Kako kriza u Ukrajini utiče na poljoprivredne prilike?

Trenutni sukob između Rusije i Ukrajine može da prouzrokuje još veći porast cijena hrane, zato što je izvoz žitarica iz ovih zemalja jako velik.

Moskva je raspodijelila oko 100.000 vojnika u Rusiji i Bjelorusiji blizu ukrajinske granice, dok SAD i evropske zemlje rade na sprečavanju ove invazije. Ako napori propadnu, uticaj na poljoprivredna tržišta bi bio dalekosežan.

Treba znati da je Rusija najveći svjetski izvoznik pšenice, prenosi seljak.me. Dok, u međuvremenu Ukrajina je peti po veličini izvoznik, sa 10% udjela, a takođe i kontroliše velike komade suncokretovog ulja i ječma.

Ukrajina predstavlja ključnog igrača u globalnoj poljoprivredi, a ovi sukobi koji se trenutno dešavaju kao i način na koji se odvijaju imaće jako velike međunarodne uticaje.  Ona je globalni dobavljač pšenice, kukuruza i suncokreta. Poljoprivredno zemljište u Ukrajini čini čak 70% zemlje.

Glavni usjevi u Ukrajini su suncokret, kukuruz, soja, pšenica i ječam. Ona je rangirana kao:

• u svjetskoj proizvodnji suncokreta ( za 2021/2022. godinu proizvodnja sjemena suncokreta se procjenjuje na rekordnih 17,5 miliona tona)
• u svjetskoj proizvodnji kukuruza ( za 2021./2022. godinu proizvodnja kukuruza u Ukrajini se procjenjuje na 42 miliona tona)
• u svjetskoj proizvodnji ječma
• u svjetskoj proizvodnji uljane repice
• u svjetskoj proizvodnji soje
• u svjetskoj proizvodnji pšenice

Na koga sve utiče ovaj sukob i kako?

Visoke cijene žitarica imaju potencijal da izazovu nemire na Bliskom istoku. Indeks hrane približava se vrhuncu svih vremena od 137,6 poena viđenom u februaru 2011, kada je došlo do pobune Arapskog proljeća da sruši autokratske vlasti.

Dakle, sukob između već pomenutih zemalja zadaće značajan udarac Bliskom istoku i sjevernoj Africi, kao najvećim potrošačima pšenice, jer se region oslanja na uvoz zbog suve klime i ograničenih vodenih resursa.

Egipat je vodeći uvoznik pšenice, a zemlja uzima 60% žitarica iz Rusije i skoro 30% iz Ukrajine.

Globalna potražnja za pšenicom se povećala sa rastom stanovništva i poboljšanjem indikatora kvaliteta života zasnovanog na prihodima. Međutim, žetve pšenice u Kanadi i SAD-u će opadati u sezoni rasta 2021-2022. godine zbog visokih temperatura i suvog vremena.

Kukuruz je takođe izložen sličnim udarima zato što  Brazil, drugi po veličini svjetski izvoznik, doživljava vruće i suvo vrijeme, a prognoze usjeva za sezonu 2021-2022. godinu su više puta smanjivane.

Kina je najveći svjetski uvoznik kukuruza, koji se koristi kao hrana za svinje i takođe će biti pogođena, jer prima 30% ukrajinskog izvoza kukuruza.

Uticaj konflikta na izvoz ukrajinskih proizvoda

Teska jesenja suša je uticala na to da se smanjuju sjetvene površine za usjeve pšenice, obzirom da je porasla cijena gasa, a znamo da se on osim za grijanje, koristi i za proizvodnju đubriva.

Ruski poljoprivredni region koncentrisan je na jugozapadu, blizu granice sa Ukrajinom. Veliki djelovi Ukrajine su prekriveni plodnim zemljištem. Pšenica i kukuruz se najviše gaje u centralnom i južnom delu Ukrajine. Ako dođe do sukoba, to bi moglo oštetiti pojas farmi i uticati na globalne isporuke žitarica iz crnomorskih luka, jer ometanje transporta i logistike bi uticalo na mobilnost ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda kao i njegovo odlaganje ka glavnim trgovinskim partnerima. Ukoliko dođe do prekida izvoza, doći će i do nesigurnosti u pogledu hrane, pogotovo u zemljama koje zavise od ukrajinskog žita. Neki od primjera su da Liban uvozi 50%  ukupne potrošnje pšenice iz Ukrajine, kao i Libija koja čini nešto manje procenata (43%). Jemen i Bangladeš uvoze 22 i 21% iz Ukrajine.

Da ne pominjemo činjenicu da od 14 zemalja u kojima je ukrajinska pšenica osnovni uvoz, polovina njih pati od ozbiljnih nesigurnosti hrane.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, 95% ukrajinskog izvoza žitarica se otprema iz luka u Crnom moru. U Južnoj Ukrajini svi usjevi proizvedeni na farmama putuju na kratke udaljenosti i kamionima se dostavljaju u izvozne luke, a oni usjevi koji se uzgajaju dalje transportuju se željeznicom i riječnim tokom.

Dakle, blokada u Crnom moru bi ozbiljno poremetila jednu od glavnih ekonomskih linija Ukrajine, a to je izvoz u poljoprivredi.

Ostaje nam samo da se nadamo da će se ovi trenutni konflikti smiriti i da neće dovesti do drastičnog uticaja na život i rad ljudi, kao i na poljoprivrednu proizvodnju koja predstavlja direktni uticaja na sigurnost hrane.