By 
Programom “Evropa sad 1”, kojim je povećana minimalna cijena rada na 450 eura, povećan je standard zaposlenih, a poslodavci rasterećeni jednog dijela obaveza i doprinosa na zarade, čime su pokrenuti mnogi pozitivni trendovi, kazao je predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPSC) Slobodan Mikavica.
U dobroj mjeri se smanjila isplata dijela zarada na ruke, a tržište je postalo konkurentnije za ulaganja, kako za strana, tako i za domaća.
Vlada je aktivnim mjerama fiskalne politike, a prije svega uvođenjem fiskalizacije 2021, borbom protiv nelegalne trgovine akciznih proizvoda znatno popravila poslovni ambijent, uz obezbjeđenje mnogo većih prihoda u budžetu od poreza i akciza, podsjetio je Mikavica.
Nakon stupanja na snagu programa “Evropa sad 2” neto zarade bilježe novi rast od 7,6 odsto, a trend rasta zarada može se očekivati i u narednom periodu, kaže Mikavica u intervjuu za “Dan”.
Međutim, ističe on, za privredu najvažniji dio programa čini Fiskalna strategija, koja treba da obezbijedi održivost javnih finansija, infrastrukturne investicije, racionalizaciju, kao i digitalizaciju javne uprave i povoljnije poslovno okruženje.
– Procesi rješavanja gorućih problema privrednika na koje smo ukazali u brojnim razgovorima sa Vladom ne rješavaju se potrebnom brzinom. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija od strane neregistrovanih pojedinaca, prije svega u pružanju usluga i izdavanju smještajnih kapaciteta, umnogome ugrožava opstanak i razvoj manjih kompanija, korupcija u prvom redu kroz procese javnih nabavki, spor i neefikasan rad u javnoj upravi uz odsustvo digitalizacije, ogromne su barijere za privredu.
Da li ste zadovoljni saradnjom sa izvršnom vlašću, odnosno da li ste bili konsultovani kao socijalni partner prilikom donošenja novih poreskih regulativa, Fiskalne strategije?
– Predizborna obećanja od strane PES-a, kojima je najavljeno smanjenje radnog vremena, povećanje minimalne cijene rada i sl. umnogome su izazvala neizvjesnost kod privrednika i dovela do nepredvidivog poslovnog ambijenta. U razgovorima sa Vladom smo u više navrata ukazivali na rizike i negativne posljedice koje primjena ovako najavljenih mjera mogu da imaju na privredu. Drago nam je što smo uspjeli da ukažemo na važnost pitanja koja se tiču radnih odnosa i utičemo da se ne donose ishitrene odluke i mjere. Sugestijama UPCG ukazali smo i na nemogućnost primjene minimalne cijene rada od 700 eura, prije svega u ekonomski slabije razvijenim regionima Crne Gore, a za druga pitanja obezbijedili vrijeme za dodatne razgovore i analize uticaja na zaposlene i privredu.
Ipak, nismo zadovoljni nivoom socijalnog dijaloga po mnogim pitanjima koja se tiču radnih odnosa i efikasnijeg rada i poslovanja. U parlamentu se vrlo često usvajaju zakoni iz radnih odnosa i prava, koji prethodno nisu ni razmatrani od strane socijalnih partnera, a, sa druge strane, date preporuke ili jednoglasno usvojena rješenja od strane Socijalnog savjeta, u parlamentu se ne usvajaju ili ignorišu, a sve u cilju dobijanja jeftinih političkih poena. Ovakav slučaj smo imali po pitanju stava da se izjednače godine za odlazak u penziju na 67 godina u Zakonu o radu i Zakonu o PIO, kao i pitanja izmjena Zakona o trgovini uz mogućnost da se rad nedjeljom u trgovini vrši u toku pet mjeseci u godini, za vrijeme turističke sezone.
• Pred našim poslodavcima je nekoliko izazova, na prvom mjestu je manjak radne snage?
– Posebni izazovi su u turizmu, koji je ove godine zabilježio pad od 2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Od januara se povećava i PDV za hotelijere, još uvijek nije urađena najavljena digitalizacija i pojednostavljenje procesa zapošljavanja strane radne snage, potrebno je omogućiti agencijsko posredovanje pri zapošljavanju stranaca, kao i druge olakšice za brže angažovanje nedostajuće sezonske radne snage. Pitanje stalnog sezonca se trenutno razmatra na radnoj grupi, očekujemo da će se prepoznati potreba jednostavnijeg i bržeg zapošljavanja stranaca.
Problem je i nedostatak dugoročne strategije razvoja turizma kao privredne grane. Gosti ne dolaze u Crnu Goru zbog dobrih hotela ili restorana, ali su oni neophodan prateći dio ukupne ponude. Potrebno je prepoznati komparativne prednosti Crne Gore u izvanrednim prirodnim ljepotama, a smanjiti negativan uticaj preizgrađenosti primorskog dijela Crne Gore. Valorizacija sjevera, aktivnim mjerama pospješiti i sportski turizam, kongresni i vjerski turizam.
Aktivne fiskalne i ekonomske mjere za jačanje i razvoj malih preduzeća i posebno ženskog preduzetništva u ruralnim djelovima je i jedna od preporuka nedavno održanog Svjetskog kongresa socio-ekonomskih savjeta, a u cilju sprečavanja iseljavanja stanovništva.
Izvor: Dan
Comments