Mješovita sadnja povrća, cvijeća i lijekovitog bilja - Volim Danilovgrad
Connect with us

Savjeti

Mješovita sadnja povrća, cvijeća i lijekovitog bilja

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Kako bi na vrijeme isplanirali ovogodišnju vrtlarsku sezonu te u svojim povrtnjacima primjenili mješovitu sadnju povrća , cvijeća i lijekovitog bilja, u narednim redovima Blog Organsko carstvo dijeli saznanja koja su prikupljena iz brojnih knjiga o biovrtlarstvu .

Mješovitom sadnjom u svojim povrtnjacima, kako stoji na Blogu Organsko carstvo,  možete imati brojne koristi, kao npr. iskoristiti ćete bolje prostor na kojemu sadite što je veoma bitno u malim vrtovima, svoje biljke zaštiti ćete na prirodan način od brojnih bolesti i štetnika, nećete bespotrebno iscrpljivati tlo sadnjom samo jedne vrste povrća i najbitnije postepeno ćete ovakvom sadnjom postići prirodnu ravnotežu i sklad u svome povrtnjaku.

Dobri susjedi u povrtnjaku

Dragoljub je dobro zasaditi oko voćaka, jer na sebe privlači lisne uši i štiti koru drveća od isušivanja.
Takođe zasađen oko kupusnjača štiti ih od leptira kupusara.
Dragoljub, korijander i neven potiču zdravlje krompira i štite ga od plamenjače lista i gomolja.

 Neven je omiljen u svim organskim povrtnjacima utiče dobro na zdravlje tla i okolnih biljaka, a svojim izlučevinama koje luči njegov korijen fitonicidima odbija nematode, pa ga je dobro zasijati svuda po vrtu, a poslije gdje smeta rasaditi ili koristiti kao malč drugim biljkama.

Paradajz, kupus, pasulj, ruže, luk i mrkva uživaju u susjedstvu nevena, a vole ga i voćke imati u svome podnožju.
Neven privlači na sebe mnogobrojne korisne insekte kao npr. muhe cvjetare, pa ga zaobilaze lisne uši.

Kadifica pozitivno utiče na zdravlje tla i zaustavlja razvoj nematoda koje sisaju korijenje biljaka.
Budući da ih puževi rado jedu, sade se između kupusa i salate i privlače puževe na sebe.
Kadifica štiti povrće i od lisnih ušiju, a posađena između redova krompira, štiti ga svojim mirisom od napada krumpirove zlatice.

Kadulju je dobro zasaditi na više mjesta uz rubove povrtnjaka jer svojim mirisom odvraća mnoge štetne insekte.
Posađena pokraj kupusa štitit će ga od napada kupusnog bijelca i puževa golača.

Timijan svojim jakim mirisom odvraća uši, mrkvinu muhu, kupusnog bijelca, buhače, puževe golače, pa ga je korisno zasaditi na dijelove povrtnjaka gdje će nam biti od koristi, a kako je trajnica iz godine u godinu ga možemo dijeliti i rasađivati po vrtu.
Puževi će izbjegavati salatu ako ju okružimo nasjeckanim grančicama timijana.

Metvica svojim jakim mirisom tjera lisne uši, pa ju je dobro saditi u podnožju voćaka.
Osigurava sjenu tlu te olakšava stablu bolje upijanje hranjiva, a plodovima poboljšava aromu.
Također, dobro ju je posaditi u blizin kupusnjača , jer ih štiti od brojnih štetnih insekata.

Kamilica čisti i liječi tlo od svih toksina na metar oko sebe, a dobar je susjed većini povrtnica, pa ju je dobro zasijati po cijelom povrtnjaku.
Povećava otpornost povrća protiv napada gljivica, plodovi su boljeg ukusa ako rastu u njenom susjedstvu.
Njenu blizinu posebno cijene grašak, krumpir, salata, blitva, špinat, celer, luk i poriluk.
Štiti i susjedno bilje, te odvraća lukov moljac.

Stolisnik je koristan u povrtnjacima, jer dobro utječe na rast bilja i cvijeća.
Često sam izraste na nekim mjestima u povrtnjaku, stoga ga je dobro ostaviti na istom mjestu.

Bosiljak je dobar susjed krastavcima i rajčicama, jer ih štiti od pepelnice te utječe na obilan rast plodova.
Svojim mirisom odbija lisne uši, grinje i komarce, pa ga je dobro zasaditi na rubove povrtnjaka.

Mažuran je dobar susjed luku jer ga štiti od pepelnice i utječe na duljinu skladištenja, mrave drži daleko od gredica.

Čubar, kadulja i majčina dušica štite povrće od napada puževa golača, a posađene pokraj kupusnjača štite ih od kupusnog bijelca.

Origano djeluje  slično kao mažuran.
Voli luk, voćke, bobičasto voće, ako je posađen na suncu.

Suncokret svakom organskom vrtu daje posebnu ljepotu, a svojim sjemenom hrana je brojnim ptičicama koje rado navraćaju u naš vrt.

Suncokret

Matičnjak posađen ispod voćaka jača njihovu otpornost i poboljšava aromu plodova.
Posađen ispod breskve, spriječava kovrčanje lista.
Cvijetovi matičnjaka u vrt privlače korisne insekte poput bubamara i pčela.

Pelin svojim mirisom rastjeruje brojne štetne insekte, a posađen ispod grma ribiza, štitit će ga od hrđe.

Mlječika i ricinus mirisom koje izlučuje njihov korijen rastjeruju voluharice, krtice i poljske miševe.
Dobro ih je zasaditi posvuda po vrtu, a svakako u blizini krumpira i korjenastog povrća.

Boražinu i kopar dobro je saditi u blizini kupusnjača jer će ih štititi od kupusnog bijelca, a povrću posađenom u blizini daje bolju aromu.

Češnjak ili kralj češnjak čuvar je našeg povrtnjaka i lijeći naše bilje na nevjerovatan i učinkovit način.
Dobro ga je zasaditi posvuda u vrtu uz biljke kojima je dobar susjed.
Štiti bilje od ggljivičnih bolesti, plijesni i truleži.
Njegovu blizinu najviše cijene jagode, koje štiti od grinja, breskva, jer ju štiti od kovrčavosti lista, salata, mrkva, ruža i ljiljan zahvalne su na njegovoj blizini jer ih liječi i čisti tlo od nematoda, a posađen ispod voćaka štiti ih od gljivičnih bolesti i napada voluharica koje ne podnose njegov miris.

Također sadnjom različitog vrsta cvijeća oko svoga povrtnjaka privući ćete brojne korisne kukce i oprašivaće u svoj vrt koji će ujedno izgledati privlačno i svima koji se u njemu zateknu.

Kod planiranja sadnje u svome povrtnjaku, svakako posadite neke od ovih biljaka koje ćete odabrati i vjerujte, bit ćete im itekako zahvalni. 🙂

Ostavite komentar

Leave a Reply

Savjeti

Raštan – kralj kupusa za Brđane

Raštan je jedna od mnogobrojnih vrsta kupusa. Od ostalih sorti razlikuje se po tome što ne “glaviči”, već “cvjeta”.

Published

on

By

Piše: Milovan Marković dopisnik portala VD iz Pipera

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Prema mišljenju naučnika, za raštan se zna još iz vremena drevnog Egipta, kad su ga tadašnji “šefovi gradilišta”, uz jednu smokvu i čen bijelog luka, davali robovima koji su gradili piramide. U antičkoj Grčkoj smatran je za biljku koju je stvorio sam Zevs, da bude hrana i lijek ratnicima i čuvarima Olimpa.

Zbog brojnih pozitivnih karakteristika (kako po pitanju uslova koje zahtijeva prilikom uzgoja, tako i po benefitima za ljudsko zdravlje), prepoznatljiv je simbol trpeze Brđanskih plemena. Jedan od razloga svakako je i taj što izuzetno dobro podnosi sušu, koja je u Piperima i Bjelopavlićima jako česta i veoma duga.

Naime, u slučaju suše, raštan zaustavlja svoj rast, pa “pera” postaju tvrda i kožasta, da bi nakon kiše, ponovo počeo razvijati nova, kvalitetnija i otpornija. Osim toga, dobro podnosi i niske zimske temperature, do -10 ºC, a neko kraće vrijeme može “izdurat” čak i na -15 ºC.

Foto: Milovan Marković, Stijena Piperska (privatna arhiva)

Obično se sije krajem februara i početkom marta, a u “baštinu” se sadi u aprilu. Drugi ustaljen rok za sjetvu raštana je u julu, a za sadnju krajem avgusta (nakon vađenja krompira), poslije prvih obilnijih kiša. Osim na specijalno predviđenom mjestu u bašti, stari Piperi su praktikovali da ga sade i “po među luka”, s tim, što su onda morali biti obazrivi kad “plijeve” travu iz “lučnjaka” (dok je raštan mlad), kako ga ne bi počupali. Prije sadnje obično su čekali “poladicu” i kišu, kako bi uštedjeli sebi vrijeme na zalivanje, ali i vodu iz “ublova” i “bistijerni”, koje, u ovim posnim i krševitim krajevima, ionako nema dovoljno.

Foto: Milovan Marković, Stijena Piperska (privatna arhiva)

 

Što se konzumacije tiče, listovi raštana beru se postepeno, dok su još mladi i nježni. Tamnozelena boja i “mesnata pera” znak su da je svjež i spreman za upotrebu. Kada živa u termometru naraste, listovi se “skvrče”, i tada se raštan “podabira”. Taj višak, koji bi inače bacili, idealan je za goveda, koja mnogo vole da ga jedu.

Ovaj “kralj kupusa”, kako ga na Stijeni Piperskoj često zovu, veoma je bogat vitaminima A, C, E, K i B6, vlaknima i bjelančevinama. Takođe, sadrži ogroman broj minerala – gvožđe, mangan, bakar, kalcijum i kalijum, te je stoga odličan za jačanje imuniteta, borbu protiv anemije (malokrvnosti), kao i prevenciju kancera. U narodnoj medicini koristio se i za liječenje reume, tako što su zglobovi i mišići zavijani listovima raštana, da “izvlače bol”.

Od njega se spremaju veoma ukusne salate i još bolja variva, a po tradiciji, najbolja su ona zgotovljena na suvom mesu.

Piše: Milovan Marković
dopisnik portala VD iz Pipera

NASTAVI SA ČITANJEM

Savjeti

Reciklaža vakršnjih jaja: 9 načina kako da ih potrošite

Published

on

By

Izvor Hrono.rs

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

“Mama, zašto ste skuvali ovako malo jaja?”

“Da li si ti normalna?”

“Jesam, vidi, skoro sve smo pojeli za doručak”

“Skuvali smo 50 jaja, okreni se malo oko sebe”

“Ups!”

I tako ja dobih kesu punu jaja. Sva kuvana u lukovini. I sve ću ih pojesti ovih dana, a ondak pauza.

Jutros klasika, kao i juče. Oljuštena, posoljena, pobiberena i zaljućena čilijem. A od sutra će već biti neka od ovih kombinacija, klinknite na naslove da vam otvori recepte:

Namaz od jaja

Canon 700 D

Crvena jaja sa slaninom

Punjena jaja

Jaja sa humusom

A možete i da pomešate humus sa žumancima i začinima:

Jaja sa tunjevinom i vlašcem

Pileća pašteta s jajima

Pašteta od junetine sa jajima

Od svih reciklaža jaja, ova mi je najdraža

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
21°
Ведро
05:3720:01 CEST
Осећај: 21°C
Ветар: 6km/h N
Влажност: 67%
Притисак: 1015.24mbar
УВ индекс: 0
УтоСреЧет
34/19°C
37/22°C
34/20°C

Facebook

Najčitanije