Teški kamioni opterećuju saobraćajnicu, kokošje đubrivo se gomila na Viškom polju

U okviru servira prijavi problem pristigla je nova prijava. Kako stoji u prijavi već nekoliko dana, veliki teški kamioni, uništavaju asfaltni seoski put u selu Viš, koji, kako smatra naš čitalac, nije predviđen za toliki teret. Kamioni dotjeruju i deponuju kokošiji izmet u Viškom polju praveći ekološku bombu.

Od nesnosnog smrada, kako stoji u prijavi, nemoguće je opstati, u svim obližnjim selima i to na velikoj udaljenosti, pogotovo kada pirka vjetar

Da li je ovo po zakonu i u skladu sa zakonskim propisima? Da li je Crna Gora ekološka država?  Kao dokaz vam dostavljam fotografije. Molimo nadležne da reaguju!, stoji u prijavi.

Zakonsko uporište

Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne uzima u obzir đubrenje poljoprivrednih površina, već posredno govori o ovoj temi, stoji na sajtu seljak.me. Naime u članu 3. navedenog zakona stoji da se poljoprivredno zemljište iskorišćava i to, između ostalog, time što se unapređuju livade i pašnjaci. Glavni način unapređivanja jeste đubrenje kojim se vraćaju hranljive materije zemljištu i na taj način obezbjeđuje tako prijeko potrebna kontinuiranost u poljoprivrenoj proizvodnji.

Član 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu takođe precizira da se poljoprivredno zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Samo u nekim izuzecima i ako je  zakonom tako propisano može se koristiti i za ostale namjene (kao što je gradnja kuća = pretvaranje u građevinsko zemljište), ali je primat svakako na poljoprivrednoj proizvodnji.

Pitanja koja je redakcija seljak.me ranije na sličnu problematiku uputila na adresu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nisu dobila svoj epilog. Propisi o načinu đubrenja livada ne mogu se naći, a da li ih imamo i gdje su – opet je pitanje za nadležna ministarstva.

Komunalna policija uputila je ranije na upravu za inspekcijske poslove (UIP), kao nadležan organ za navedenu problematiku. Iz UIP-a su upućeni na veterinarsku inspekciju (Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove) ali takođe, bez odgovora.

Kako su nam odgovorili iz ekološke inspekcije – nakon brzog zaoravanja po đubrenju sprečava se pojava neprijatnih mirisa.

Inače, u nekim drugim državama postoje propisi o minimalnoj udaljenosti đubrenih livada od susjednih kuća, rijeka, vodoizvorišta i sl. Svakako da se ne radi o velikim udaljenostima, već se radi o nekoliko desetina metara pa do oko stotinjak metara razdaljine.