Connect with us

Društvo

Planovi Đuričkovića trpe zbog Farme svinja: Neko će morati da nadoknadi sve, ako se ne bude radilo po zakonu

U Spužu bez dozvole postavljane kolektorske cijevi za odvod atmosferskih voda. Komunalna policija zaustavila radove. Dario Đuričković je samo jedan od mještana čiji je kvalitet života degradiran radom privrednih subjekata u Spužu. Decenije neprijatnih mirisa, zagađivanja rijeke ostavile su traga na porodicu Đuričković. Da stvar bude gora, nada da će Odluka o proglašenju područja Parkom prirode dovesti stvari u normalu, pala je u vodu – zagađeniju.

Kako bi razumjeli priču koja stoji iza problema Đuričkovića ali i većine mještana Spuža, Dario nam priča o svom pokojnom ocu, koji je, jedan od prvih od starije generacije, sa još par komšija, prije 30 godina, počeo sa ukazivanjem i upoznavanjem javnosti sa problemom neprijatnih mirisa. Onih koji su tada dolazili samo sa Farme svinja.

„Prije 5 godina, ja sam takođe krenuo sa par ljudi u organizovanje protesta i upoznavanjem javnosti o ovom djelu problema, gdje se za razliku od prošlog vremena, u puno većoj mjeri zagađuje rijeka Zeta jer osim Farme svinja otvara se i Fabrika za preradu mesa i Fabrika stočne hrane“, pa se, kako kaže Dario, značajno pojačavaju neprijatni mirisi.

Za šta sam se ja izborio u dvije godine moje borbe iii za šta se izborio moj pokojni otac, reći ću Vam NIZAŠTO.

Poslije gotovo 35 godina, nastavlja Dario, izborio se za još neprijatnijih mirisa  i za zagađeniju rijeku Zetu.

„Poslije toliko godina korak sam unazad, a privredni subjekti korak ispred mene. Korak su ispred jer šire svoje kapacitete, povećavaju proizvodnju, razvijaju poslove. A da je to tako, ide u prilog i činjenica da na svoju ruku ili uz usmeno obećanje nadležnih institucija, pojedinaca ili inspekcija mogu slobodno krenuti u izmještanje starih cijevi kao i postavljanje novih cijevi, bez ikakvog papira odnosno dozvola, rješenja ili bilo čega što bi trebalo papirološki da prati takav vid posla koje su za raziku od starih (fi)300, ako se ne varam mijenjaju sa novim (fi)1000 koje vode dalje u Rijeku Zetu.“, ogorčen je Dario kada se osvrne na borbu koja je iza njega i mještana ovog dijela Spuža.

Podsjetimo da su “Niksen Čavor” i “Primato P” bez dozvole postavljali kolektorske cijevi – o čemu smo već pisali na portalu Volim Danilovgrad. Komunalna policija je zaustavila radove.

Kanali u koje se planiraju postaviti cijevi. Komunalna policija je obustavila radove jer nisu postojale dozvole

Đuričković je iznenađen koliko lako se pristupa izmještanju cijevi kao i činjenicom da nigdje ne postoji dokumentacija o planovima i dozvolama s obzirom da se radi o II i I zoni Parka prirode rijeka Zeta. Gradilište nije ograđeno iako su u blizini stambeni objekti.

„Sad se ja pitam, ako je, a sigurno je rađen proračun jer ovakav vid posla se ne radi napamet pa ni bez nekih budućih planova za postavljane ovolikog promjera cijevi, mogu samo da zamislim, a i pitam se koja će to i kolika količina voda da se sliva u rijeku, a za koju se na mjestu izlivanja neće moći uzeti uzorak (za ispitivanje kvaliteta voda) jer će biti, kako nezvanično saznajem, cijev spuštena pa skoro na samo dno korita rijeke. Da Ii će biti prečišćena voda od strane sva tri privredna subjekta (farma, klasnica i fabrika stočne hrane) koja su isto prikopčane na tu cijev ili ne, to je već drugo pitanje na koje teško ko može dati odgovor i tvrditi da će biti sve  po zakonu.“

Dio mašina je i dalje na mjestu obustavljenih radova. Zona II Park prirode rijeka Zeta

lmajući u vidu ranije iskustvo i obećanja pojedinih vlasnika gore pomenutih privrednih subjekata Đuričković sumnja u bilo kakvu ispravnost otpadnih voda.

Održivi planovi ispaštaju

Đuričković nam je uz vidnu uzdržanost iznio zašto je samovolja određenih privrtednih subjekata prešla granicu. Kako nam je kazao, a imali smo priliku i vidjeti, na nekih 40 do 50 metara od porodične kuće i imanja Đuričkovića prolazi kanal koji je iskopan za postavljane cijevi velikog promjera.

„Na mom porodičnom imanju, kao što sam rekao, imam izlaz na rijeku Zetu i na kojem planiramo iduće godine,  u ovo vrijeme ako ne i ranije ,da pocnem sa radom porodični posao vezan za turizam i promociju rijeke Zete.

Da se ozbiljno pripremamo za posao ide i u prilog tome da su urađena tri projekta sa 4D animacijom, konsultacije sa biolozima, ekolozima , istrazivačkim organizacijama, pa i sa skoro svim ostalim pružaocima usluga koji se bave ovom ili sličnom vrstom posla, a sve to kako bi nam ukazali na sve ono što bi mogli da uradimo, a da ne narušimo životinjski i biljni svijet, ekosistem ali ni prirodni ambijent rijeke.“

Đuričković je u projekte uložio ne tako mala finansijska sredstva. Shvatio je i bio ubijeđen da će Odluka o proglašenju područja Parkom prirode biti dobra i korisna, pa ne baš, kako kaže, po svakom pitanju za vlasnike imanja pored rijeke Zete ali da će sigurno biti svima nama pa i njemu dobra jer će ista Odluka stati na kraj zagađivačima Zete.

„To moje ubjeđenje je trajalo do prije nekih 10 dana kada sam primijetio radove i kada sam shvatio da će se ponovo (jer u zadnjih par mjeseci nijesam primijetio izlivanje otpadnih voda niti neprijatne mirise)  kroz nove cijevi izlivati otpadne vode u rijeku.“, govori Đuričković nastavljajući da će zbog „svega planiranog što je vezano za moj privatni posao (a neću ga moći raditi to je očigledno) biću prinuđen da po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od svakog nadležnog Organa, Ministarstva ,Sekretarijata, lnspekcija i svih drugih koji budu izdavali Dozvolu, Odobrenje, Rješenje, Saglasnost ili bilo koji drugi papir da trazim ista i naravno uz pomoć pravnika ustanovimo njihovu Pravnu valjanost.“

Zaključuje da ovo od sada smatra samo svojim i ličnim problemom i da će pokušati sam da se izbori sa njim , kao i da će biti primoran da odštetu za svu finansijsku i jednim dijelom materijalnu štetu potraži kod nadležnih organa jer će neko, a utvrditi će se ko morati nadoknadi sve, ako se ne bude radilo po zakonu.

Reklama
Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Speed shooters Montenegro domaćin međunarodnog takmičenja u gađanju iz puške sa optičkim nišanom

used gun target with holes after bullets in shooting range
Izvor Vijesti

Streljački klub Speed shooters Montenegro domaćin je međunarodnog takmičenja u gađanju iz puške sa optičkim nišanom.

Takmičenje „Eisberg kup“ održaće se u subotu, 30. septembra, na vojnom poligonu u kasarni Danilovgrad.

Takmičenje se održava u četiri discipline – Open rifle na daljini od 300 metara, Open rifle na daljini od 300 metara, Target fifle na daljini od 300 metara i Target fifle na daljini od 500 metara.

Pregled i mjerenje oružja i prijava takmičenja počinje u 8 časova, sat prije početka.

Organizator je obezbijedio i novčane nagrade za najbolje takmičare u svim disciplinama, kao i medalje i diplome za pojedinačna tri mjesta u svim disciplinama.

Organizatori „Eisberg kupa“ obezbijedili su i pehare i medalje za ekipni plasman u svim disciplinama.

NASTAVI SA ČITANJEM

Društvo

Postavljeni kontejneri za kabasti otpad, pokrivene najkritične lokacije

Lokalna samouprava određuje lokaciju za odlaganje kabastog otpada, na čemu ista radi, a do tada ovo Društvo kabasti otpad odvozi na Deponiju Livade – Konik.

„Komunalno“ doo je prije dvije godine definisalo lokacije i termine za odlaganje kabastog otpada ali je praksa pokazala da građani nijesu poštovali navedene lokacije i termine.

U cilju rješavanja navedenog problema ovo Društvo je upravo postavilo na kritičnim lokacijama velike kontejnere zapremine 5 kubika i to: Željeznička stanica Spuž, Stologlav – raskrsnica za Grbe, Podanje i Klikovače.

„Komunalno“ doo trenutno ne pruža usluge odvoza kabastog otpada fizičkim licima, ali je u planu u narednom periodu da pružimo i tu uslugu građanima za adekvatnu nadoknadu. Što se tiče pravnih lica, Društvo svakodnevno po pozivu vrši uslugu odvoza kabastog otpada.

Usvajanjem Sporazuma o regulisanju međusobnih prava i obaveza između Opštine i DOO „Komunalno“ riješio se dugogodišnji problem potraživanja između ova dva pravna lica koji datira još od 2013.,2014.,2015.godine,….. kada je Komunalno izvodilo građevinske radove za potrebe Opštine i lokalne samouprave. S druge strane Opština je Sporazumom sa Upravom prihoda preuzela dugovanja Komunalnog prema Upravi prihoda i carina a pri čemu Društvo nije uplaćivalo Opštini one iznose rata koje je Opština uplatila po sporazumu. Ovim će se u 13 godišnjih rata, kompenzacijom na kraju svake kalendarske godine izmiriti međusobne obaveze, čime će Društvo izmiriti dugoročne obaveze prema Opštini.

Društvo je u prethodnom periodu procesuiralo sva fizička i pravna lica koja imaju dugovanja prema DOO „Komunalno“. Na današnji dan dugovanja pravnih lica prema DOO „Komunalno“ iznose 170.000,00 eura, dok fizička lica duguju 103.000,00 eura.

NASTAVI SA ČITANJEM

Facebook

Najčitanije