Connect with us

Ekonomija

Državni dug za godinu porastao 225 miliona

Published

on

državni dug

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Vlada je juče utvrdila Predlog proljećne analize makroekonomskih kretanja i strukturalnih reformi, koja je pokazala da dalja realizacija mjere fiskalne konsolidacije daje pozitivne rezultate u prvom ovogodišnjem kvartalu, što potvrđuje i veća naplata prihoda budžeta.

Generalna direktorica Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija Iva Vuković je na konferenciji za novinare kazala da je na osnovu dobijene garancije Svjetske banke (SB) u iznosu od 80 miliona eura, omogućeno zaduživanje države od 250 miliona eura po povoljnim uslovima, sa nižom kamatnom stopom.

Na osnovu podatka iz proljećne analize makroekonomskih kretanja i strukturalnih reformi, može se uvidjeti da je u odnosu na 2016. godinu državni dug povećan za 224,9 miliona eura što je uzrokovano zaduživanjem na domaćem i međunarodnom tržištu kao i angažovanjem kreditnih sredstava po osnovu već potpisanih kreditnih aranžmana. Na povećanje državnog duga u 2017. godini najviše je uticalo zaduživanje od 189,4 miliona eura po osnovu dugoročnih kreditnih aranžmana uzetih kod inostranih banaka i međunarodnih finansijskih institucija. Pored toga, na povećanje državnog duga u prošloj godini uticalo je i dugoročno zaduženje na domaćem tržištu u ukupnom iznosu od 65
miliona eura.

Koordniator medijskog programa u Alternativi Crne Gore Vesko Pejak kazao je da u ovom momentu nerođena djeca finansiraju plate i penzije ove generacije.

“To me podsjeća na komentar jedne penzionerke kojoj smo tražili potpis za peticiju za dječiji dodatak, a koja nam je tom prilikom kazala da ne želi da potpiše peticiju iz razloga jer će te pare da joj uzmu od penzije. Upravo to trenutno radi Vlada Crne Gore. Ne treba zaboraviti da je slično zaduživanje izazvalo građanski rat u bivšoj Jugoslaviji”, upozorio je Pejak.

Kako tvrdi, svaka druga penzija koju isplatimo je od kredita.

“Svaka druga plata koju isplatimo je zadužena. Lako je govoriti o nekom prividnom rastu i razvoju dok taj rast finansira neka švajcarska banka. Kad krediti budu počeli da se vraćaju, u državi će nastati haos. Plate i penzije će početi da kasne. Onda će ogroman uspjeh biti ako se od 12 plata isplati bar osam”, naglasio je Pejak.

(Opširnije u današnjem Danu)

Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Ekonomija

Akcize na gorivo niže do kraja oktobra, marže za bitne namirnice i dalje ograničene

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Akcize na gorivo biće umanjene do početka novembra, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici tehničke Vlade kojom je predsjedavao premijer dr Dritan Abazović.

Ranijom Odluka o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, čije je važenje već produženo tokom septembra, definisano je da će akcize za bezolovni benzin i gasna ulja biti smanjene na pola, što će sada važiti do 1. novembra.

“Odluka je donosena u cilju zaštite životnog standarda građana, kao i stvaranja uslova za očuvanje stabilnosti cijena naftnih derivata usljed njihovog povećanja na svjetskom tržištu. Maksimalni fiskalni uticaj na mjesečnom nivou po osnovu akcize i PDV-a, kako je procijenjeno, iznosi oko 6 miliona eura”, precizirali su iz Vlade.

Kada je riječ o ograničavanju cijena značajnih prehrambenih proizvoda, konstatovano je da treba nastaviti i sa sprovođenjem odluke koja je to definisala.

“Vlada je konstatovala da i dalje traju okolnosti zbog kojih je Odluka donijeta i da te mjere i dalje treba primjenjivati. Ocijenjeno je da je ograničenje maksimalnih marži imalo povoljno dejstvo na cijenu osnovnih životnih namirnica i da je u značajnom mjeri zaštitilo životni srandard građana, a pogotovo onih najugroženijih u čijoj strukturi potrošnje ovi proizvodi zauzimaju najveće učešće”, navedeno je nakon sjednice Vlade.

Usvojenim Polugodišnjim izvještajem o  javnim nabavkama za pvrih šest mjeseci ove godine precizira se da je njihova ukupna ugovorena vrijednost iznosila 187,937 miliona eura. Takođe, u sistemu e-javnih nabavki – koji je počeo s radom 1. janara 2021 – registrovano je 3.560 ponuđača, od kojih je trenutno aktivirano 2.700, te 669 javnih naručilaca.

Za potrebe rekonstrukcije magistralne između Aerodroma Tivat i Jaza, Vlada će nedostajućih najmanje 32 miliona eura obezbijediti iz Kapitalnog budžeta ili “nekog drugog oblika finansiranja”. Komisija koja je sprovodila tender za realizaciju ovog projekta zaključila je da je najbolja bila ponuda kineskih kompanija Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation i Shandong Luqiao Group, koja je iznosila 53,915 eura bez uračunatog PDV-a, što prevazilazi procjenjenu vrijednost radova za čak 14 miliona eura.

“Za finansiranje dijela radova na ovom projektu Uprava za saobraćaj ima kreditnu liniju od 14 miliona eura kod EBRD, a Regionalni vodovod iznos od 8,46 miliona eura, dok nedostajuća sredstva iznose cirka 32 miliona eura, bez uračunatog PDV-a. Tim povodom, Vlada je dala saglasnost, da se u cilju okončanja tenderskog postupka, nastavi sa punom realizacijom Programa rekonstrukcije magistralnih puteva i da nedostajući iznos finansijskih sredstava bude obezbijeđen iz Kapitalnog budžeta ili drugog oblika finansiranja”, odlučila je Vlada.

Nakon što se budući kondo hotel “Magnum” u Kolašinu na Listi razvojnih projekata u oblasti turizma, investitor Magnum Development dostavio je izmijenjen Biznis plan, i Revidovani glavni projekat. Razlozi izmjena su navedena parcela iz projekta koja ne postoji, kao i pomjeranje početka radova na projektu sa 15. aprila na 15. oktobar 2022. godine, ali ne i krajnji rok završetka gradnje.

“Ukoliko se utvrdi da se projekat Izgradnje hotela „Magnum”, Kolašin, po kondo modelu poslovanja ne realizuje potrebnom, odnosno zadovoljavajućom dinamikom, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma će imati mogućnost da dostavi Vladi predlog za isključenje projekta sa Liste razvojnih projekata u oblasti turizma i pokretanje procedure za naplatu bankarske garancije od 2,5 miliona eura”, rečeno je iz Vlade.

Takođe se podsjeća da će ostati pri odluci da 31. decembar ove godine bue krajnji rok za realizaciju Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, po osnovu kojega se crnogorsko državljanstvo može steći prijemom zahvaljujući, između ostalog, kupovinom nekretnina.

Bankar.me

NASTAVI SA ČITANJEM

Ekonomija

Skupština usvojila rebalans budžeta

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Skupština Crne Gore usvojila je danas predloženi rebalans budžeta. Podršku tom predlogu dao je 41 poslanik, jedan je bio protiv a 13 je bilo uzdržano. Većinom glasova, usvojena je i odluka o zaduženju za 2022. godinu.

Na početku sjednice, Demokratska Crna Gora je najavila da će podržati rebalans.

Inače, poslanici su juče završila raspravu o predloženom rebalansu budžeta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović saopštio da očekuje jednoglasnu podršku parlamenta rebalansu budžeta, dodajući da će se, u suprotnom, lično založiti da ne bude problema u isplati plata, penzija i socijalnih davanja.

On je kazao da je Vlada bila primorana da predloži rebalans kako bi se zaokružila godina i izbjegao bankrot.

Izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za ovu godinu planirani su rashodi u iznosu od 2,69 milijardi eura i u odnosu na prvobitni zakon veći su 191,33 miliona eura ili 7,7 odsto.

U odnosu na prvobitni Zakon o budžetu, izdaci tekućeg budžeta uvećani su 52,6 miliona eura na 1,07 milijardi eura budžeta državnih fondova 97,96 miliona eura na 932,91 milion eura, transakcije finansiranja 25 miliona eura na 353,97 miliona eura, rezerve 18,2 miliona eura na 85,69 miliona eura, dok je kapitalni budžet umanjen 2,5 miliona eura na 239,97 miliona eura.

Prihodi budžeta u ovoj godini projektovani su u iznosu od 1,93 milijarde eura ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na prvobitno planirane manje 3,7 miliona ili 0,2 odsto.

Izmjenom odluke o zaduživanju se, umjesto 560 miliona eura nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, planira 756 miliona eura. Umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona eura, predlaže se da to zaduženje bude do 350 miliona eura.

NASTAVI SA ČITANJEM

Danilovgrad
20°
Облачно
06:4018:25 CEST
Осећај: 20°C
Ветар: 8km/h E
Влажност: 80%
Притисак: 1019.98mbar
УВ индекс: 0
НедПонУто
27/12°C
25/12°C
23/9°C

Facebook

Najčitanije

[wcepe_products recent=true order='desc' number='4' columns='4' hide='rating,onsale' button='Vidi artikal']