Nikakvo svečano praznično osvjetljenje ne može se uporediti sa mnoštvom svitaca što se svu noć pale i gase među stablima stoljetne šume…U prvim toplim noćima svici “upale” vrelo i sunčano ljeto – vrijeme zrenja, žetve i voća – a potom ga u poljima dočekaju i isprate cvrčci i zrikavci.
Sunčeva trpeza Tušt
Iako je kao jestiva i ljekovita biljka bio poznat već hiljadama godina, najprije u svojoj domovini, Aziji a zatim i dalje, nekako mu je slava vremenom opala da bi se polako pretvorio u nepoželjan puzeći korov. ali zahvaljujući novim istraživanjima tušt se sada uspuzao pravo na stolove najotmenijih restorana.
Pitajte bilo koga ko radi u bašti za tušt, i reći će vam da je to uporan i dosadan korov koji može samo da nervira. Ima poleglu razgranatu stabljiku koja veoma brzo prekriva podlogu, sočne jajolike listiće, sitne žute cvjetove, čahurasti plod i bubrežasto pljosnato sjeme.
Slobodno se može nazvati inteligentnim jer je do sada razvio (i još uvijeka razvija) mnogo taktika za preživljavanje i odoljevanje naporima prostodušnih ratara da ga istrijebe. Tušt je kosmopolitska vrsta koja voli toplotu i pjeskovito zemljište. Ljeto je njegovo godišnje doba. Najčešće se može naći po oranicama, vrtovima, vinogradima, ali i na zapuštenim zemjištima. Može se vidjeti i u gradu, kako se grana iz neke pukotine u pločniku, obično blizu pijaca. Nema ga u visokim planinama: tamo su ljetnje noći suviše hladne za njega.
Najviše se sastoij od vode, ali u 5% svojih čvrstih sastojaka ima mnogo gvožđa, kalcijuma, fosfora, beta karotina, vitamina E, PP (B3),C. Važan je izvor omega-3 masnih kiselina koje jačaju imuni sistem i snižavaju rizik od srčanih oboljenja. Treba i pomenuti da je medonosan.
Najbolje ga je brati prije cvjetanja, oko mjesec dana nakon klijanja: stabljike se osjeku bez čupanja i biljka će ubrzo ponovo porasti. Može se jesti svjež, sočan je i ima prijatan slankasto kiseli ukus. (provjereno! 🙂 )
Prilikom kuvanja (najviše 15ak minuta) ispoljava se njegova sluzavost koja blago zgušnjava čorbe. Može se i blanširan čuvati u zamrzivaču.
U svježim salatama lijepo “ide” uz krastavac i paradajz, čak i uz dinje ii breskve. Dobro se slaže sa krompirom, graškom, lukom, bijelim lukom, a djeluje kao uravnotežujući prilog začinjenim jelima od mesa ili ribe.
“U stvari, postoji samo Sunce, a sve što živi, diše, gamiže, leti, sja ili cvate, samo je odblesak tog Sunca, samo jedan od vidova njegovog postojanja. Sva bića i sve stvari postoje samo utoliko ukoliko u svojim ćelijama nose rezerve Sunčevog daha. Sunce je oblik i ravnoteža; ono je svest i misao, glas, pokret, ime.”
Ivo Andric
Nastaviće se…
Comments