Connect with us

Društvo

Modernizacija na uštrb rijeka, po običaju

Objavljeno

on

Izletište na rijeci Zeti, koje se nalazi u neposrednoj blizini vijadukta u Rogamima, na putu ka Piperima, devastirano je, što zbog građevinskog otpada odloženog tik uz rijeku, što zbog problema sa atmosferskom kanalizacijom i bukom, prenosi Monitor.

/Na kraju ovog članka se nalazi link do mjesta gdje možete potpisati peticiju/

,,U Crnoj Gori imate privilegovane firme koje mogu da rade šta hoće, kako hoće i kad hoće. O tome najbolje svjedoči podatak na koji način je, sve do sada, obezbijeđeno gradilište oko vijadukta u Rogamima, na putu ka Piperima”, tvrdi Milovan Marković, mještanin Pipera i ekološki aktivista.

Izletište na rijeci Zeti, koje se nalazi u neposrednoj blizini vijadukta, prema tvrdnjama mještana, dijelom je devastirano građevinskim šutem sa gradilišta vijadukta. Od početka nije bilo zatvoreno, nije imalo upozoravajuću signalizaciju, niti je do skoro postojala tabla koja obavještava da su radovi na putu. I rizik da se neko od posjetilaca povrijedi je veliki, ukoliko bi se šut, koga ima u ogromnim količinama, krenuo obrušavati u rijeku. Milovan Marković revoltiran je odnosom izvođača radova – kompanije Bemax prema ovom popularnom mjestu za odmor i rekreaciju. ,,Stanje koje sam zatekao na terenu posljednji put je gore od onoga što sam očekivao. Izgled samog lokaliteta potpuno je izmijenjen i time je značajno ugrožen prirodni potencijal koji ovo mjesto ima. Sasvim je izvjesno da nikada neće moći povratiti svoj prvobitan izgled i ono što ga je krasilo”, upozorava Marković.

Projekat rekonstrukcije puta Rogami – Spuž čine dvije cjeline, vijadukt Rogami i trasa dužine pet kilometara. Iz Bemaxa tvrde da su, zbog efikasnosti i obima radova oformili tri privremene deponije. Poriču i tvrdnje mještana da će deponovani materijal trajno oštetiti izgled izletišta. ,,Na deponiji, na lokaciji vijadukta Rogami, nema šuta, već je riječ o materijalu iz iskopa koji ne može štetiti, a koji je tu privremeno deponovan. Nakon njegove ugradnje, lokacija vijadukta, kao i ostale privremene deponije, će se urediti i vratiti u prvobitno stanje”, kaže za Monitor Jovana Vuksanović, diplomirana inženjerka građevine i koordinatorka za niskogradnju kompanije Bemax.

Prilikom jedne od posjeta gradilištu, zajedno sa gradonačelnicom Danilovgrada Zoricom Kovačević i direktorima Uprave za saobraćaj i kompanije BemaxSavom Paračom i Veselinom Kovačevićem, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković saopštio je da je bilo mnogo problema sa rješavanjem imovinskih odnosa pri realizaciji ovog projekta. Postavlja se pitanje – kako je onda uopšte bilo moguće započeti projekat?

Iz Bemaxa za Monitor kažu da su radovi na trasi bili obustavljeni jer nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi, dok su se radovi na vijaduktu nesmetano izvodili, jer je na toj lokaciji eksproprijacija bila završena. Gradnja se nastavila 4. maja, jer su se rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa u dužini od tri kilometra u kontinuitetu stekli uslovi za nastavak. ,,Prema informaciji od investitora Uprave za saobraćaj za preostala dva kilometra trase još je u toku rješavanje imovinsko pravnih odnosa”.

Monitor je uputio nekoliko pitanja ovim povodom različitim službama Glavnog grada, međutim do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore.

Valja ukazati na to da je, prema ranijim informacijama, vijadukt poklon Glavnom gradu od firme Civil Engineer, koja pored Bemaxa, obavlja radove. U neformalnom razgovoru sa zaposlenim iz Službe glavnog gradskog arhitekte rečeno nam je da nije u nadležnosti Glavnog grada da nadgleda kako teku radovi na vijaduktu i da li se poštuju svi propisi. Dakle, Glavni grad nema obavezu da vodi računa o onome što se gradi na njegovoj teritoriji. Logično.

Na pitanje zbog čega na gradilištu donedavno nije postojala ni tabla o radovima na vijaduktu, već samo ona na kojoj piše da su svi radovi trebali biti završeni u decembru 2019. godine, iz Bemaxa odgovaraju: ,,Vijadukt je sastavni dio trase koja se rekonstruiše pa za njegovu izgradnju nije bila potrebna posebna gradilišna tabla. Ona sa informacijama o izvođenju radova na rekonstrukciji regionalnog puta Cerovo – Rogami, dionica Rogami – Spuž, postavljena je kada su i započeti radovi, u julu prošle godine. Od tada nije pomjerana“.

Milovan Marković smatra da su žal i ljutnja mještana Pipera ipak opravdani, i da je ovom mjestu bila neophodna samo rekonstrukcija skretanja koje je već postojalo. ,,Tako bi se sačuvala okolina i korito rijeke Zete, estetski bi izgledalo skladnije, uštedio bi se novac, a piperski kraj ne bi bio paralisan već mjesecima, što znatno otežava život poljoprivrednicima iz ovog kraja. Ni građanima Podgorice, u nadolazećim ljetnjim mjesecima, ne bi bio uskraćen boravak na jednoj od najljepših lokacija – uz rijeku”.

Agencija za zaštitu životne sredine dala je mišljenje da za rekonstrukciju ove dionice nije predviđen postupak sprovođenja procjene uticaja štetnosti na životnu sredinu. I pored toga, zakoni koji regulišu ovo pitanje bi se morali poštovati. ,,Shodno Zakonu o vodama, a imajuću u vidu da je Zeta rijeka od državnog značaja, 30 metara sa obje strane rijeke odlaganje građevinskog otpada na obalu ne bi trebalo da bude praksa”, ističu iz NVO Green Home za Monitor.

Ugovorena vrijednost za izvođenje radova na rekonstrukciji regionalnog puta

Cerovo – Rogami i dionici Rogami – Spuž je 3.100,000 eura sa PDV-om, od čega vrijednost radova na izgradnji samog vijadukta iznosi oko 700.000 eura sa PDV-om.

Nadležna inspekcija dužna je da naloži izvođaču radova da sanira gradilište, kako bi se spasilo što se spasiti može. Osim što je građevinski materijal odložen tik uz rijeku, kraj ima i problema sa atmosferskom kanalizacijom koja donosi otpatke bačene na kolovoz.

,,Trebalo bi razmotriti na koji način će riješiti pitanje atmosferske kanalizacije. Ona se mora izmjestiti van zone izvora koji je ispod samog vijadukta. Neophodno bi bilo na njega staviti rešetke za hvatanje grubog otpada”, ističe Marković.

Više neće biti ni moguće u potpunosti koristiti blagodeti rijeke Zete kao nekad, jer će, kako je put bliži plaži, i buka i količina izduvnih gasova od automobila biti mnogo veća.

I pored toga što je Crna Gora odavno u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, otvorivši Poglavlje 27 o životnoj sredini i klimatskim promjenama, odnos koji nadležni organi godinama imaju prema prirodnim ljepotama širom zemlje se ne mijenja. ,,Nepromišljen je i nedomaćinski”, kaže ovaj ekološki aktivista.

Krajem prošle godine rijeka Zeta je proglašena Parkom prirode. Taj proglas bi trebalo da doprinese njenom očuvanju. No on, po svemu sudeći, ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Umjesto da se ovo mjesto koje je zasluživalo detaljan plan razvoja, nakon kojeg je moglo da bude uvršteno u turističku ponudu Glavnog grada, sačuva od devastacije, izgubljeno je. Time je Podgorica izgubila još jednu od ionako malobrojnih oaza mira.

,,Mi koji vodimo računa o životnoj sredini nismo ni  u kom slučaju protiv razvoja putne infrastrukture. Naročito u poljoprivrednim krajevima. Ali, kada se već nešto unapređuje, onda ne treba unazađivati prirodu”, ističe Marković.

Vijesti o desetkovanju rijeka širom Crne Gore ovih dana ne manjka. Zato se teško otrgnuti utisku da je Crna Gora nešto više negoli društvo privilegovanih pojedinaca, koji prirodne resurse koriste samo zarad sticanja lične materijalne dobiti.

Peticija se može potpisati OVDJE

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

“Upoznaj odbornike” Aleksandar Pavićević: Lokalni patriotizam i posvećenost razvoju Danilovgrada

“Upoznaj Odbornike” je prilika da zajedno gradimo bolju budućnost Danilovgrada, kroz otvorenu i inkluzivnu političku scenu. Budite sa nama dok istražujemo i predstavljamo ljude koji oblikuju našu lokalnu zajednicu.

Objavljeno

on

By

U ovom izdanju rubrike “Upoznaj odbornike,” razgovaramo sa Aleksandrom Pavićevićem, odbornikom Demokratske partije socijalista. Sa bogatim političkim iskustvom i dubokom vezom sa svojom zajednicom, Pavićević dijeli svoja razmišljanja o razvoju Danilovgrada, izazovima s kojima se suočava opština, te njegovim ličnim doprinosima u unapređenju kvaliteta života svojih sugrađana.

Rođen i odrastao u Bjelopavlićima, Pavićević je stekao obrazovanje koje obuhvata ekonomske i turističke studije, a svoju profesionalnu karijeru je gradio kroz niz važnih funkcija unutar Demokratske partije socijalista, lokalne samouprave kao potpredsjednik Opštine ali i u okviru državnih institucija kao generalni direktor  Ministarstva kulture i u okviru Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Kroz ovaj intervju, Pavićević će nam pružiti uvid u svoj politički put, viziju za budućnost Danilovgrada, kao i konkretne planove za unapređenje infrastrukture, kulture, sporta i obrazovanja u ovoj opštini.

U nastavku saznajte više o njegovim pogledima na trenutne izazove i mogućnosti koje stoje pred Danilovgradom, kao i o njegovim ličnim iskustvima i planovima koji imaju za cilj stvaranje bolje budućnosti za sve stanovnike ovog grada.

Možete li nam ukratko predstaviti svoju biografiju, gdje živite, čime se bavite privatno i kako ste se odlučili da se aktivno uključite u politiku Danilovgrada?

Svakako kao dijete Bjelopavlića svoje osnovno i srednje obrazovanje se vezuje za Danilovgrad nakon čega kao ponosni gimnazijalac nastavljam školovanje u Titogradu na Ekonomskom fakultetu na osnovnim studijama, zatim specijaliziram turizam na državnom fakltetu u Kotoru da bih magistrirao takodje ekonomiju i menadzment u Beogradu. Svakako kao veliki lokal patriota ni za zeru nijesam razmišljao da svoj život organizujem na bilo kojoj drugoj lokaciji osim Bjelopavlića tako da na pragu svojih dvadesetih, a sada već skoro pa dvadesetak godina unazad odlučujem da živim u svom gradu bezrezervno i to u trenutku kada sam imao sijaset mogućnosti da ovo mjesto boravka zamijenim bilo kojim na kugli zemaljskoj.

Znam i siguran sam da od srca Bjelopavlića i srca Crne Gore ne postoji ljepši komad zemlje ukoliko mrče i sviće.

Politikom počinjem da se bavim sa svojih 1sedamnaest godina vrlo aktivno kroz Savjet Mladih lokalnog DPS-a nakon čega vrlo brzo postajem i jedan od najmladjih odbornika u lokalnom parlamentu i svakako nakon toga vrlo brzo trasiran put na nivo Savjeta Mladih DPS-a Crne Gore kada i obavljam funkciju predsjednika nakon čega počinje uska saradnja i uspostavljam ozbiljne političke temelje sa tadasnjim prvacima i osnivačima DPS-a Crne Gore sto predstavlja zaista jedno radno i životno iskustvo u mojoj karijeri koje se klesalo i sazrijevalo kroz predani rad i radna mjesta povjerena od Đukanovica koja sam obavljao i sada obavljam  tokom prijethodnih dvadesetak godina. Svakako saradnja sa plejadom svjetski najpriznatijih političara sa Balkana i državnicima iz Crne Gore  je za mene predstavljala privilegiju i ozbiljnu osnovu za poziv koji sam prihvatio kao primarni veoma rano.

Tada je sve to imalo smisla i svjedoci smo da je to bila ozbiljna politika koju su vodili izuzetni državnici za razliku od sadašnje koja je na nivou Crne Gore predmet ismijavanja kako domaće publike tako i svjetske javnosti  jer dana nema da ne stigne jedna protestna nota sa ozbiljnih evropskih adresa. No, tu smo dje smo, a kako smo krenuli ni za dje smo nijesmo.

Odluka da udjem na teren politike isključivo nastaje kao zelja za unaprjeđenjem razvoja lokalne zajednice i taj narativ i motiv me vodio svih ovih godina tokom rada i naravno i dan danas je ta želja prisutna i vodi me isključivo u tom pravcu kao sto i sada to čini i spreman sam i iz pozicije i opozicije sa obije ruke dići glas za sve što valja našem Danilovgradu i Crnoj Gori.

Kako biste opisali svoj dosadašnji doprinos razvoju Danilovgrada kao odbornik?

Ako bih krenuo da obrazlažem ovo pitanje široko trebalo bi nam više vremena i stranica teksta. Objasniću ovo sa dva aspekta. Prvi kao odbornik koji ima ozbiljan staž u lokalnom parlamentu i doskorašnji potpredsjednik svakako je dobro poznato gradjanima koji sam trud ulozio da kroz prijedloge u skupštinskim procedurama doprinesem transparentnosti rada lokalne samouprave kroz otvorenost i suočavanje sa realnim gradskim problemima nikad ne bjezeci od njih vec suočavajuci se sa njima pa nekada bili i bolni kao uredjivanje plana privremenih objekata i sl, jer najgore je u svom gradu donositi odluke koje su bolne a i one koje nijesu jer lokalno stanovništvo najmanje političkog senzibiliteta ima prema svojima, nekako smo sredina koja bolje prihvata uvozni kadar od domaćeg. Ali to vazi i za sve prostore Crne Gore, nedje je to nepisano pravilo svih sredina u Crnoj Gori i postalo je standard koji je uveliko usvojen i na sceni na svim poljima nevezano samo za politiku.

Takodje vjerujem da sam skupa sa svojim saradnicima kroz Strateški plan razvoja naše zajednice dao doprinos i za vrijeme kada sam aktivno bio uključen u proces dobijanja sertifikata  BFC za biznis ambijent i svakako najviše uradili za sport i FK Iskru kao i za kulturu našeg grada. Takodje napomenucu i vraticu se na 2015. godinu kada sam kao predsjednika FK Iskra uveo klub u prvu ligu na čemu sam neizmjerno zahvalan tadašnjem timu i saradnicima što sam imao privilegiju biti dio istorije naseg kluba.

Svakako sve ovo može odraditi samo ozbiljan tim okupljen oko tadašnje predsjedniče Zorice Bebe Kovačević koja je bezrezervno dala svoj doprinos za razvoj grada, a da ne pominjemo njenu humanu notu koju je svojim sugradjanima i te kako pokazala i dokazala.

Nakon toga sam svoj doprinos dao kroz državne funkcije koje sam obavljao uvijek odgovorno sa najvećim “grijehom”  sto je moj grad imao prioritet ukoliko se ukazala mogućnost da u skladu sa zakonom izadjem u susret Danilovgradu. Jednostavno cijenim da je to ispravno i uvijek cu se voditi time da maksimalno u skladu sa mogućnostima dam prioritet svom gradu i sugrađanima.

Ne bih više licitirao na ovu temu već eto ukratko samo neko podsjecanje onako na “prvu loptu” sjećanje za sve ove godine. Najbolje to znaju građani i pojedinci koji su imali priliku da sarađuju sa mnom i za koje sam bio servilan 24h bez obzira na političku pripadnost, vjeru , naciju i sl. Smatram to svojim najvećim doprinosom koji se gaji prvo u porodici a onda u partiji i drustvu. I naravno kao i svuda i u našoj zajednici postoje oni koji su vam disali za vratom danonoćno zarad ostvarenja sitnih ličnih benefita a koji su nakon gubitka vlasti brzinom svjetlosti se sa bocom pića obreli u nekom drugom “pobjedničkom” štabu. No ništa čudno za nas narod. Ako ništa drugo samo zbog toga je odlično što se desio gubitak vlasti kako na državnom nivou tako i na lokalnom kako bismo jednom za navijek znali da svi oni koje smo gajili vrlo marljivo zapravo samo tu egzistirali zarad lične potrebe dok smo se vrlo jasno kažem ogriješili o našim vjernim članovima i glasačima koji vole svoj grad i svoju drzavu i zasluženo se obreli u opoziciji. Tako da vjerujem da  smo savladali i tu demokratsku lekciju i da na bazi svega toga polako privodimo jedan ciklus reformi kraju koji će vrlo brzo biti zaokruzen Kongresom kada ćemo gradjanima predstaviti novi politički proizvod za političko tržište.

Koji su, po vašem mišljenju, trenutno najveći izazovi s kojima se suočava Danilovgrad, i kako biste ih adresirali ili riješili?

Svakako vidim više izazova. Primarni je stabilizovati finansije jednog grada i stvoriti pretpostavku za nove investicije. Najmanje je bitno kome adresirati problem, bili nekada mi na vlasti, a bio sam i te kako svjestan sam vrlo i dobrih i loših stvari koje su išle uz to, suočavanje sa time nije nimalo lako i koliko god se trudite da uradite najbolje uvijek će neko kazati e zaboga jel trebalo to ili ovo. Najlakše je adresirati krivicu na nekoga a najteže doći do rješenje. Kao neko ko je obavljao odgovorne državne i lokalne poslove i učestvovao u smislu odlučivanja mogu nabrojati sijaset fenomenalnih stvari koje smo uradili i podsjetiti sugradjane, ali mi smo čudan soj koji se sve zanemariti i staviti sa strane zarad jednog nezavršenog projekta ili posmatranja politike kroz ličnu prizmu. Čini mi se da smo nekako i dalje u vremenu prošlosti utamničeni a zbog toga najviše trpi grad i sugradjani. Ne vidim pomak u tome da skupa svi moramo raditi za dobro zajednice.

Mnogo toga smo za vrijeme naše vlasti uradili i svakako gradjani to vide i prepoznaju ali čini mi se da se nikada nijesmo dovoljno bavili centrom grada koji je najveća razglednica raspoznavanja jedne sredine.

Uz finansije vidim to kao jedan segment na kom treba poraditi kako bi se zaokružio jedan ciklus investicioni ne mareći ko je na vlasti. Mareći samo za nas koji tu živimo i nijesmo gradjani i vikend funkcioneri od kojih se najviše ježim. Ima ovaj grad i zvanja i znanja i uvijek cu glasati za gradsko rješenje koje god politike. Pa neka me shvati kako god ko hoće. Ima odje školovane djece za koje nema mjesta u svom gradu.

To ne mogu da prihvatim nikako i nikada i necu. Vrlo lagodno sam mogao isto ovo da radim na nekoj drugoj adresi i iz Podgorice biti Danilovgradjanin.

E kako da ne.

Zakonom bih definisao da svako onaj koji je na rukovodećem radnom mjestu u jednom gradu mora isključivo živjeti u tom gradu.

Kako i 1982.godina moja adresa je 2024.godine. Danilovgrad Pažici bb. Samo ako živite sa svojim sugradjanima znate kako grad diše i šta ište.

Kako vidite ulogu lokalne samouprave u podržavanju privrednog razvoja opštine? Koje su vaše inicijative u vezi s tim?

Odje su vrlo jasne stvari i postavljeni ozbiljni temelji za ovu platformua to je grad sa najmanje biznis barijera u Crnoj Gori. Na tom tragu treba ostati i iskoristiti resurs bulevara i jos preciznije razradjivati mikrolokacije za biznis zone i svakako taj amijent ponuditi biznis zajednici.

Po meni sve mora počivati na tome i stvoriti klimu za ozbiljnih par investicija koje ce finansijski stabilizovati grad i smanjiti stopu nezaposlenosti koja je dugo vremena bila najmanja u Crnog Gori dok sada nažalost to nije slučaj. Nakon toga poljoprivrednim proizvodjacima biti servilan za svaku inicijativu i nema bolje magistrale od te koju treba da slijedi lokalna samouprava.

Kako biste ocijenili trenutno stanje infrastrukture u Danilovgradu? Da li imate planove ili predloge za unapređenje iste?

Ovo sagledavam kroz aspekt nekoga ko jako dobro poznaje teren svog grada u svakom smislu pa i ovom.

Kroz neko od pitanja sam dao fokus i na ovu tezu. Vrijeme je da se bavimo centrom grada , ulazima i izlazima iz grada infrastukturno mislim. Nekako mi se cini da smo zapostavili za vrijeme naše vlasti taj dio ili smo mu dali ne velik značaj cijeneći da je ruralni dio prioritet što i svakako svaki teren zaslužuje tretman. Ali čini mi se da fokus na ovo treba definitivno dati kako bi Danilovgrad ima smisla i upotpunio mozaik grada koji je ostao nesudjena prijestonica.

Dakle u finalu ako centru grada, bar eto moja sugestija, ne vratimo dušu i ono sto mu pripada i dalje cemo biti uskraceni za taj dojam.

Aleksandar Pavićević, Foto PR Centar

Kako planirate da podržite razvoj lokalne kulture, sporta i obrazovanja u Danilovgradu?

Dok sam imao mogucnosti i uticaja vjerujem i siguran sam da sam na sva tri pomenuta polja uticao i te kako sto sam vec pomenuo u neko od pitanja. Počevši od samog kulturnog sadržaja u Danilovgradu koji je nekako malo zapostavljen i nikako da se otrgnemo tom nametnutnom “kamena s ramena” momentu koji je postao primaran. To je vječita borba Davida i Golijata u našem gradu. Slazem se i nista sporno za svakoga mora imati ponesto ali nemojte mi kazati da su ovo najveca kulturna desavanja. To nikada necu prihvatiti ni u ludilu. Uživam u vajarskom simpozijumu i tome što je Umjetnička kolonija postala institucija od posebnog značaja čemu sam lično kumovao kao direktor direktorata u Ministarstvu kulture.

Ne mogu prihvatiti da sam 2015te sa cijelom mladosti grada slavio ulazak Iskre u prvu ligu a sada smo svjetlosnu godinu unazad.

Ne mogu prihvatiti da u mojoj gimnaziji djaci uz profesore prave anti Nato predstave i bivaju zloupotrijebljeni, a ne bave se kreativom.

Ne mogu prihvatiti da naša mladost iz obije škole slave polumature i mature u Nikšiću i Podgorici pored našeg hotela u srcu grada.

Dakle, sve ove pomenute segmente mozemo analizirati do beskraja. Protiv svega ovoga ću se boriti dok dišem. I vjerujem i znam da će Danilovgrad ugosititi ozbiljne muzičke stvaraoce kad tad , imati ozbiljne temetske festivale iz raznih muzičkih i filmskih oblasti i da će neko makar dotaći dio onoga sto naše ime pronosi svijetom, a to je skulptura kao najveći ambasador kulture Danilovgrada.

Kako biste ocijenili transparentnost rada lokalne uprave u Danilovgradu? Koje biste korake preduzeli kako biste je unaprijedili?

Kada pricamo o transparentosti ona nikada neće biti u skladu sa očekivanjima, jer svi žele neku vrstu “autonomije” i “cenzure” tim prije što sadašnja vlast je satkana od mnogo političkih čimbenika. Tako da to sve dodatno komplikuje i transparentnost i zapravo rad i samo funkcionisanje lokalne samouprave.

Ovo je segment koji ćemo posebno tretirari u bliskoj budućnosti i izuzetno dati akcenat u javnom prostoru za sve ono što cijenimo netransprentnin kroz vanredne press konferencije i sa gradjanima komunicirati na taj način kao mogućim vidom komunikacije uz sjednice Skupštine i upoznavanja sa činjeničnim stanjem u samoj lokalnoj samupravi.

Koje su vaše prioriteti u vezi sa zaštitom životne sredine u Danilovgradu? Kako biste podržali održivi razvoj opštine?

Dovoljan pokazatelj za ovo je bila inicijativa pokretanje  parka prirode  Rijeka Zeta za naš grad i istrajnost na tome do same finalizacije.

Nimalo lak posao koji se morao upodobiti sa građanima, prostornim planovima i resornim ministarsvima toga doba. Dakle, prioritet na vrhu liste naše političke agende.

Kako vidite ulogu mladih u razvoju Danilovgrada? Koje inicijative imate za podsticanje njihovog aktivnog učešća u lokalnoj zajednici?

Malo je mladih koji će kao mi nekada kroz entuzijazam raditi na unaprjedjenju prvo sebe i svog mladog društva, a samim time i svog grada. Vremena se mijenjaju samim tim i algoritam mladosti po kojem se ponašaju. Po meni jako bitan segment razvoja jednog grada je mladost. Bez toga grad spava usnulim snom.

Tu je sada djavolski težak posao ko god ga obavljao. Stvoriti ambijent da privolite mlade ljude da vam daju dio mladosti i spoznaju svoju mladost u svom gradu. Kako mi se čini ne znam da li se nazire to rjesenje.

Jedini mogući put je baviti se tim problemom je spoznaja važnosti bavljenja svojim gradom kroz cijelo osnovno i srednje obrazovanje kao imperativ na kom treba svaki segment društva raditi.

Da se vratimo za kraj na privatni život. Kako provodite najčešće dane u Danilovgradu?

S obzirom da zbog posla koji obavljam imam luksuz da noći provodim u Danilovgradu više nego dane koje provodim svakako neizostavno uz rijeku Zetu i malo mira i tišine koju pruža ambijent ispod mosta Radovana Pavićevića, malo rekreacije za koju ima dosta mjesta u našem gradu i nezaobilazna kafa u hotelu Zeta, kampu Ćuk u Martinićima uz času dokaveg soka, ponekom partijom tenisa na Glavi Zete, ponekim  djirom korzom kojeg se sjecam da je vrvilo od mladosti i ljudi, no vjerujem da će opet nekada ta slika biti ista ili makar upola slična.

Ne mozemo grad sagledavati kroz 20tak dokonih koji na svaki način kroz dokolicu  i primitivizam od jada i muke fabrikuju kojekakve izmišljotine i glavni su pokretači svega nagativnog u našem gradu stvarajući od grada momenat “zadruge”, i kao takvi biti reper u doživljaju našeg grada, već naprotiv svi skupa u javnom prostoru  treba da potremo sliku o takvom narodu u Bjelopavlicima, jer taj narativ se kao virus širi. Svi složno treba da radimo na dekontaminaciji zraka koji dišemo zarad mentalne higijene mladosti.

Daleko nam kuca od takvih “ambasadora” grada.

Ovo je grad ozbiljnih i vrijedenih ljudi, umjetnika, stvaraoca, ljekara, sportista, u kojem je privilegija živjeti i pripadati mu. Danilovgrad je uvijek imao mudrost.

Knjažev grad ima poseban miris lipa i topola uz rijeku Zetu, toplinu sa Garča i Taraša. Jednostavno je. DANILOVGRAD NAŠ GRAD.

Nastavite čitanje

Društvo

Komunalno 2023. godinu završilo sa 55 253€ dobiti, uvećan broj korisnika usluga

Objavljeno

on

By

Juče je održan nastavak XX sjednice Skupštine opštine Danilovgrad na kojoj se raspravljalo o Izvještaj o radu Društva sa ograničenom odgovornošću „Komunalno“ Danilovgrad sa finansijskim pokazateljima za 2023. godinu.

Direktorica Danijela Zlatičanin, ispred Komunalnog preduzeća, predstavila je odbornicima izvještaj o radu u kojem je istakla da je Komunalno nakon više godina poslovalo pozitivno. Kao jedan od većih uspjeha istakla je povećan broj korisnika i to fizičkih lica, kojima se dostavljaju fakture za pružene usluge, za 664 korisnika, dok je broj pravnih lica, kojima se dostavljaju fakture, uvećan za 31 korisnika.

Dobit preduzeća na kraju godine iznosi 55 253€. Zlatičanin je istakla da je Komunalno preduzeća na kraju 2022. godine poslovalo sa minusom od 258 243€.

Pokretanje websajta preduzeća, formiranje službe za korisnike samo su neke od novina koje je istakla Zlatičanin. Istakla je da godinama nisu izmirivani porezi i doprinosi radnicima što je za posledicu imalo da oni radnici koji su stekli uslove za starosnu penziju nisu mogli ostvariti pravo na istu. Komunalno preduzeće sada redovno izmiruje ove obaveze.

Komunalno preduzeće je za sva svoja dugovanja prema trećim licima potpisala sporazume o plaćanju na rate. Kredit prema IRF za lokaciju za novo gradsko groblje je isplaćen u cjelosti .

Preduzeće Komunalno Danilovgrad planira da se kreditno zaduži za 120.000 eura za kupovinu kamiona i isplatu ranije preuzetih obaveza za nabavku kamiona i kontejnera.

Zakonom o finansiranju lokalne samouprave propisano je da privredno društvo, ustanova i drugo pravno lice čiji je osnivač Opština, može da se dugoročno zaduži uz saglasnost Vlade, uz prethodnu saglasnost osnivača. Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano da Skupština odlučuje o zaduživanju i davanju garancija, u skladu sa zakonom.

Odbor direktora DOO “Komunalno” Danilovgrad je na sjednici održanoj 16. maja 2024. godine donio odluku kojom se odobrava kreditno zaduženje DOO “Komunalno” Danilovgrad kod Prve banke Crne Gore ad Podgorica u iznosu od 120.000 eura. Sredstva su potrebna za nabavku kamiona i isplatu ranije preuzetih obaveza za kupovinu kamiona i kontejnera. Tražena je ponuda od Prve banke Crne Gore ad Podgorica, koja je dostavila ponudu zajedno sa Amortizacionim planom – navodi se u odluci.

Izrađen je i Elaborat o postavljanju kontejnera koji će ubrzo biti dostupan i na sajtu preduzeća. Ovaj Elaborat će omogućiti jasno i zakonsko definisanje lokacija na kojima će biti postavljeni kontejnerske jedinice.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije