Tehnologija
Svako peto domaćinstvo nema pristup internetu

Istraživanje Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija je pokazalo da 80,3 odsto crnogorskih domaćinstava i 99,5 odsto preduzeća ima pristup internetu.
– U Crnoj Gori 80,3 odsto anketiranih domaćinstava je izjavilo da ima pristup internetu kod kuće. Procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu je porastao u odnosu na prošlu godinu za šest odsto – saopšteno je iz Monstata.
Rast
Navedeno je da mobilni uređaji kao platforme preko koje se pristupa internetu, bilježe konstantan i značajan rast, pa je u odnosu na prošlu godinu zabilježen rast od 10,5 odsto. – Zabilježen je rast od 1,9 odsto kada je u pitanju korišćenje laptopova, tableta kao uređaja putem kojih se pristupa internetu u odnosu na prošlu godinu. U ovoj godini, pristup internetu pomoću personalnog računara imalo je 34,8 odsto domaćinstava, dok je pristup internetu pomoću prenosivog računara (laptop, netbook, tablet) imalo 67,8 odsto domaćinstava – kazali su iz Monstata. Statističari su naveli da je tokom istraživanja u vezi sa načinom pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, domaćinstvima bilo omogućeno da odaberu nekoliko ponuđenih odgovora. – Fiksnu širokopojasnu konekciju (DSL, ADSL, VDSL, kabal, optički kabal, satelit, WiFi) koristi 80,2 odsto domaćinstava. Mobilnu širokopojasnu konekciju (preko mobilne telefonske mreže, najmanje 3G mreža) koristi 58,1 odsto domaćinstava, a 6,7 odsto koristi uskopojasnu konekciju (dial – up, modem ili ISDN, mobilna uskopojasna konekcija manje od 3G) – rekli su iz Monstata. Istraživanje je pokazalo da je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen rast od pet odsto domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju. – Procenat domaćinstava koja nemaju pristup internetu kod kuće iznosi 19,2 odsto. U odnosu na prethodnu godinu procenat domaćinstava koja nemaju pristup internetu kod kuće smanjio se za 5,8 odsto – precizirali su iz Monstata.
Zastupljenost
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 69,5 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 88,5 odsto. U centralnom regionu zastupljenost interneta u domaćinstvima iznosi 80,3 odsto. – Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 70,9 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 84,9 odsto.
Pristup internetu kod kuće u naseljima gradskog tipa se povećao u odnosu na prethodnu godinu za 4,9 odsto – naveli su statističari. Rezultati istraživanja pokazuju da sa porastom prihoda raste i procenat domaćinstava koja imaju internet, tako da 98 odsto domaćinstva sa mjesečnim prihodima većim od 600 eura imaju internet. Internet imaju 88,2 odsto domaćinstava sa prihodima od 300 do 600 eura, kao i 46,2 odsto domaćinstava sa mjesečnim prihodima do 300 eura. Broj lica koja su u posljednja tri mjeseca koristila internet iznosi 77,6 odsto, od kojih je 89 odsto internet koristilo svakog dana ili skoro svakog dana, dok je 9,7 odsto njih koristilo internet najmanje jednom nedjeljno. – Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video-razgovori 94,5 odsto, zatim korišćenje društvenih mreža 86,8 odsto, dok je 78,4 odsto lica izjavilo da su čitali ili preuzimali onlajn novine ili časopise – kazali su iz Monstata.
Pojašnjeno je da je ovo istraživanje sprovedeno u skladu sa metodologijom Eurostata i obuhvatalo je domaćinstva sa najmanje jednim članom koji ima između 16 i 74 godine starosti. Veličina uzorka je 1.800 domaćinstava. Istraživanje Monstata je pokazalo da je 98,8 odsto anketiranih preduzeća izjavilo da koristi računare u svom poslovanju.
Od preduzeća koja koriste računar, istraživanje je pokazalo da 99,5 odsto preduzeća, ima pristup internetu. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast od 0,2 odsto preduzeća koja koriste računare u svom poslovanju. – Kada posmatramo korišćenje računara u preduzećima prema sektorima, procenat preduzeća koja koriste računar u nefinansijskom sektoru je veći za 1,8 odsto u odnosu na preduzeća iz sektora proizvodnje, energije i građevinarstva – rekli su iz Monstata.
Brzina
Rezultati istraživanja pokazuju da 45,4 odsto preduzeća za pristup internetu koristi maksimalnu brzinu od manje od 30 Mbit/s, 29,7 odsto preduzeća je izjavilo da koristi brzinu internet konekcije najmanje 30Mbit/s, ali manje od 100 Mbit/s, dok je 9,6 odsto preduzeća izjavilo da koristi brzinu interneta najmanje 100Mbit/s, ali manje od 500 Mbit/s. Statističari su naveli da je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen rast od 4,8 odsto preduzeća koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju. – Od preduzeća koja imaju pristup internetu, 98,6 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom, dok je 76,3 odsto preduzeća izjavilo da koriste mobilnu širokopojasnu konekciju – saopšteno je iz Monstata. Istraživanje je obuhvatilo 732 preduzeća.
Preko interneta kupovalo 40,9 odsto građana
Istraživanje je pokazalo da procenat ispitanika koji nikada nijesu kupovali ili naručivali robu ili usluge putem interneta iznosi 59,1 odsto, dok procenat onih koji su kupovali ili naručivali robu ili usluge iznosi 40,9 odsto. – Vrste robe ili usluge koje su lica najčešće naručivala ili kupovala preko interneta su odjeća i sportski proizvodi 77,7 odsto, dostava hrane ili pića 27,5 odsto, igračke i namještaj 19 odsto, kozmetički proizvodi 17,2 odsto, filmovi i muzika 11 odsto, video-igrice, drugi računarski softveri i njihovi dodaci 8,4 odsto – precizirali su statističari.
Sajt ima 84,5 odsto preduzeća
Procenat preduzeća koja imaju vebsajt iznosi 84,5 odsto. U odnosu na prethodnu godinu zabilježen je rast preduzeća koja imaju vebsajt za 0,9 odsto. – Od preduzeća koja imaju vebsajt, 72,3 odsto je izjavilo da omogućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima, dok 61,7 odsto preduzeća posjeduje linkove ili reference na profilnim društvenim mrežama – precizirali su iz Monstata.
Tehnologija
Postavljen novi rekord u prenosu podataka putem optičkog kabla

Danski naučnici su uspeli da prenesu podatke brzinom od neverovatnih 1,84 petabita u sekundi — skoro dvostruko više od globalnog internet saobraćaja u istom intervalu, prenosi Open Balkan Magazin.
To obara prethodni rekord za prenos podataka korišćenjem jednog izvora svetlosti i optičkog čipa od jednog petabita u sekundi. I da stavimo ovu količinu podataka u perspektivu, petabit je jednak milionu gigabita. Jedan gigabit, ili 1.000 megabita, je otprilike najveća brzina preuzimanja koju novac može da kupi za većinu domaćinstava.
1 gigabit (Gb) je jednak 125 megabajta (MB), tako da gigabitna mreža koja nudi brzinu od 1 Gbps može da prenese 125 megabajta podataka u sekundi.
Da bi postigli ovaj zadivljujući podvig, istraživači sa Tehničkog univerziteta Danske (DTU) i Tehnološkog univerziteta Chalmers su koristili prilagođeni optički čip koji može da koristi jedno infracrveno svetlo tako što ga deli na stotine različitih frekvencija koje su ravnomerno raspoređene. Zajedno su poznati kao frekventni češalj. Svaka frekvencija na češlju može diskretno da zadrži podatke modulacijom talasnih svojstava svetlosti, omogućavajući naučnicima da prenesu daleko više bitova od konvencionalnih metoda.
Ilustracija
Čip je tu
U studiji o radu objavljenoj u časopisu Nature Photonics, naučnici opisuju kako su preneli 1,84 petabita u sekundi „dummy“ podataka preko 7.8km optičkog vlakna dok su koristili 223 kanala talasne dužine u frekventnom češlju. Prema naučnicima, za prenos podataka takvim brzinama pomoću komercijalne opreme bilo bi potrebno preko hiljadu lasera. Za ovaj eksperiment, koji je koristio najsavremeniji čip, bio je potreban samo jedan.
„Ono što je posebno u vezi sa ovim čipom je to što proizvodi frekventni češalj sa idealnim karakteristikama za optičke komunikacije“, rekao je Viktor Tores Kompani, šef istraživačke grupe i profesor u Chalmersu, u saopštenju za javnost. „Ima veliku optičku snagu i pokriva širok propusni opseg unutar spektralnog regiona koji je interesantan za napredne optičke komunikacije.
Ilustracija, Optičke mreže
Skaliranje tehnologije
Koliko god da je nova brzina obaranja rekorda vrtoglavo brza, istraživači kažu da su tek počeli i veruju da su brzine do 100 petabita u sekundi moguće.
„Razlog za to je što je naše rešenje skalabilno“, objasnio je glavni autor studije i profesor DTU Leif Katsuo Oksenlove. „I u smislu stvaranja mnogih frekvencija i u smislu razdvajanja frekventnog češlja u mnogo prostornih kopija i zatim optičkog pojačavanja i korišćenja kao paralelnih izvora sa kojima možemo da prenosimo podatke.“
Iako su napori istraživača pokazali da je to moguće, još uvek treba dokazati da je to praktično. Ali Oksenlove veruje da rešenje njegovog tima može učiniti prenos podataka mnogo efikasnijim, ostavljajući na taj način „manji klimatski otisak“.
Tehnologija
CBF apeluje: Čuvajte se internet prevare

Crnogorskom bezbjednosnom forumu se više građana Danilovgrada ali i Podgorice obratilo povodom prijema sumnjivih mejlova sa konotacijom sudskih poziva.
“Na više mejl adresa građana Danilovgrada i Podgorice je danas i u prethodnom periodu stigla pošta sa nazivom sudskog poziva i potpisom izvjesnog Dalibora Jurića. Naime, ovakvi maejlovi predstavljaju pokušaj internet prevare gdje se koristi ime osobe koja zaista postoji a najčešće se koriste imena lica koja obnašaju neku od funkcija kako bi prevara izgledala uvjerljivije, a u ovom slučaju je iskorišteno ime načelnika sektora međunarodne policijske saradnje Uprave kriminalističke policije Republike Hrvatske.
Koriste se zastrašujuće konotacije da je lice koje prima mejl osumnjičeno za krivična djela povezana sa seksualnim prestupništvom nakon čega prevarant pristupa finansijskom izrabljivanju žrtve. Crnogorski bezbjednosni forum je jutros podnio prijavu Odeljenju bezbjednosti Danilovgrad pod brojem 74-239/227744 koju potpisuje direktor CBF-a mr Mitar Radonjić, kako bi nadležni organi preduzeli jere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ovim putem apelujemo na građane da se čuvaju internet prevara, da instaliraju provjerene antivirus programe, da sumnjive mejlove ne otvaraju i da svaki sličan slučaj prijave nadležnim organima.'”, stoji u saopštenju CBF-a.
You must be logged in to post a comment Login