By 
Najnovija istraživanja oblika svjetlosnog zagađenja upozoravaju na nužnost očuvanja prirodnih smjena dana i noći. U ekološkoj državi kao što je Crna Gora neophodno je pokrenuti inicijativu i svestranim edukativnim nastojanjima približiti široj populaciji svjetlosno zagađenje kao fenomen vremena u kome živimo i problematiku pokrenuti sa mrtve tačke. Režimi svjetlosti i svjetlosno zagađenje utiču i na naše zdravlje pa se često mogu čuti i savjeti o smanjenju vremenskog izlaganja vještačkim svjetlima koja dolaze sa televizora i ekrana telefona.
A da se od ograničene upotrebe svjetlosti može razviti i kompletna turistička ponuda, razgovarali smo sa Dejanom Lazarevićem iz NVO „Nikta“.
Recite nam šta je to tačno svjetlosno zagađenje i koji su njegovi negativni efekti?
Svjetlosim zagađenjem nazivamo negativne uticaje vještačkog osvjetljenja na nas i našu okolinu, a najbrži je rastući zagađivač životne sredine. Grubo rečeno, to je svjetlost koja se zbog nepravilno dizajniranih rasvjetnih tijela rasipa u noć, kreirajući „opne“ svjetlosti iznad gradova koji narušavaju naše zdravlje, uništavaju nam pogled na zvjezdano nebo i izazivaju poremećaje u biodiverzitetu oko nas. Međutim nezahvalno je pripisati ovaj problem samo dizajnu svjetiljki, ili samoj vještačkoj svjetlosti, jer priča je stara koliko i odnos između čovjeka i svijetla, odnosno noći.
Foto: Dejan Lazarević, Kamp na Studenom avgust 2021.
Ljudi su bića koja su prilagođena dnevnoj svjetlosti i u procesu evolucije podredili su smjeni dana i noći mnoge biološke procese. Tako već hiljadama godina kada padne mrak lučimo hormon melatonin, koji nam pomaže da zaspimo i prikupimo energiju za sledeći dan, a ukoliko smo u tom periodu izloženi svjetlosti neće doći do lučenja i tijelo će morati da pronađe drugi način da zaspi.
Sve do par vjekova unazad ovaj proces je tekao neometano, ali industrijalizacija dovodi do veće koncentracije osvijetljenih područja, dolazi do otkrića električne energije, zatim sijalice, pa čovjek po prvi put u istoriji uspijeva značajno da „produži dan“.
Do danas smo uspjeli da „ukrotimo svijetlo“ i produžimo svoj dan koliko god želimo, pa ste sigurno ste svi patili od glavobolja, bola u očima i nesanice ukoliko ste večernje sate proveli gledajući u ekran svog računara ili telefona. Dugoročno, ovo ostavlja trag na naš organizam, pa poslednja istraživanja povezuju svjetlosno zagađenje sa tumorom dojke, prostate, i mnogim drugim oboljenjima.
Negativan primjer rasvjete, Foto Dejan Lazarević
Osim što negativno utiče na naše zdravlje, ova pojava nas sprečava da vidimo noćno nebo onako kako su ga gledale generacije prije nas.
Isto ono nebo koje je bilo kompas putnicima, inspiracija mnogim kulturama, podsjetnik da smo samo djelić nepreglednog prostranstva, nije dostupno većini svijeta danas, čak trenutnim generacijama prijeti „izumiranje iskustva“ posmatranja noćnog neba a pravo je koje stičemo rođenjem. Povrh svega navedenog, tu su i biljke i životinje koje prolaze kroz sličan proces, pa u nemogućnosti da se prilagode dolazi do masovnog pomora ptica, koje migriraju noću, jer često promaše rutu privučene svjetlom iz gradova, biljaka koje cvjetaju u pogrešno doba godine kao i milijarde dolara koje se potroše na rasutu električnu energiju. Svi ovi primjeri su jedva načeli temu, nadam se da vam to daje predstavu o veličini ovog problema.
Takozvani „Skyglow“, Foto Dejan Lazarević
Vi ste između ostalog i fotograf pa je svjetlo nešto što je nužno kako biste stvarali. Kažite nam kako ste se obreli u svijet relativne tame?
Slagaću ako kažem da sam volio mrak prije saznanja o zagađenju, jednostavno mi nije bilo prijatno da boravim u prostoru za koji nijesam prilagođen. Pukom slučajnošću sam u doba karantina počeo da fotografišem zvijezde na Durmitoru, a po povratku u Podgoricu sam želio da nastavim ali je nebo izgledalo drugačije. Jednostavno, primjetan je bio drastično manji broj zvijezda, pa sam počeo da istražujem i ubrzo shvatio da je mrak ugrožen. Kamera vidi i procesuira svijetlo dosta drugačije od naših očiju, pa je fotografija fenomenalan medij za „hvatanje“ zagađenja, kao i za njegovu prezentaciju javnosti, tako da sam svoju edukaciju, kao i većinu kreativnog rada usmjerio na ovu temu.
Foto Dejan Lazarević
Nekada se iz svakog kutka planete moglo uživati u noćnom nebu. Kakva je situacija sada, gdje smo zapravo danas? Koje su to lokacije koje dozvoljavaju da se u potpunosti prepustimo sjaju zvijezda? Kakva je situacija u Crnoj Gori?
Mlječni put je znak mračnog neba i ukoliko možemo da ga ugledamo golim okom zagađenje je minimalno, a pretpostavlja se da 80% stanovništva na planeti ne može da vidi mlječni put ispred svog doma. Da bi uživali u ovakvom prizoru, uglavnom su primorani su da predju po više desetina ili čak stotina kilometara do nekog od nacionalnih parkova ili parkova noćnog neba koji su udaljeni od gradova. U svijetu trenutno postoji preko stotinu parkova i rezervata koji se zalažu za očuvanje tamnog neba, a većina njih se nalazi u SAD odakle i potiče inicijativa koju predvodi International Dark-Sky Association (IDA). Crna Gora se zbog svojih geografskih karakteristika i niske gustine naseljenosti na većini svoje teritorije, posebno na sjeveru, može pohvaliti sa prilično čistim nebom, mada je u većim gradovima prisutan porast zagađenja usled postavljanja nove led rasvjete.
Primjer loše rasvjete, Foto Dejan Lazarević
Kakve su prognoze za budućnost s obzirom na razvoj tehnologije?
Razvoj tehnologije je mač sa dvije oštrice u ovom slučaju, jer sa jedne strane omogućava razvoj sistema za kontrolu rasvjete i povećanje energetske efikasnosti, a istovremeno imamo masovno lansiranje novih objekata u svemir koji zajedno sa „svemirskim otpadom“ reflektuju ogromnu količinu svjetlosti nazad na Zemlju stvarajući novi vid svjetlosnog zagađenja.
Trenutno se u orbiti nalazi više od 15 000 satelita i drugih objekata, očekuje se da će se taj broj udvostručiti u narednih 10 godina što prijeti zagađenjem i najmračnijim mjestima na svijetu. Ovaj vid zagađenja teško se može primijetiti golim okom, ali je itekako primjetan prilikom naučnog posmatranja svemirskih tijela, gdje i najmanji izvor vještačke svjetlosti može uzurpirati istraživanja.
Foto Dejena Lazarević
Koliko noćno nebo predstavlja turistički potencijal i da li je nešto što se može valorizovati?
Pominjao sam na početku parkove tamnog neba, koji se zalažu za očuvanje ove prirodne ljepote i omogućavaju ljudima širom svijeta da pobjegnu od gradskih svijetala i prepušte se posmatranju zvijezda. Neki to rade čisto da bi se divili beskrajnom prostranstvu, neki pristupaju iz ugla amateske astronomije a u zadnje vrijeme sve je popularnija i „astrofotografija“ kao vid uživanja u noćnom nebu.
Sve više ljudi traga za skrivenim mjestima širom svijeta koja pružaju ovu vrstu „luksuza“ i mislim da tu postoji prostor za valorizaciju ovog fenomena. Crna Gora je jedno od rijetkih mjesta u Evropi iz čijeg najvećeg (najzagadjenijeg) grada možete vidjeti mječni put golim okom, ukoliko se udaljite par kilometara od centra, a da ne pričam planinama i nenaseljenim područjima.
Čisto noćno nebo je samo još jedna u nizu prirodnih ljepota naše zemlje, koja ukoliko joj se posveti dovoljno pažnje može podići turističku ponudu na neki novi nivo.
Član ste NVO „Nikta“. Recite nam nešto o vašoj viziji, ideji oko koje ste se okupili, koji su ciljevi i djelovanje vaše organizacije?
Uznemirujuća je činjenica da ste svakodnevno izloženi zagadjenju koje utiče na vaše, i zdravlje svega oko vas, a da toga nijeste svjesni. To nas je natjeralo da se okupimo i da ovu temu izvučemo iz sjenke, sa idejom da prenesemo naša saznanja sugrađanima jer smatramo da svako ima pravo na čisto noćno nebo, kao i da svi zajedno treba o njemu da brinemo. Potrebno je za početak poboljšati generalnu informisanost građana, zatim regulisati upotrebu vještačkog svijetla uredbama i zakonima, kao i promovisati astroturizam. Planiramo da postignemo gore navedene ciljeve kroz radionice, festivale, pripremanje i sprovođenje projekata u saradnji sa lokalnim i inostranim organizacijama koje imaju slične ciljeve, kao i sa institucijama, državnim organima koji su nadležni za rešavanje ovakvih problema.
Šta se može očekivati u budućnosti od NVO „Nikta“?
Crna Gora ima potencijal da bude medju rijetkim zemljama zaštitnicama noćnog neba i to je naš krajnji cilj. Dug je put do takvog ostvarenja, tako da ćemo u međuvremenu raditi na predlogu zakona o svjetlosnom zagađenju, kao i aplikaciji nekog od naših nacionalnih parkova za park tamnog neba. Naravno festivali i edukativne radionice su neizostavne na tom putu, tako da sam siguran da ćemo imati pune ruke posla i radujemo se avanturama koje su pred nama, i svim ljudima koji će nam se pridružiti u procesu.
Za kraj ostavljamo prostora za poruku našim čitaocima.
Svjetlosno zagađenje jeste najbrže rastući zagađivač, ali isto tako brzo može i da se smanji ukoliko primijenimo ove jednostavne savjete:
– Gasite svijetla kada vam nijesu potrebna, ili koristite senzore pokreta za njihovo aktiviranje,
– Koristite „reading“ ili „night“ mode na vašim elektronskim uređajima u večernjim satima,
– Ne uzimajte zvijezde na našem nebu zdravo za gotovo jer uživate privilegiju- većina stanovnika na planeti ne može da vidi više 50 najsjajnijih nebeskih tijela,
– Širite ove informacije u razgovoru sa ljudima u vašem okruženju i povedite djecu u bilo koji od naših nacionalnih parkova da dožive noć pod punim sjajem zvijezda.
Ukoliko vas je ovaj tekst zabrinuo i želite da učestvujete u borbi sa zagađenjem, možete postati član našeg udruženja tako što ćete nam se obratiti na instagram stranici nvo_nikta ili putem maila nv******@***il.com . Hvala na pažnji, želimo vam nebo puno zvijezda!
Comments