Šumska terapija ima u Crnoj Gori veliku perspektivu

»Šumska terapija u Crnoj Gori ima veliku perspektivu samim tim što šume čine veliki dio teritorije države.Volio bih da u budućnosti ljudi postanu više svjesni koliko je bitno da borave u prirodi i da je više čuvaju.« Takva je poruka Zorana Milovića iz Danilovgrada, koji je za sada jedini koji praktikuje šumsku terapiju i koji je promoviše u Crnoj Gori a njegova želja je, da se u budućnosti to promijeni.

Za forest bathing ili za šumsku kupku kao termin Milović je prvi put čuo prije nekih šest godina. Kako se dugo godina bavio planinarenjem uvjek je to putovanje do nekog vrha doživljavao drugačije. »Nisam po svaku cijenu imao cilj da se popnem na neki vrh već da maksimalno uživam na putu ka njemu. Da li će to biti uživanje u žuboru planinskog potoka, cvrkutu ptica, zelenim predjelima, zavisilo je od terena kojim bi se kretao. Imao bih i svoj neki ritual da se izdvojim od grupe i da neko vrijeme“ tihujem“ sam,« priča nam mladi Milović o za sada nesvakidašnjoj praksi u Crnoj gori ali u budučnosti možda novom obliku zdravstvenog turizma.

I gdje je Miloviću najmilije da prakticira šumsku kupku? »Blizina rijeke Zete i njena zelena boja, boravak na njenoj obali, šetnja stazama uz nju bi mi često pomogla da otpustim sve ono što bi se nagomilalo tokom radne nedelje. Tako i svoje šetnje sprovodim stazama uz rijeku Zetu i na planini Komovi,« objašnjava jedini Crnogorac sa certifikatom šumske terapije i nastavlja: »Intenzivno sam počeo da se zanimam za sve tehnike forest bathinga pa sam tako tokom perioda korone zavrsio nekoliko online kurseva koji se tiču šumske terapije, a i prisustvovao sam i šumskoj imersiji u Gornjem Milanovcu, gdje je gostovao i Amos Clifford koji je tvorac asocijacije za program šumske terapije, gdje je ujedno i promovisao svoju knjigu Vaš vodič kroz šumsku kupku. Zoran svoje šumske kupke označava kao veoma mistične u smislu da bi mu pri svakoj šetnji direktno ili indirektno društvo pravila neka divlja životinja. A izdvaja terapije sa djecom koja su senzibilna i šumsku kupku intezivno doživljavaju sa svim svojim čulima.

SVI ATRIBUTI PRIVLAČNOSTI CRNE GORE

Milović je u mjesecu junu sudjelovao sa autorkom ovog teksta, koja je rodom iz Crne gore a živi u Sloveniji, i studentkinja je prve generacije studenata prvog akreditovanog javnovrijednog obrazovnog programa Izvođač šumske terapije, koji se realizuje u okviru Više stručne škole za kozmetiku i velnes u Ljubljani. Slovenija je naime jedina država na svijetu pored Južne Koreje koja ima priznat program obuke na državnom nivou od strane nadležnog ministarstva za obrazovanje (širom svijeta postoji mnoštvo sertifikovanih šumskih terapeuta, ali oni djeluju u okviru privatnih obrazovnih institucija).

U seminarskom radu, studentkinja ovog programa istraživala je dobre i loše prakse šumske terapije u Crnoj Gori, ali pošto je ona još uvijek u začetku, istakla je pomenuti primjer Zorana Milovića: »Kao primjer dobre prakse šumskih terapija istakla sam njegovu djelatnost, jer je jedini predstavnik šumske terapije sa sertifikatom u Crnoj Gori.« Ujedno je autorka teksta, nakon istraživanja i razmišljanja, zaključila da je u ovoj prelijepoj lirskoj zemlji na jugu Balkana definitivno premalo urađeno na polju informisanja i upoznavanja sa ovom mogućnošću i oblikom turizma, kao i, na kraju krajeva, liječenja. Crnogorski mediji bi morali mnogo više i češće izvještavati o svojim izuzetnim prirodnim draguljima na način da bi i šumsku terapiju kao oblik liječenja internalizovali i u tom pravcu se obrazovali, čime bi sami ili grupno mogli još uspješnije promovisati svoju idiličnu oazu ljepote.

Prvi red: Profesorica dr. Helena Črne Hladnik i studentkinja Vesna Tripković Sancin Drugi red: Profesorica dr. Cvetka Avguštin i studentkinja Marija Komatar

Takođe, autorka ovog teksta ukazala je na sve atribute privlačnosti u idiličnoj Crnoj Gori. U svijetu poznatija kao Montenegro, ima izuzetan potencijal za razvoj šumske terapije u turizmu, jer ima skoro isti procenat šumskih površina kao Slovenija. Istovremeno, možemo kao u vremenskoj kapsuli prelaziti iz jednog godišnjeg doba u drugo za samo nekoliko sati, jer je pretežno mediteranski dio Crne Gore topao čak 240 dana u godini, dok je sjeverni, planinski dio svjež i hladan. S obzirom na već uveliko razvijene i sve više rastuće oblike turizma, smatram da ova balkanska zemlja, koja se nalazi na jugoistočnom dijelu Evrope, ima veliki potencijal da razvije šumsku terapiju, bilo kao dopunsku turističku granu ili kao samostalnu granu turizma u okviru banjskog turizma.

U svom radu, studentkinja je istakla da šume u Crnoj Gori predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa i pokrivaju približno 60 odsto ukupne površine države. Država je, pored Finske, Švedske i Slovenije, najzelenija država u Evropi. Ove šume su ključne za očuvanje visokog nivoa biološke raznovrsnosti, a najpoznatija prašuma je Biogradska gora, koja je nedavno uvrštena na Uneskovu listu svjetske kulturne baštine. Naglasimo: Crna Gora ima pet nacionalnih parkova, pet oaza mira i čistog vazduha, koje su uglavnom prekrivene šumama: Nacionalni park Durmitor, poznat po svojim gustim šumama, dubokim kanjonima i brojnim jezerima, već pomenuti Nacionalni park Biogradska gora, gdje se nalazi i prelijepo Biogradsko jezero. Nacionalni park Lovćen, poznat po svojoj kulturnoj i istorijskoj važnosti i planinskim šumama, Nacionalni park Prokletije, koji je planinsko područje sa bogatom florom i faunom, i Nacionalni park Skadarsko jezero, koji uključuje obalske močvare i šume oko najvećeg jezera na Balkanu.

MUDROST PRIRODE

Slovenija je već više od deset godina produbila svijest o blagorodnim efektima šume i njenoj budućnosti, kao i budućnosti mlade generacije. Od 2012. godine, programu šumske pedagogije i pedagoškog rada u šumi, koji podstiče učenje i igru u prirodnom okruženju, pridružilo se već 136 vrtića i škola. Ove godine Slovenija je dobila još jednu izuzetno važnu novinu, koja predstavlja prekretnicu na polju šumske medicine i šumskog turizma, znači obrazovni program za šumskog terapevta. Obučeni izvođači šumske terapije biće priznati na državnom nivou Republike Slovenije, od strane Ministarstva za vaspitanje i obrazovanje RS.

U Sloveniji je osnovan i Institut za šumski turizam i klimatska lječilišta, i Slovenija je jedina od 17 zemalja uključenih u svjetsko udruženje za šumsku terapiju. Zasluge za ovo svakako pripadaju dr. Dariji Cvikl, koja se od 2015. godine zalaže za institucionalizaciju šumskog turizma u Sloveniji. Ona je prva koja se naučno bavila definisanjem šume kao turističke destinacije i utemeljenjem modela turističke privlačnosti šume, što je bila i tema njenog doktorskog rada na programu Inovativni turizam na Fakultetu za turizam i sport Univerziteta na Primorskom.
Jedna od profesorica na novom smjeru je i dr. Cvetka Avguštin, inače doktorica interne medicine, koja će i gostovati u Podgorici kaže: »Smatram da je održivo učenje ono u kojem je priroda izvor mudrosti, a učitelj vodič koji podržava studenta u učenju od tog izvora. Nažalost, danas se održivo obrazovanje još uvijek uglavnom razumije kao prenošenje obilja informacija o hitnim pitanjima poput klimatskih promjena ili smanjenja biološke raznovrsnosti. To, međutim, ne popunjava prazninu koja ostaje: studentu treba da održivo usmjeren studij pomogne da uskladi srce, misli i ruke sa ogromnom mudrošću prirode. To je izazov obrazovanja.«

Shinrin-yoku, što na japanskom znači kupanje u šumi ili šumsko kupanje, je praksa koja uključuje posetu šumi s ciljem uranjanja u prirodno okruženje radi poboljšanja mentalnog i fizičkog zdravlja. Ova praksa podrazumeva polagano hodanje kroz šumu, fokusiranje na osjetila i svjesno povezivanje s prirodom. Shinrin-yoku je razvijen u Japanu 1980-ih godina kao odgovor na visoke stope stresa i drugih zdravstvenih problema povezanih s urbanizacijom. Studije su pokazale da šumsko kupanje može smanjiti stres, poboljšati raspoloženje, ojačati imunološki sistem, smanjiti krvni pritisak i povećati opće osjećanje blagostanja. Praksa uključuje različite aktivnosti kao što su meditacija, joga, ili jednostavno sjedenje i promatranje prirode, sve s ciljem postizanja dubokog opuštanja i revitalizacije kroz kontakt s prirodnim okruženjem.
U okviru 13. Konferencije zdravstvenog, wellness i spa turizma održati će se Edukacija za medijatore šumskog velnesa. 26 i 27. oktobra u Podgorici na Fakultetu za državne i evropske studije u ulici Vaka Đurovića bb vodeći stručnjaci iz Slovenije i Srbije primjeniti će ućenje sa ciljem da se polaznici upoznaju sa osnovama šumske medicine, pristupima šumskom velnesu, preporučenim aktivnostima i metodama rada sa različitim grupama u šumi.