Pre(minuli) rad

No, ukazaću na jednu drugu dimenziju, a nijesam primijetio da je neko do sada na to ukazivao, pa je to razlog mog obraćanja javnosti.

Da podsjetim kako su nastale ,,Plantaže“. Veliki poljoprivredni i ekonomski gigant Agrokombinat ,,13. jul“ u svom razvoju formirao je i Plantaže, koje su se uspješno sve do sada razvijale i ostvarivale pozitivan rezultat. Često se u javnosti poistovjećuju Agrokombinat i Plantaže iako su Plantaže samo jedan manji dio Agrokombinata.

Što se desilo 90-ih sa ostatkom Agrokombinata koji je koncepcijski bio postavljen mnogo ispred vremena, sa zaokruženim procesom rada od proizvodnje preko prerade do potrošnje?

Na primjeru kombinatove imovine u opštini Danilovgrad koja je gotovo sva uništena – to se najbolje vidi. Na oko 1.600 hektara obradive zemlje privedene namjeni proizvodila se hrana koja se obrađivala u fabrici stočne hrane i mlinu u Spužu za potrebe govedarske farme kapaciteta 2.500 krava, svinjogojske farme 30.000 tovljenika i farme kokošaka kapaciteta 15.000 komada. Proizvodi ovih farmi preko klanica, mljekare i prodajnih objekata sve u vlasništvu kompanije idu do potrošača. Sve procese rada pratila je interna banka, a svaki od ovih subjekata ostvarivao je uglavnom pozitivan rezultat.

Veliki evropski proizvođači i danas posluju na tim osnovama. Zašto je 90-ih godina sve ovo uništeno i rasprodato, osim Plantaža? Koliko se razumijem, na njihovom uništenju se sada radi. Oni koji su se bavili pitanjem privatizacije, nijesu imali ni iskustva ni znanja ali mi nije jasno otkud im ,,znanje“ da to veoma brzo i,,uspješno“ likvidiraju.

Agrokombinat je imao dobre direktore i uspješan stručni kadar u čitavom periodu do 90-ih. Bio je rasadnik kadrova. U čitavom ovom razdoblju mogli su formirati Vladu koja ne bi bila manje kompetentna od postojeće u tom momentu.

Ovom prilikom pomenuću jednog od uspješnih direktora Čeda Đuranovića, jer je to period koji najbolje poznajem. Kao jedan od veoma dobrih kadrova izabran je za direktora 1971-1979. i nastavio sa veoma uspješnim vođenjem Agrokombinata. Dobri poslovni rezultati nijesu raspoređivani samo za plate već najvećim dijelom za razvoj i budućnost. Niko nije računao na nezajažljive privatizacione čopore.

Pored ostalih značajnih funkcija Čedo je bio i predsjednik Skupštine Crne Gore 1985. godine. Nije mi cilj da se bavim njegovom biografijom, ali ću ukazati na jedan detalj koji se desio prilikom njegove smrti. Nakon kraće bolesti Čedo je umro i po sopstvenoj željije sahranjen u krugu porodice.

Taj detalj načina sahrane ne amnestira Skupštinu Crne Gore da povodom njegove smrti ne organizije komemorativnu sjednicu, koja je aktima Skupštine predviđena u takvim slučajevima. Takođe je za čuđenje kako ni matična opština Danilovgrad u kojoj je Đuranović bio na najodgovornijim funkcijama, nije organizovala komemorativni skup, rukovodeći se vjerovatno činjenicom da to nije urađeno na nivou Skupštine Crne Gore. Posljednje Čedovo uključivanje u javni život bilo je članstvo u Odboru za obnovu nezavisnosti Crne Gore, na prijedlog Liberala iz Danilovgrada i kao u čitavom svom životu i ovdje je dao značajan doprinos.

Da li je Čedo Đuranović ili neko poput njega koji je čitav život radio časno i pošteno, ostvarivao izvanredne rezultare zaslužio takav odnos, neka presude čitaoci.

Za sve što je uradio slava i hvala Čedu Đuranoviću, a onima kojima nijesu htjeli, znali i umjeli da sačuvaju niti poštuju vrijednosti tih ljudi i tog vremena, ostaje bruka i sramota.

(Autor je bio na najodgovornijim funkcijama u opštini Danilovgrad)

Izvor Pobjeda