Plan koji se može pogledati na sledećem linku, predstavlja dokument na 117 strana u kojem se kroz tri posebne glave, predstavlja opština Danilovgrad sa svojim demografskim, geografskim, privrednim i vanprivrednim objektima i ustanovama dok je opisana i sveukupna analiza seizmičkog hazarda i rizika. U planu je razrađena i predstavljena nadležnost i lanac komande opštinskih službi, preduzeća, ustanova, koordinacija sa nacionalnim i međunarodnim institucijama i službama a predstavljen je i plan edukacije stanovništva.
Kako bi se kreirala ova vrsta plana i utvrdili koraci u reagovanju u Planu je korišten scenario zemljotresa. U planu se navodi da se bira karakteristični zemljotres, tj. predvidi scenario koji je za datu zajednicu najteži.
Uobičajeno, kako se navodi u dokumentu, odabere se jedan ili više reprezentativnih zemljotresa koje mogu generisati već poznata seizmogena žarišta u bližoj ili široj okolini zajednice.

Mjerodavni zemljotres bira se tako da njegova magnituda odgovara maksimalno očekivanim uticajima prema analizi seizmičkog hazarda. Za tako odabrani zemljotres, proučavaju se mogući efekti, kako fizički tako i funkcionalnii određuje najgori scenario koji predstavlja podlogu za planiranje odgovora službi i cijelog društva .
Za razvijanje scenarija zemljotresa i potrebe izrade Plana zaštite i spašavanja od zemljotresa u opštini Danilovgrad razmatrano je šest potencijalno mogućih zemljotresa generisanih u okolnim (lokalnim) i daljim seizmogenim zonama.
Za najgori scenario, kako se navodi u Planu, oko 25% stanovnika opštine bilo bi u nekoj vrsti potrebe za humanitarnom pomoći. Ipak, procjena pokazuje da bi u slučaju jakog zemljotresa neposredni odgovor mogao predstavljati logistički zahtjevan poduhvat zbog potencijalnih šteta u susjednim opštinama.
U svim prostorno planskim dokumentima opštine, kako se savjetuje u ovom Planu, treba voditi računa da se obezbijede dovoljni prostori za formiranje privremenih naselja na rezervisanim prostorima (zelenim površinama, u sportskim objektima i sl.).

Radi pravilnog shvatanja prezentovanog materijala vezanog za povredljivost najizloženijih elemenata u zemljotresu i ocjenu seizmičkog rizika neophodno je naglasiti sledeće: Da je zemljotres prirodna pojava nepredvidljivog karaktera i da se svaka studija vezana za predviđanje mogućih posljedica zemljotresa mora sagledavati u okviru vjerovatnoće događanja scenarija. Probabilistički pristup podrazumijeva i mjere odstupanja Odstupanja nastaju kao posljedica:-same nepoznate prirode zemljotresa, -uvedenih pretpostavki u modelovanju efekata zemljotresa.
U planu su razrađene nadležnosti opštinskih službi, preduzeća, ustanova, koordinacija sa nacionalnim i međunarodnim institucijama i službama a planirana je i edukacija stanovništva.
U planu su predstavljeni ljudski i materijalni resursi koji bi bili na raspolaganju u slučaju razornog zemljotresa: obučena lica, objekti, vozila, mašine, otvoreni prostori i sl.
Cijeli Plan se može pogledati na sledećem linku
UPUTSTVO ZA POSTUPANJE GRAĐANA U SLUČAJU ZEMLJOTRESA
Zemljotres nastaje kao poslijedica tektonskih pomjeranja unutar zemljine kore i ispod njene površine, što za posljedicu ima oslobađanje kinetičke energije koja svojim kretanjem kroz zemljinu koru dovodi do podrhtavanja tla.
Upravo ovo podrhtavanje prouzrokuje velike ljudske i materijalne štete. Podrhtavanja tla u seizmički aktivnim područjima su stalna. Često ljudska čula ne mogu da ih registruju, već se njihova pojava registruje posebnim uređajima (seizmografima).
Veoma je važno građane edukovati i uputiti šta treba raditi u slučaju zemljotresa. Upravo ovim uputstvom ćemo se osvrnuti na pravila reagovanja prije pojave samog zemljotresa, za vrijeme i poslije zemljotresa na određenom području.
Šta uraditi prije zemljotresa?
Provjeriti sve potencijalne opsanosti u kući, školi, na radnom mjestu:
–Provjeriti stabilnost i pričvrstiti sve viseće elemente u objektu stanovanja (police, lusteri , držači za zavjese, ventilatori, viseći ukrasi…),
–Izbjegavati postavljanje ormara, polica, slika, ogledala iznad mjesta gdje ljudi borave ili spavaju,
–Ukloniti sve nepotrebne zapaljive materijale iz objekta stanovanja.
Prepoznati sigurna mjesta u objektu i van njega:
–U kući, stanu, školi odrediti jedno ili više sigurnih mjesta za sklanjanje u slučaju zemljotresa,
–Voditi računa da se prilikom sklanjanja ne nalazite u blizini staklenih površina i pregradnih zidova,
–Na otvorenom prostoru boraviti što dalje od zgrada, drveća, telefonskih i električnih vodova, mostova, tunela i sl.
Na dohvat ruke imati spremno:
–Baterijsku lampu, tranzistorski prijemnik sa rezervnim baterijama, mobilni telefon, pribor za prvu pomoć, ljekove, identifikaciona dokumenta, PP–aparat, višenamjenski nožić, vreću za spavanje…,
–Manju količinu konzervirane hrane i vode za piće.
Vršiti neprekidnu edukaciju:
–Kontinuirano unapređivati znanja i vještine za postupanje u slučaju javljanja zemljotresa,
–Edukovati učenike svih uzrasta o postupanjima u slučaju zemljotresa,
–Izvoditi evakuacione vježbe u skladu sa planom evakuacije školskih i predškolskih ustanova,
–Aktivno učestvovati u aktivnostima od značajaza zajednicu koje mogu unaprijediti reagovanje u slučaju zemljotresa…
Šta uraditi za vrijeme dejstva zemljotresa?
Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u zatvorenom prostoru:
–Ostanite mirni i prisebni. Ne dozvolite da vas obuzme panika, jer će te loše prosuđivati i možda ugroziti sopstveni život. Budite svjesni da su neki zemljotresi samo početni potresi i da mogu da nastupe ubrzo jači potresi.
–Nađite zaklon na bezbjednim mjestima u kući kao što su: nadvratnici, noseći zidovi,u neposrednoj blizini čvrstog namještaja… Na tim mjestima ostanite dokle god opasnost traje. Središta prostorije su nebezbjedna mjesta i nipošto ne smijete ostati u njima.
–Ne bježite. Bježanjem za vrijeme trajanja potresa ugrožavate sami sebe.
–Udaljite se od staklenih površina, spoljnih zidova i vrata. Sklonite se na mjestima na kojim nema visećih predmeta.
–Ukoliko ste u krevetu, spustite se pored kreveta i zaštitite glavu.
–Ostanite u objektu za vrijeme trajanja potresa. Nova istraživanja su pokazala da se ljudi najviše povređuju, pokušavajući da pobjegnu iz objekta.
–Stepenište i liftovi su nebezbjedna mjesta i treba ih izbjegavati
.–Ukoliko ste u javnom objektu (škola, preduzeća, tržni centri, centar za rekreaciju ili prodavnica), ostanite mirni i izbjegavajte mjesta masovne evakuacije (izlaze) dok traje potres.
–Budite svjesni mogućnosti nestanka električne energije i da se tom prilikom mogu upaliti alarmi i protivpožarni sistemi, što može zbuniti zatečene ljude.
Ukolko se za vrijeme zemljotresa nalazite na otvorenom prostoru:
–Sklonite se od zgrada, mostova, tunela, ulične rasvjete, električnih stubova i kablova. Najveća je opsanost u blizini građevina, na izlazima i uz spoljne zidove.
–Ukoliko ste na ulici vodite računa o objektima koji mogu pasti na vas,kao što su dimnjaci, crijepovi sa krovova, slomljena stakla, limovi i sl.
–Zaštitite glavu rukama ili nekim predmetom (torbom, tašnom…).
–Ostanite na mjestu do zvaničnih uputstava.
•Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u vozilu u pokretu:
–Zaustavite se na bezbjednom mjestu i ostanite u vozilu.
–Izbjegavajte zaustavljanje u blizini zgrada, drveća, nadvožnjaka, električnih stubova i kablova.
–Nastavite oprezno nakon prestanka zemljotresa. Izbjegavajte mostove, puteve, vijadukte, tunele, rampe koji su možda oštećeni u zemljotresu, kao i lokacije koje su evidentirane kao rizične na klizišta i odrone.
Šta uraditi nakon zemljotresa?
Ukoliko se nađete pod ruševinama:
–Ne paničite, ostanite prisebni.
–Ne palite šibicu.
–Ne krećite se. Ukoliko morate svedite kretanje na minimum.
–Prekrijte usta maramicom ili nekom tkaninom.
–Udarajte o metalnim predmetima kako bi vas spasilački timovi lakše locirali i pronašli.
–Ukoliko imate pištaljku ili neku zvučnu sirenu koristite je.–Izbjegavajte da vičete osim u slučaju krajnje opcije, jer vikanjem udišete vazduh koji je pun prašine što vam može pogoršati stanje.
–Pokušajte da se orijentišete i pronađete izlaz.
–Ukoliko ste pritisnuti lakšim materijalima, pokušajte ih odstraniti.
–Štedite snagu jer možete boraviti duži period pod ruševinama.
U ostalim situacijama:
–Budite spremni na dodatne potrese. Ako je objekat oštećen, zbog mogućnosti nastanka jačeg zemljotresa, napustite ga smireno, bez panike i po redu. Prvo treba evakuisati majke sa djecom, zatim stare, bolesne i osobe sa invaliditetom.
–Ponesite sa sobom najvažnije stvari.–Ukoliko se nalazite u oštećenom objetu i osjećate miris gasa ili vidite prekinute kablove, ne palite svjeće i šibice, zbog opasnosti od požara i eksplozija.
–Isključite električnu energiju naglavnoj sklopci, zatvorite plini vodu na glavnom ventilu.
–Provjerite da li je neko povrijeđen.
–Ne pomjerajte ozbiljno povrijeđene osobe.
–Koristite telefon samo u slučaju nužde kako se telefonske linije ne bi opteretile.
–Ne koristite vozila jer su putevi potrebni spasilačkim timovima.
–Izbjegavajte ulazak u kuću/stan, pogotovo ako postoje oštećenja.
–Pijte samo flaširanu vodu jer postoji mogućnost oštećenja vodovodne mreže i njene kontaminacije.
–Ne ometajte rad spasilaca i izbjegavajte ulazak ispod ruševina koje nisu obezbijeđene.
–Pratite uputstva nadležnih organa i po njima postupajte.
–Ukoliko dođe do pojave požara, pokušajte da ga ugasite i obavjestite lokalnu službu zaštite i spašavanja.
–Ukoliko je potrebno i ukoliko ste u mogućnosti, pridružite se timovima za spašavanje iz ruševina i uključite se u potragu i pružanje pomoći nastradalim pod ruševinama srušenih objekata.




















Comments