Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu, sa međunarodnim partnerima Land Rights Now, ICCA Consortium, International Land Coalition i drugima, pokrenula je peticiju prema čelnicima Evropske unije, prije svega Oliveru Varheliju, komesaru EU za susjedstvo i proširenje.

Peticiju, dostupnu na šest jezika moguće je potpisat na Avaaz (https://avaaz.org/community_petitions/en/oliver_varhelyi_eu_commissioner_for_neighbourhood__sacuvajmo_jedinstvenu_prirodu_i_lokalnu_zajednicu_sinjajevine/ ) platformi za peticije, zajednice koja podržava hiljade ljudi za pokretanje i pobjedu u kampanjama na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou!

Peticijom pozivamo odgovorne građane, da stanu u zaštitu lokalnih zajednica Sinjajevine i ekosistema koje su te zajednice zaštitile.

Naš i zahtjev potpisnika peticije je da EU uslovi članstvo Crne Gore u zajednici evropskih naroda ukidanjem odluke o uspostavljanju vojnog poligona na Sinjajevini – najvećem balkanskom planinskom pašnjaku i vitalnom ekosistemu Evrope.

Urgiramo i da se zahtijeva od Vlade Crne Gore da uvaži želje svojih građana, zaštiti prirodu i započne pregovore sa lokalnim zajednicama kako bi Sinjajevina bila proglašena za zaštićeno područje u čijem će upravljanju i odlukama o namjeni učestvovati lokalno stanovništvo.

-Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu očekuje od nove Vlade da u prvih 100 dana svog rada ukine odluku o uspostavljanju vojnog poligona na Sinjajevini, a da odlazeće rukovodstvo Ministarstva odbrane obustavi sve aktivnosti koje su planirane na Sinjajevini. Stočari sa Sinjajevine nijesu sami u ovoj borbi, uz njih su ekološki aktivisti iz Crne Gore i cijelog svijeta i zajedno nećemo dozvoliti da se kolje vo zbog kilograma mesa. Samo sačuvana Sinjajevina, koja hrani državu Crnu Goru, garant je njene bezbjednosti i sigurnosti. Stoga njeno spašavanje je nužnost i moguća misija – kazao je Milan Sekulović, generalni sekretar GI Sačuvajmo Sinjajevinu.

Kordinatorka globalne kampanje Land Rights Now (Pravo na zemlju odmah) Fionuala Kregan kazala je da je Land Righs Now (LRN) sa zadovoljstvom podržao kapmanju #possiblemission sa GI Sačuvajmo Sinjajevinu.  LRN je globalna kampanja za prava 2,5 milijarde ljudi koji žive na svim kontinentima, koji kolektivno upravljaju zemljištem i imaju ključnu ulogu u zaštiti naše planete.

– Ove 2.5 milijarde ljudi koji kolektivno, a ne individualno upravljaju zemljom na kojoj žive, štite 50 odsto površine zemaljske kugle. Ta površina uključuje ključne ekosisteme među kojima su Amazonija, velike teritorije u Africi, azijske džungle, do pašnjaka Balkana i Sinjajevine. Ovi ljudi imaju ključnu ulogu u zaštiti polovine površine zemaljske kugle, ali nažalost njihova prava na zemljište nisu osigurana. Širom svijeta ove zajednice se suočavaju sa činjenicom da Vlade i privatne kompanije dolaze i vrše invaziju na njihove teritorije, te ih često prinuđavaju da napuste zemlju ili ih protjeruju, obezbeđujući koncesije za proizvođače palminog ulja, nafte, rudarske korporacije itd. koje protjeruju lokalno stanovništvo i/ili kontaminiraju njihovu zemlju, ključne ekosisteme, oduzimajući tako mogućnost preživljavanja lokalnim zajednicama. Ipak, ne radi se samo o životu lokalnih zajednica već i očuvanju naše planete, činjenici da umesto zagađenja Zemlje i iskorištavanja resursa mi treba da je štitimo. Klimatske promjene su realnost i sad već svi osejćamo porast temperature, a kljuć u zaustavljanju klimatskih promena je zaštita ekosistema, a ne njihova destrukcija – kazala je ona.

Fionuala Kregan je istakla da su u saradnji sa udruženjem Sačuvajmo Sinjajevinu, identifikovali Sinjajevinu kao jedan od ovakvih ekosistema, mjesto bogato biodiverzitetom gdje lokalne zajednice njeguju milenijumsku tradiciju koju prenose sa generacije na generaciju.

-Oni imaju vjekovno znanje o tome kako da zaštite zemlju na kojoj žive, pašnjake i područja biodiverziteta, čuvajući istovremeno i bogatu kulturnu tradiciju. Čuli smo za plan da se na Sinjajevini uspostavi vojno vježbalište ili poligon, na pašnjacima na kojima lokalne zajednice vjekovima žive i nose u svom srcu. Saznali smo da su na radiju čuli o poligonu, da ih niko nije konsultovao, da niko od vladinih predstavnka nije izašao na Sinjajevinu i razgovarao sa zajednicom koja tamo obitava i ima ključnu ulogu u zaštiti planine i njenog ekosistema koji je značajan ne samo za Crnu Goru već i za cijeli svijet. Bez ikakve konsultacije, Vlada Crne Gore je odlučila da na Sinjajevini postavi poligon koji će služiti za vojne vježbe. Bili smo šokirani kada smo čuli za ovakvu situaciju i počeli smo da radimo sa organizacijom Sačuvajmo Sinjajevinu na kampanji koju je prije tri godine iniciralo lokalno stanovništvo čim je čulo za planove o poligonu. Oni su ustali da zaštite svoja prava i kažu NE vojnom poligonu. Mi im se sada priključujemo kako bismo razvili globalnu kampanju i pozvali Vladu Crne Gore da odustane od uspostavljanja vojnog poligona na ovom mjestu izuzetnog biodiverziteta i ekosistema važnog za Crnu Goru i svijet. Pozivamo Evropsku Uniju da zaštitu Sinjajevine postavi kao uslov za ulazak Crne Gore u EU. Mi smo Land Right Now, ovo je kampanja koja okuplja 800 organizacija koje se bore širom svijeta za prava 2.5 milijarde ljudi čija je uloga esencijalna u zaštiti 50% površine planete, osiguravajući upravu nad zemljom ljudima koji znaju kako da je koriste i štite. Njihova uloga u borbi protiv klimatskih promjena i ozdravljenju planete je ključna. U vremenu u kojem živimo ozdravljenje planete je ključni pojam za našu budućnost. Danas pokrećemo ovu moguću misiju i pozivamo sve da nam se pridruže, da stanu uz ljude sa Sinjajevine i omoguće da ova misija zaista bude moguća – navela je ona.

Antropolog i profesor Univerziteta u Tuluzu Pablo Domingez kazao je da je tragično uspostaviti vojni poligon na najvećem balkanskom pašnjaku, koji je vitalni pastoralni ekosistem za Evropu, a ne samo Crnu Goru.

-Osim sumnjive zakonitosti vojnog prisvajanja ove teritorije života da bi se pretvorila u teritoriju smrti i uništenje, već možemo naučno ustvrditi da su vojne aktivnosti na tompodručju pogubne i da negativno utiču na cijelu zajednicu. Sinjajevina ima čak i agro-pastoralni potencijal da gotovo čitavu Crnu Goru da je hrani mliječnim proizvodima i mesom. Zato se voni poligon mora ukloniti sa Sinjjevine. Kada i ako jednom uništimo ove sisteme, vrlo je teško (da ne kažem nemoguće) ponovo ih rekonstruisati, jer ih je zaista mnogo lakše uništiti nego sagraditi. Dakle, moj savet je da ih ne izgubite i da preduzmete potrebne radnje da ne samo da ne nestanu pod nasilnom artiljerijom, već da im pomognu da se preformulišu, za Sinjajevinu, za Crnu Goru, za Evropu i za svijet – kazao je Domingez.

Predstavnica stočara sa Sinjajevine Mileva Gara Jovanovićzahvalila se međunarodnim i nevladinim organizacijama iz Crne Gore, koje, stanovnicima Sinjajevine, pružaju nesebičnu pomoć da spasimo najveći balkanski pašnjak od sigurnog uništenja koje mu donosi prisustvo vojnog poligona.

-Pozivam sve građane Crne Gore da se pridruže ovoj akciji i potpišu peticiju. Time oni ne štite samo interese nas stočara sa Sinjajevine, već i svoje lične. Najveći dio Crne Gore snabdijeva se vodom od snjegova koji se tope sa Sinjajevine, a mi gore, na planini, proizvodimo hranu ne samo za nas nego i za sve građane naše zemlje. Sinjajevina treba da ostane ono što je uvijek bila, naša hraniteljica. I ova država treba da kroz mudre programe na ovu planinu šalje stočare i stoku, a ne vojnike i oružje. I želim da dodam da smo ovih dana svjedoci da naše katune obilaze vojne patrole koje presreću stočare i zahtijevaju od njih da se udalje sa pašnjaka od 15. oktobra. Očigledno je da se ne odustaje od namjere da se na Sinjajevini puca i truje. Očigledno je da argumenti nauke i zdravog razuma ne dopiru do ljudi koji u ime nas donose odluke. Njihove odluke bi morale da budu u korist naroda i našeg potomstva, a ne na našu štetu – kazala je Jovanović.

Ona je istakla da stočari ne žele da se najljepši pašnjak u Crnoj Gori pretvori u vojni poligon, već da ostane mjesto sa kog proizvode zdravu hranu.

-Još jednom pozivam sve, a prvenstveno stočare i one koji gravitiraju Sinajajevini da potpišu peticiju i jasno stave do znanja da su protiv vojnog poligona, jer mi ne možemo tu ni ostati ni opstati ako ga naprave. Ne bojte se, podignite glas i jasno stanite u odbranu i Sinjajevine i svoju. Uz nas je pametni svijet, jer tražimo mudre odluke – na Sinjajevini stoka i stočari, a ne vojska i meci. Sinjajevina je naša majka, naša hraniteljica i neka ostane onakva kakva je vjekovima bila – netaknuta, neoštećena i nezagađena. Potpišite svi za Sinajajevinu, jer je Sinajjevina za sve nas i dođite da probate zdrave proizvode nas, stočara – kazala je Jovanović.

Vlado Šukovića iz GI Sačuvajmo Sinjajevinu i poljoprivrednika iz Lipova kod Kolašina,

poručio je da stočari od zaštite tog pašnjaka neće odustati.

-U srcu Sinjavine nalaze se tri opštine – Šavnik, Mojkovac i Kolašin, zatim mnogobrojna sela. Podnožje Sinjavine je izvor pitke vode koju koriste čak i gradski vodovodi Kolašina i Mojkovca … U njenom podnožju nekolike su fabrike vode, a to koriste građani čitave države, možda i šire.  Sinjajevinu treba zaštiti, sačuvati i prepustiti je stočarima, sakupljačima ljekovitog bilja, turistima i svim dobrim ljudima, kojima je pripadala vjekovima… Ona njima treba da pripada i dalje, a nikako ne treba da bude vojni poligon – rekao je on.

Nabrojao je što bi sve izgubili ubijanjem planine – brojne poljoprivredne proizvode, brendirani kolašinski lisnati sir, koji ima oznaku organskog porijekla, jagnjeće i juneće meso sa Sinjajevine koje koriste građani širom Crne Gore, ljekovito bilje…

-u su zaštićene vrste divljači, divokoze, medvjedi…Ako bude vojni poligon šta će biti sa njima.  Na Savinoj vodi, centralnom dijelu predviđenog poligona, ima desetak izvora pitke vode. Šta ćemo kada tu budu gađali teškom artiljerijom? Neće ih samo zatrovati, nego i uništiti. Nestanak tih voda uvod je u opustošenje Sinajjevine. Stočari su razočarani, jer zbog vojnog poligona hoće da otjeraju čak i mlade ljude koji treba da ulažu u stočarstvo i proizvodnju zdrave hrane. Zato je bitnije da se proglasi parkom prirode a ne da bude vojni poligon – rekao je on.