0

Tokom ove godine zbog povoljnih uslova – tople zime (posljedica klimatskih promjena) i smanjene brojnosti prirodnih neprijatelja (posljedica antropogenih uticaja) došlo je do prenamnožavanja gusjenice leptira Gubara, napisao je na svom Facebook profilu biolog Bogić Gligorović.

Gusjenice su polifagne – hrane se lišćem različitog listopadnog drveća, kod nas najčešće hrasta, a takođe se hrane lišćem voćaka, objašnjava Gligorović navodeći da kada se pojave u velikom broju, što je slučaj u ovoj godini izazivaju defolijaciju – pojedu većinu listova na biljci izazivajući njeno slabljenje, a često i uginuće i na taj način nanose velike štete šumama i voćnjacima.

Prirodni regulatori brojnosti gubara su ptice i tvrdokrilci iz roda Calosoma.

Smanjena brojnost ptica i drugih predatora dovodi do narušavanja prirodne ravnoteže, što izaziva prenamnožavanje posebno ukoliko su uslovi povoljni. Ova dešavanja imaju ,,domino efekat,, i ostavljaju dugoročne posljedice na područja zahvaćena najezdom ovih insekata.

Leptir Gubar

Gusjenice se kreću sporo, a obično vise na tankim svilenim nitima koje ispredaju. Uslijed djelovanja vetra i svoje male mase one bivaju odnesene na veće udaljenosti, pa se na taj način lako prebace sa jednog stabla na drugo. One se počinju hraniti tek otvorenim pupoljcima i mladim lišćem, a na voćkama nagrizaju cvijetne latice.

Pošto brzo rastu, tako im se povećava apetit. Na kraju, one više ne biraju šta jedu i zbog svoje proždrljivosti one su u stanju da cio list pojedu tako da od njega ostanu samo nervi. Ukoliko se radi o pojačanom napadu, moguće je čuti rad njihovih vilica, šum kretanja i padanje izmeta na listove i zemlju.

Mjere zaštite i suzbijanje

Fizičko uništavanje

Pošto je gubar jedna od najštetnijih vrsta insekata, za njegovo suzbijanje potrebno je posvetiti posebnu i dugu pažnju. Kao prvu mjeru zaštite voćnjaka potrebno je primijeniti uništavanje legla ovog leptira ručnim uklanjanjem. Ovo je najbolje raditi od kraja avgusta do početka aprila, odnosno u vrijeme kad je ovaj moljac u fazi mirovanja. Jajna legla se mogu skinuti sa drveta i spaliti van voćnjaka, a efikasno je prskanje ovih bijelih gomilica naftom.

U voćnjacima u kojima su posađene mlade voćke, jednostavnim stresanjem ovih stabljika gusjenice padaju na zemlju. Tada se gaženjem mogu uništiti sve jedinke koje su pale sa drveta i na taj način uspješno smanjiti njihova populacija. Odrasle jedinke (ženke) se lako mogu uništiti ako se zgnječe dlanovima dok stoje na stablu preko dana.

Suzbijanje gubara insekticidima

Za eliminisanje gubara odnosno njegovih gusjenica, moguće je primeniti bioinsekticide. Ono što je važno jeste da su ova sredstva neškodljiva po druge insekte, kao i po ptice i životinje. Osim toga, ne zagađuju životnu sredinu, jer se brzo razgrađuju.

Starije forme larvi se mogu uništiti premazivanjem stabala ljepljivim namazima. U tom slučaju gusjenice se neće moći kretati dalje, ostaće u mjestu i uginuti. Od mehaničkih metoda suzbijanja efikasno je okopavanje kanala oko voćnjaka, koji treba biti dubok oko 40 cm. Njegovo dno je potrebno posuti kontaktnim insekticidom.

Redakcija

Organizovano predavanje na temu „Zaštita vinove loze i trešnje“

Previous article

Gitarista Martin Jovović osvaja nagrade na svim takmičenjima

Next article

Comments

Leave a reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

You may also like

More in Društvo