biodiverzitet iz Nature Conservancy-a koji predvodi međunarodnu mrežu naučnika koji osmišljavaju nove načine zaštite rijeka.

Moramo da pobjegnemo od razmišljanja gdje kopnu dajemo prednost nad rijekama. Rijeke jednostavno ne smiju biti više na mjestu broj dva“, rekao je Zablocki, čija organizacija sarađuje sa više opština u Crnoj Gori, gde je Vlada  odredila donji tok, visoko bioraznolike rijeke Zete, za park prirode.

S obzirom na to da se naučnici za slatkovodne ekosisteme nadaju da bi 2021. mogla biti godina rijeke, neki uticajni konzervatori koji se ranije nisu fokusirali na pitanja slatkih voda, sada se več sve više interesuju, uključujući Kampanju za prirodu, inicijativu od milijardu dolara koju finansira švajcarska Fondacija Wiss, a podržava National Geographic Society, čiji je cilj da do 2030. godine zaštiti 30 posto planete.

Iako slatka voda čini manje od jednog procenta zemljine tekuće vode, u njoj živi 10 procenata svih poznatih vrsta, uključujući trećinu svih kičmenjaka.


U istraživanjima sprovednim 2019. godine, od oko 3500 biljnih vrsta, koliko ih imamo u Crnoj Gori, u dolini Zete registrovano je 774 ili nešto više od 20%. U dolini rijeke Zete imamo oko 200 medonosinih i oko 300 vrsta ljekobilja. Od 430 zaštićenih biljnih vrsta, u dolini rijeke Zete živi 273 vrste.

Uprkos urbanizaciji i neregulisanim otpadnim vodama naselja i velikih zagađivača, kvalitet vode i dalje u zadovoljavajućim okvirima. To potvrđuje prisustvo 19 različitih vrsta riba, od čega 3 vrsta pastrmki.

Dolina rijeke Zete je bogata vodozemcima i gmizavcima pa u njoj živi oko 70% ukupnog broja vrsta registrovanih na teritoriji države.

Društvo

Na Policijskoj akademiji postavljena skulptura “Čvor” akademskog vajara Ištvana Balinda

Foto: Umjetnička kolonija Danilovgrad

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Posredstvom saradnje između dvije institucije kulture i prosvjete, iz Danilovgrada, Umjetničke kolonije i Policijske akademije , u dvorišnom ambijentu Akademije postavljena je skulptura “Čvor”akademskog vajara Ištvana Balinda.

Autor je skulpturu u mermeru “Maljat”, dimenzija 200 x 80x 80cm, realizovao 2009. godine u oviru Internacionalnog simpozijuma skulpture u Umjetničkoj koloniji Danilovgrad. Tokom boravka i umjetničkog rada od mjesec dana u Umjetničkoj kolonoji Balind je ovako opisao svoje utiske: “Prostor gdje radimo je veoma blizu Zete, tako da imamo jedan stari most, planine oko nas i to je jedna krajnje specifična atmosfera za rad. Nijesam još vidio ovako nešto i baš sam bio pozitivno iznenađen u svakom smislu.Idila u sprezi sa gostoljubivim mještanima dovoljna je da natjera i kamen da progovori.”

Smatram da će ovakav vid saradnje još više doprinijeti prezentovanju umjetničkih djela realizovanih u našoj instituciji i produbiti saradnju ove dvije institucije, navela je Vesna Jovović, poslovni direktor JU Umjetnička kolonija Danilovgrad.

“Veoma nas raduje što je skulptura postavljena u dvorištu Policijske akademije. Na ovaj način promovišemo i podržavamo kulturno stvaralaštvo, što je i uloga Akademije kao javne ustanove koja se bavi obrazovanjem” izjavio je v.d. direktora Policijske akademije Svetomir Knežević.

NASTAVI SA ČITANJEM

Društvo

42 godine od najrazornijeg zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru

Crna Gora danas obilježava 42. godina od najrazornijeg zemljotresa, koji je na današnji dan 1979. pogodio našu zemlju.

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

7 sati, 19 minuta i 50 sekundi, Crnu Goru je pogodio katastrofalan zemljotres, jačine 7,2 stepena Rihterove skale u epicentru.

Potres je izazvao ogromna razaranja na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 kilometara.

Epicentar zemljotresa bio je u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale. U tom zemljotresu stradala je 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji.

Oko 100 hiljada ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

Najviše su stradali gradovi Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, uništen je veliki broj modernih hotelskih kapaciteta, oštećena 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite i 240 škola.

Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici, a oštećeno je oko 350 kilometara magistralnih i 200 kilometara regionalnih puteva.

Šteta je procijenjena na više od 4,5 milijarde dolara. Ali zemljotres 1979. će se pamtiti, prema riječima svjedoka, pamtiti po požrtvovanosti i solidarnosti.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
14°
Углавном облачно
06:0119:25 CEST
Осећај: 14°C
Ветар: 8km/h S
Влажност: 33%
Притисак: 1018.96mbar
УВ индекс: 4
ПетСубНед
18/8°C
14/8°C
14/7°C

Facebook

Instagram

Najčitanije