Naslovna - Novosti - Ekonomija - Dječji dodatak za 15 hiljada mališana: “Zabrinjavajuće što su uskraćena djeca nezaposlenih i samohranih roditelja”

Dječji dodatak za 15 hiljada mališana: “Zabrinjavajuće što su uskraćena djeca nezaposlenih i samohranih roditelja”

Nepunih 24 eura. Toliko iznosi dodatak za djecu ukoliko su korisnici materijalnog obezbjeđenja. Nešto više, oko 40 eura, iznose dodaci za djecu koja su korisnici lične invalidnine ili ukoliko su bez roditeljskog staranja. Zakonom je propisano da dječji dodatak može koristiti maksimalno troje djece iz jedne porodice.

Najnoviji podaci Monstat-a pokazuju da je pravo na dječji dodatak prošle godine u prosjeku mjesečno koristilo više od 7 500 crnogorskih porodica sa skoro 15 hiljada djece.

Visina dodatka za djecu mjesečno iznosi:

– 23.68 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja

– 23.68 eura za djecu čiji je roditelj, usvojilac, staralac ili hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu individualnog plana aktivacije,

– 31.87 eura za korisnike dodatka za njegu i pomoć,

– 39.57 eura za korisnike lične invalidnine,

– 39.57 eura za djecu bez roditeljskog staranja.

Analizirajući visinu iznosa dječjeg dodatka postavlja se pitanje šta roditelji za tu svotu novca uopšte mogu kupiti djeci ako se uzme u obzir cijena namirnica, odjeće i obuće, kao i ostalih troškova neophodnih za odgoj djeteta.

U NVO “Banka hrane” smatraju da je visinu dječjeg dodatka neophodno prilagoditi stvarnim mjesečnim potrebama djece tokom njihovog rasta i razvoja.

„Jedne potrebe ima beba, druge predškolac, a tek su velike razlike u potrebama osnovaca i srednjoškolaca. Dječji dodatak mora obezbijediti barem minimum potreba djeteta. Mogao bi MONSTAT kao što to radi za minimalnu potrošačku korpu izračunati koliki je to minumum sredstava potreban djetetu i pomoći kreatorima socijalne politike da potrebe djece uvaži“, kaže Marina Medojević iz Banke hrane.

Iz Ministrastva rada i socijalnog staranja ranije je saopšteno da su za isplatu dječjeg dodatka za 2019. godinu planirana sredstva u iznosu od 5,2 miliona eura, što je više nego prethodne godine, kada je za ostvarivanje ovog prava bilo opredijeljeno 4.500.000 eura.

Medojević navodi i da je dječji dodatak slika socijalnog statusa djece i porodice u Crnoj Gori.

“Siromaštvo, glad, nasilje među djecom, smanjenje dječije smrtnosti, dostupnost zdravstvene zaštite svoj djeci, pomoć materinstvu i podrška porodici samo su neka od gorućih pitanja društva, koje bi državni organi Crne Gore potpisnice Konvencije UN o pravima djeteta, morali da riješe”, dodaje ona.

sxfb
Ilustracija, foto: Shutterstock

Podaci Monstat-a pokazuju da je najviše djece koja koriste dječji dodatak iz Podgorice, njih 3 532, nakon čega slijede opština Rožaje (2 396), Nikšić (2 159), Berane (1 469) , Bijelo Polje (1 283)…

Najmanji broj djece koja ostvaruju ovo pravo zabilježen je na Žabljaku (16), Šavniku (33), Plužinama (26)…

“Gdje ima volje, ima i načina”

Medojević ističe da je nejasno i zabrinjavajuće zašto je pravo primanja dječjeg dodatka uskraćeno djeci čiji su roditelji nezaposleni, a žive u nemaštini.

„Posebno brine to što je Skupština krajem septembra 2017. godine usvojila izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kako bi se osnovcima i srednjoškolcima čiji su roditelji nezaposleni i nemaju nikakva socijalna davanja omogućilo da primaju dječji dodatak. I ne samo njima dječiji dodatak bi morala da imaju sva djeca koja žive i nemastini. I djeca zaposlenih roditelja ukoliko im prihodi ne prelaze po osobi određeni, utvrđeni iznos, koji garantuje zadovoljenje minimalnih potreba djeteta, bi morala imati dječiji dodatak“, dodaje sagovornica FOS-a.

Isto bi, prema njenim riječima, moralo važiti za one koji primaju penziju, a djeci ne mogu pružiti ni minimum zadovoljenja osnovnih životnih potreba.

„Takođe je nejasno zašto samo troje djece iz porodice mogu dobiti dječji dodatak, a predstvaljamo se kao zemlja zabrinuta za natalitet. Jednoroditeljske porodice su na žalost uskraćene za ovaj vid pomoći države što je nehumano. Ta djeca su uskraćena za jednog roditelja, sva odgovornost vaspitanja, brige o zdravlju i obrazovanju je najčešće pala na samo jednu osobu sa kojom zive”, pojašnjava Medojević.

Naša sagovornica zaključuje da zadatak svih nas mora biti da izvršimo pritisak na donosioce odluka kako bi se trenutna situacija promijenila, jer kako kaže, “gdje ima volje, ima i načina”.

Podsjećamo, nedavno istraživanje Monstat-a pokazalo je da u domaćinstvima koji imaju rizik od siromaštva i socijalne isključivosti odrasta  čak 40,1 odsto djece.

Takođe pogledajte

SZO predlaže zabranu industrijske hrane, za mlađu djecu, koja sadrži šećer

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je danas da industrijska hrana za bebe i mlađu djecu …

tradicija Sajmova u Danilovgradu

Bijela kuga u 18 opština, Danilovgrad na listi

Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Gusinje, Herceg Novi, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

%d bloggers like this: