Planska sanacija obala i korita rijeke Zete mora biti javni interes

Danilovgrađanin Željan Brajović, pokrenuo je javnu inicijativu za sveobuhvatno čišćenje obalnog pojasa i korita rijeke Zete, upozoravajući da je stanje ove rijeke iz godine u godinu sve lošije i da posljedice dugogodišnjeg nemara postaju sve vidljivije. Ista je i kroz Savjet MZ Danilovgrad I predata u okviru javne rasprave o budžetu opštine Danilovgrad za 2026. godinu.

Kako navodi Brajović, obalni pojas i samo korito rijeke Zete danas su zatrpani palim drvećem, raznim vrstama otpada i nanosima koje dodatno pogoršavaju sve učestalije bujične poplave. Takvo stanje, prema njegovim riječima, nije posljedica samo prirodnih faktora, već i dugogodišnjeg neodgovornog odnosa ljudi prema rijeci.

Brajović podsjeća da je Zeta decenijama bila oslonac života u Bjelopavlićima – rijeka iz koje se pila voda, koja je hranila i štitila zajednicu i oko koje su odrastale generacije. Danas se, kako kaže, prema tom prirodnom bogatstvu često odnosimo kao prema deponiji, bacajući u rijeku sve ono što nam predstavlja problem ili višak.

„Kada nam dođu gosti i želimo da predstavimo Bjelopavliće, Zeta je jedan od   prvih simbola kojih se sjetimo. Tada se možda i postidimo njenog stanja, ali se to najčešće završi rečenicama – nemam vremena, nemam koristi, to treba neko drugi da riješi“, navodi Brajović, dodajući da gotovo četrdeset godina svjedoči opadanju vodostaja rijeke, naročito tokom ljetnjih mjeseci.

Prema njegovim riječima, višedecenijsko neodržavanje obalnog pojasa i velike količine palog drveća u koritu doveli su do pojačane erozije obala, širenja plavnih zona i dodatnog zatrpavanja rijeke, što povećava rizik od poplava i dugoročno ugrožava njen ekosistem.

Svjestan složenosti i obima posla, Brajović predlaže izradu dugoročnog plana sanacije, uz obezbjeđivanje sredstava iz lokalnog i državnog budžeta, kao i kroz dostupne fondove. Plan bi podrazumijevao faznu realizaciju – čišćenje i sanaciju određenih dionica rijeke iz godine u godinu.

On ističe da bi ovakav pristup donio višestruku korist: smanjenje rizika od poplava, stabilizaciju obala, veći prihvat vode tokom bujičnih perioda, ali i ekonomsku dobit. U koritu rijeke, kako navodi, nalazi se značajna količina zdrave drvne mase koja bi se mogla iskoristiti kao ogrijev, za proizvodnju bioenergije poput peleta, ali i kao kvalitetna sirovina za izradu drvnih proizvoda i lokalnih suvenira, kojih Danilovgrad još uvijek nema.

Takva inicijativa, smatra Brajović, mogla bi podstaći i razvoj nove lokalne proizvodnje, dati podršku postojećim preduzetnicima i otvoriti prostor za održive ekonomske aktivnosti vezane za zaštitu prirode.

Posebno naglašava i značaj podizanja svijesti građana, jer bi uređen obalni pojas i korito rijeke poslali jasnu poruku da se bahat odnos prema Zeti više ne toleriše. Kao primjer lične odgovornosti, Brajović ističe da on i njegova porodica godinama unazad samoinicijativno čiste obalni pojas i korito rijeke uz svoja imanja.

„Rijeka Zeta je naša obaveza. Ako joj se hitno ne posvetimo i ne pomognemo da se izbori sa našim nemarom, izgubićemo jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava koje imamo“, poručuje Brajović u svojoj inicijativi.