Boje i lakovi u zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta?

Da neko u nadležnim organima Opštine Danilovgrad ne radi svoj posao na način zakonom predviđen sva je prilika da ćemo ponovo spoznati. Ovog puta Opština, koja ima izdašne izvore pitke vode, od usvajanja Prostorno urbanističkog plana, nije donijela tj usvojila Zone sanitarne zaštite svojih vodoizvorišta a da stvar bude gora uopšte i uzima u razmatranje zahtjev koji je podnijela lokalna kompanija  za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Objekat centralnih djelatnosti – skladište boja, lakova i razrjeđivača“ koji se nalazi katastarskim parcelama broj 2145 i 2146/1 KO Glavica, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad.

Voda je jedan od resursa koji je svakom građaninu Crne Gore zagarantovan najvišim pravnim aktom odnosno Ustavom Crne Gore. Iz ovog prava, definisanog Ustavom, proizlazi niz zakona koji obavezuju na načine korišćenja, upravljanja i zaštite voda i područja na kojima se nalaze vode od opšteg značaja – uzmimo za sada samo vodu za piće. Da bi se ovo pravo osiguralo potrebno je da nadležni sekretarijat, lokalna samouprava i javna preduzeća sprovode radnje i mjere koje neće dovesti u pitanje sigurnost voda. Ipak, svjedoci smo prethodno određene lokacije Novog gradskog groblja, koja je srećom po sve Danilovgrađane i zahvaljujući Danilovgrađanima, promijenjena. Zapravo i nije baš promijenjena jer bi to značilo da imamo novu lokaciju. Planirana gradnja Novog gradskog groblja je, ako hoćemo pravo, obustavljena.

Ono što je problem kod  lokacije za koju se traži ekološka saglasnost (objekat za skladištenje boja, lakova i razrađivača) je što se nalazi u nekoj od zona sanitarne zaštite vodoizvorišta. Izrada  Glavnog projekta za uspostavljanje zona sanitarno-tehničke zaštite na svim vodoizvorištima (Oraška Jama, Milojevića vrelo, Viško vrelo, Žarića Jama, Brajovića Jama i Slatinski izvori) je po Programu uređenja prostora Opštine Danilovgrad planirana za 2021. godinu. Planirana sredstva iznose 55 000€.

Zakon o vodama  uređuje pravni status i način integralnog upravljanja vodama, vodnim i priobalnim zemljištem i vodnim objektima, uslovi i način obavljanja vodne djelatnosti i druga pitanja od značaja za upravljanje vodama i vodnim dobrom.

Određivanje granica vodnog zemljišta definisano je  Pravilnikom o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograničenja u tim zonama. Prema ovom pravilniku zone zaštite se određuju prema broju stanovnika koji koristi vodu sa vodoizvorišta, protoku u litrima po sekundi, tipu terena na kojem se nalaze vodoizvorišta i vodozahvati. U odnosu na prethodno se definišu zone koje zauzimaju prostor oko izvorišta na različitim udaljenostima, I, II i III zona respektivno. 

U zavisnosti od tipa terena na kojem se nalazi vodoizvorište dozvoljena odnosno zabranjena je gradnja određenih objekata i sprovođenje radnji koje mogu ugroziti vodoizvorište  (Sjećate se groblja? Ono nikako nije smjelo biti ni razmatrano na planiranoj lokaciji ali ovo nije prvi put da Opština donosi dva dokumenta koja su u suprotnosti jedan sa drugim  – ili se dešava još veća zbrka, isti dokument predviđa dvije suprotne stvari na istom mjestu: istovremeno se štiti izvorište od urbanizacije i dozvoljava gradnja u slivu izvora sa koga se grad napaja pitkom vodom.).

Oraška jama po starom sistemu određivanja zona ima užu i širu zonu. Možda je urađena nova zonacija ali takve informacije nisu dostupne građanima. Sve ovo ukazuje da je neko plaćen da čuva pitku vodu ali da godinama ne radi posao za koji je plaćen već pravi dodatni problem i povećava troškove građana. Zaštitne zone i mjere zaštite su davno trebale biti propisane i isto tako primijenjene ali to se još nije desilo. Tipični primjer nedogovornosti zbog koje građani već dvije godine troše svoje vrijeme na odbranu svog dvorišta je izgradnja prečistača za otpadne vode u Landži. Umjesto da Opština za kredit, koji treba da vrate građani, riješi zagađenje rijeke Zete, ona pravi još veće zagađenje.

U drugoj zoni sanitarne zaštite zabranjeno je skladištiti opasne susptance. Ostaje da vidimo da li se i koje suspptance skladište i ispuštaju u užoj ili drugoj zoni sanitarne zašte izvorišta Oraška jama.

Strožije mjere zaštite odnosno zabrane važe za okolinu vodoizvorišta koja su na karstnim vodonosnicima  što je slučaj i sa Oraškom jamom. Zbog specifičnosti karstnih vodonosnika, odnosno specifičnosti podzemnih tokova i režima voda karstnih izdani, određivanje zona sanitarne zaštite i mjera zaštite za izvorišta voda u tim izdanima obavlja se selektivnim pristupom zaštite, koji se uklapa u planove održivog razvoja, u funkciji smanjivanja rizika od zagađenja karstnih vodonosnika.

U ovom slučaju zabrana važi  u I, II i III zoni i to, između ostalog i za:

– skladištenje nafte i naftnih derivata;
– skladištenje radioaktivnih i hemijskih materija;
– izgradnja groblja, odnosno proširenje postojećeg;

Koga mi plaćamo da brine o našim interesima?

Privrednici koji planiraju pokretanje biznisa, postrojenja, izgradnju objekata nisu obavezni poznavati sva pravila ali zbog toga je potrebno da postoje institucije koje bi ih uputile ili posavjetovale šta na određenom području mogu raditi prije nego li potroše i prvi euro. Svjedoci smo da je prethodni predsjednik opštine Danilovgrad u javnim nastupima navodio i pozivao privrednike da svoj biznis započnu u našoj Opštini sa obrazloženjima da se potrebne dozvole dobijaju za 24 časa – ukazujući na „sjajan poslovni ambijent“ u Danilovgradu. Ipak, ovo nas navodi da je u pitanju nonšalantno i neozbiljno pristupanje planskim dokumentima, njihova nekonzistentnost, svojevoljnost a na kraju možda i korupcija, na šta ne aludiramo u slučaju predmetnog objekta za skladištenje boja, lakova i razređivača.

Privrednici pri planiranju svog biznisa moraju podrobnije ispitati ambijent u kojem planiraju početak svog poslovanja.

U prostornim planskim dokumentima, koji mogu biti od uticaja na zaštitu, uređenje i korišćenje voda, obavezno se prikazuju zaštićena (zaštitna područja u zoni izvorišta vodosnabdijevanja i prirodnih kupališta) i ugrožena područja (poplavna i erozivna), u skladu sa ovim zakonom, objekti vodne infrastrukture predviđeni planovima upravljanja vodama, kao i granice plavljenja iz člana 96 stav 4 ovog zakona

Najvažniji povremeni izvor rijeke Sušice je estavela Oraška jama. Po izdašnosti i po povoljnoj lokaciji Oraška jama je najvažniji izvor za vodosnabdijevanje Bjelopavlićke ravnice. Slivno područje Oraške jame obuhvata masiv Garča i područje zapadno od njega sve do Čeva i u cjelosti je izgrađeno od karstifikovanih mezozojskih krečnjaka u kome se nalaze podzemni karstni kanali velikih dimenzija.

Oraška Jama je glavno i najizdašnije izvorište danilovgradskog vodovoda. Sastoji se od dvije crpne stanice Starog pogona sagrađenog 1972. godine koji ima tri bušena bunara i Novog pogona izgrađenog 1998. godine sa jednim bušenim bunarom. Aktivnošću Oraške jame vrši se vodosnabdijevanje Danilovgrada i naselja na lijevoj obali Zete od Orje Luke do mostova na Sušici na „starom“ i magistralnom putu. Sa izvora Oraška jama voda se direktno pumpa u mrežu a postojeće 4 pumpe (4 bunara) na Oraškoj jami omogućavaju da se crpljenje vode prilagođava potrebama.
Sa Oraške jame voda se uz dvostepeno prepumpavanje cjevovodom Ø 100 mm doprema u rezervoar „Vjeterni brijeg“ (365 mnm) preko kojeg se daljim prepumpavanjem snabdijevaju vodom naselja Velja i Mala Zagreda. Maksimalna kota prepumpavanja je rezervoar Velja Zagreda (430 mnm). Radi boljeg snabdijevanja Orje Luke, u tom naselju je postavljena pumpna stanica preko koje se voda zahvaćena iz mreže podiže u istoimeni rezervoar na koti 97 mnm.

Područja na kojima se nalaze izvorišta površinske i podzemne vode koja se koriste ili su prostornim planskim dokumentima predviđena za javno vodosnabdijevanje moraju biti zaštićena od namjernog ili slučajnog zagađivanja i drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na izdašnost izvorišta i na zdravstvenu ispravnost vode (zone sanitarne zaštite).

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11.00 do 13.00 časova. Dokumentacija nije dostupna na sajtu opštine Danilovgrad ni na sajta Agencije za zaštitu životne sredine.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je 19. 02. 2021. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail ur****************@*********ad.me i br. tel. 020 812 040.