KANA: Svođenje glavnog gradskog trga na kafansku baštu smatramo nedopustivim

Grupa „KANA / ko ako ne arhitekt?“ reagovala je danas na gradnju koja se dešava na Trgu golootočkih žrtava u Danilovgradu ističući upitnost planerskih rješenja.

-Nakon uvida u DUP „Danilovgrad – Centar“ iz 2015. godine, možemo reći da je planersko rješenje koje dopušta da na površini glavnog gradskog trga bude sagrađena privatna zgrada najblaže rečeno upitno. Kao što se vidi na prvoj slici (ilustracija 1) koja prikazuje planirano stanje, planirani objekat na parceli UP 7-16 se nalazi na samom trgu, zahvatajući prostor na kojem ranije nije bilo građevina, iako je postojala granica urbanističke parcele (ilustracija 2, izvor: DUP, prikaz zatečenog stanja). Ovakva odluka povlači niz pitanja, među kojima su:

– Zašto je Opština Danilovgrad prodala parcelu koja se nalazi na površini glavnog gradskog trga i na taj način privatizovala dio istorijski, infrastrukturno i simbolički važnog javnog prostora u samom centru grada? Dostupne inormacije pokazuju da je do ove privatizacije došlo prije 20 godina, što ne čini pitanje ništa manje važnim i aktuelnim. – pitaju iz grupe KANA / ko ako ne arhitekt.

Iz KANA ističu da trenutno rješenje nije zadovoljavajuće ni sa aspekta oživljavanja izvorne namjene trga jer kako ističu ista ne ostaje na obodima trga već duboko zalazi u njegovu površinu i preuzima jedan njegov dio.

– Zašto je planer odlučio da na parceli na glavnom gradskom trgu planira privatnu zgradu koja uz to, prema planu, treba da služi komercijalnim djelatnostima? Sve i da uvažimo mogući argument da je potrebno zatvoriti vizuru prema zaleđu trga, ili da je gradski trg, kako u planu stoji, „u postojećem stanju nedovoljno iskorišćen i prostorno neaktivan“, te da ovim „dobija nove sadržaje na svojim obodima, koji aktivnim prizemljima (lokalima) mogu doprinjeti oživljavanju izvorne namjene trga“ (str. 40), ponuđeno rješenje nije zadovoljavajuće. Prvo, zbog toga što nova zgrada ne ostaje na obodima trga već zalazi duboko u njegovu površinu i preuzima jedan njegov dio – dakle, grubo narušava prostorni integritet glavnog trga; drugo, jer planer pretpostavlja da je izvorna namjena trga konzumiranje proizvoda i usluga, te implicira da će izgradnja i otvaranje privatnih lokala na samom trgu da oživi tu namjenu. Ovakvo razumijevanje dinamike otvorenih javnih prostora, prema kojem se podrazumijeva da su privatizovane komercijalne djelatnosti najbolji način njihovog oživljavanja, reduktivno je, isključivo i stoga zabrinjavajuće. U krajnjem, to vodi ka svođenju glavnog gradskog trga na kafansku baštu, što smatramo nedopustivim.

– Zašto u planu nije jasno definisana spratnost planiranog objekta? Prema planu, objekat izgrađen na parceli ograđenoj na glavnom gradskom trgu mogao je da ima od dvije do četiri nadzemne etaže (P+1-3). Kako u tekstu plana stoji i to da „centar Danilovgrada odiše posebnim urbanim šarmom a osnovna matrica, karakteristična vertikana regulacija P+1 i tradicionalni arhitektonski izraz, su vrednosti koje treba sačuvati i unaprediti“ (str. 16), pitamo se kako nova zgrada nedefinisane spratnosti na samom gradskom trgu doprinosi očuvanju tradicionalnog ahitektonskog izraza koji planer prepoznaje kao vrijedan.

– Zašto šira stručna i laička javnost o planovima za glavni trg u Danilovgradu nije podrobnije obaviještena ranije? DUP predviđa sprovođenje Javnog arhitektonskog konkursa za dobijanje idejnog rješenja objekta na trgu, o kojem se pretragom na internetu u ovom trenutku ne može saznati gotovo ništa. Dobra praksa nalaže da javni konkurs bude i javno promovisan, a da rješenja pristigla putem javnog konkursa budu objavljena i izložena kako bi javnost mogla da se upozna sa idejama koje će oblikovati budućnost javnog gradskog prostora. Da li je ta praksa u ovom slučaju sprovedena?

Na kraju, ostaje činjenica da ovdje imamo slučaj Opštine koja je odlučila da privatizuje glavni gradski trg i koja je tu odluku krenula da sprovodi kroz zvanične planske procedure. Odbijamo da prihvatimo da je privatna gradnja na glavnim gradskim trgovima prihvatljiva samo zato što su „ispunjene sve procedure“. Ove procedure odavno nijesu u skladu sa javnim interesom i treba ih dovoditi u pitanje kada rezultiraju rješenjima koja jasno ugrožavaju cjelovitost, namjenu i budućnost javnog gradskog prostora. Do sada smo znali da u šali kažemo kako će jednog dana neko prosto početi da sebi gradi zgradu na glavnom trgu. Kao što vidimo, vrag je odnio šalu. – zakljkučuju u saopštenju iz KANA / ko ako ne arhitekt.