Connect with us

Društvo

Ekološka zabrinutost: Uticaj ispuštanja kamene prašine u rijeku Zetu nije nezanemarljiv

Objavljeno

on

Savremeno doba donosi sa sobom neizmerni napredak i tehnološke inovacije, ali isto tako nosi i odgovornost prema očuvanju prirode. Jedan od izazova sa kojima se suočavaju industrijska postrojenja, poput fabrika mermera i lokacija za obradu kamena, jeste adekvatno upravljanje otpadom i ispuštanjem čestica u okolinu.

Rijeka Zeta: Ekološka vrijednost i izazovi

Rijeka Zeta predstavlja dragocjeni prirodni resurs Danilovgrada i Crne Gore, od ključnog značaja za lokalne ekosisteme i zajednicu. Njeno bistro vodeno tijelo i obala bogata raznolikim biljnim i životinjskim vrstama čine je važnim staništem. Međutim, ovaj ekosistem je sve više suočen s pretnjama izazvanim ljudskim aktivnostima, a ispuštanje kamene prašine iz obližnjih fabrika mermera i mjesta za obradu kamena postaje ozbiljna ekološka briga.

Ispuštanje kamene prašine iz industrijskih postrojenja direktno utiče na ekosistem rijeke Zete, donoseći niz posledica koje mogu biti dugotrajne i ozbiljne.

Zamućenje i kvalitet vode. Kamena prašina, koja se oslobađa tokom procesa sječenja, brušenja i oblikovanja kamena, ima potencijal da značajno zamuti vodu rijeke Zete. Ovo zamućenje ne samo da otežava prodiranje svjetla u vodu, već i mijenja hemijski sastav vode, što može negativno uticati na brojne vodene organizme. Istovremene količina rastvorenog kiseonika u vodi se mijenja odnosno dolazi do minimalnih vrijednosti koje su potrebne kako bi vodeni organizmi mogli preživjeti u vodi.

Oštećenje vodenih organizama: Kamena prašina može sadržavati štetne hemikalije koje se koriste u procesu obrade kamena. Ove hemikalije mogu biti otrovne za ribe, vodene insekte i ostale organizme u vodi, što može dovesti do smanjenja njihovih populacija i poremetiti ravnotežu ekosistema.

Narušavanje režima vodenog toka: Nagomilavanje kamene prašine i kamenog otpada u koritu rijeke može promijeniti prirodni režim vodenog toka. Ovo može rezultirati erozijom obala, promjenama u sedimentaciji i smanjenjem dostupnosti staništa za vodene organizme.

Mjere za očuvanje

Tehničke inovacije u industriji kamena: Fabrike mermera i postrojenja za obradu kamena trebalo bi da investiraju u moderne metode filtriranja i sakupljanja kamene prašine kako bi se njeno oslobađanje u prirodu svelo na minimum.

Edukacija i svijest o očuvanju: Lokalne zajednice, vlasnici industrijskih postrojenja i vlasti trebalo bi da se zajednički angažuju u podizanju svijesti o ekološkim posledicama ispuštanja kamene prašine.

Regulacija i nadzor: Stroža zakonska regulativa i efikasan nadzor omogućavaju smanjenje ilegalnog ispuštanja i postavljanje kazni za prekršioce.

Rijeka Zeta je dragocjen prirodni resurs Danilovgrada koji zaslužuje našu zaštitu. Ispravno upravljanje kamene prašine je ključno kako bi se očuvao njen ekosistem i omogućila dugoročna održivost. Kroz koordinirane napore industrije, lokalnih zajednica i vlasti, možemo osigurati da industrijski napredak ne ide na uštrb prirode, već da radi u skladu s njenim interesima za sadašnje i buduće generacije.

Društvo

Polaganjem vijenca na spomenik Palim borcima obilježen 13. jul, Dan državnosti

Objavljeno

on

By

Povodom obilježavanja 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, predsjednik Opštine Danilovgrad, Aleksandar Grgurović i predsjednik Skupštine opštine Danilovgrad, Predrag Pajović, položili su danas, u prisustvu komandanta kasarne “Milovan Šaranović”, potpukovnika Miloša Gačevića vijenac na spomenik Palim borcima na Trgu 9. decembar.

Današnji datum i događaji koji su ga obilježili vječni su podsjetnik opredjeljenja naroda Crne Gore prema idejama antifašizma, slobodarstva i pravde, ali i spremnosti naših predaka na podnošenje velikih žrtava u cilju njihovog ostvarenja.

Sjećanje na vrijednosti koje sa sobom nosi 13. jul najbolji je podsticaj u borbi za izgradnju države utemeljene na građanskim vrijednostima, demokratiji i vladavini prava, tolerantnog i pomirenog društva.

Nastavite čitanje

Društvo

Crna Gora slavi Dan državnosti

Objavljeno

on

By

Flag of Montenegro at Njegos Mausoleum, montenegro

Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim ujedinjenjem sa Srbijom, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.

Berlinski kongres, Slika Anton von Werner

Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donesena je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da u vrijeme kada se savremeni svijet suočava s brojnim potresima, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli. On je na prijemu povodom 13. jula, Dana državnosti kazao da Crna Gora nije nikada uzmicala pred neprijateljem niti prezala od borbe.

Milatović je podsjetio na istorijski značaj 13. jula i kazao da su u tom datumu sabrani borba i sloboda.

“Držeći se slavne prošlosti Crna Gora nije nikada uzmicala pred neprijateljem niti prezala od borbe, ma kako ona bila surova ili nemoguća”, kazao je Milatović.

Antifašizam, kako je rekao, predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, koje ga je živjelo mnogo prije nego kao što se pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama.

“Uz uvjerenje da je brat mio, ma koje vjere bio, i da je čojstvo braniti drugoga od sebe”, istakao je Milatović.

Povodom državnog praznika Dana Državnosti neradni dani su 13, 14. i 15. jul.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije