Svjetski Dan planete Zemlje ove godine se obilježava sa fokusom na  klimatske promjene i akcije koje bi se trebale sprovoditi kako bi one što manje uticale na životnu sredinu  i čovječanstvo.

Upravo na Dan planete Zemlje, 22. aprila 2016. godine zemlje članice UN-a potpisale su Pariski sporazum, a isti je Crna Gora ratifikovala godinu kasnije. Cilj ovog sporazuma je da se povećanje globalne temperature zadrži znatno ispod 2°C, uz nastojanje da to bude na nivou od 1,5°C, te obavezuje sve zemlje potpisnice da smanje vlastite emisije gasova sa efektom staklene bašte zarad ublažavanja globalnih posljedica klimatskih promjena.

U postizanju ovih ciljeva EU je izuzetno aktivna, te je pokretač mnogih politika u borbi protiv klimatskih promjena. Tako je u martu Evropska komisija predstavila izuzetno ambiciozan predlog prvog Evropskog zakona o klimi, kojim bi se preuzeta obaveza o nultim emisijama  do 2050. godine, pretvorila u obavezu sa zakonskom snagom.

Razvojni pravac Crne Gore kao zemlje koja teži ulasku u EU trebao bi biti jasan i usklađen sa ciljevima evropskih klimatskih politika. Kako bi Crna Gora pokazala ozbiljnost u procesu pristupanja Evropskoj uniji i dostizanju nulte emisije do 2050. godine, mora da uskladi i koordinira svoje energetske i klimatske politike. U vezi sa tim, u toku je izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kao strateškog dokumenta koji će objediniti krovne politike u oblasti klimatskih promjena i energetike.

Većina aktivnosti u oblasti klimatskih promjena se preduzima u energetskom sektoru, te je neophodno unaprijediti energetsku efikasnost, usmjeriti razvojne projekte ka obezbjeđivanju energije iz zelenih izvora, te raditi na smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.

S tim u vezi, potrebno je ozbiljno analizirati postojeće stanje, identifikovati potencijalne prepreke sa kojima bi se svi sektori mogli susresti tokom implementacije Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, te raditi na zajedničkom pristupu ka uspješnom prevazilaženju istih.

Koliko je Crna Gora ozbiljna u  postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, upravo će pokazati kvalitet NECP-a , dok bi smjernice za identifikaciju i prevazilaženje izazova trebala da obezbijedi Nacionalna strategija niskokarbonskog razvoja, čija nam izrada predstoji u narednom periodu.