By Povodom 34 godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, u Narodnoj biblioteci „Mihailo Miho Vuković“ održana je panel-diskusija „Izazovi u Parku prirode Rijeka Zeta“, u organizaciji Skupštine Crne Gore. Rasprava je fokus stavila na sadašnji režim zaštite i poruke da je potrebna revizija odluke o zoniranju parka.
Na panelu su govorili Aleksandar Grgurović, predsjednik Opštine Danilovgrad, Darko Dragović, poslanik u Skupštini Crne Gore, dr Zlatko Vulić, savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine, i prof. dr Danka Caković sa Prirodno-matematičkog fakulteta UCG.
Predsjednik Grgurović podsjetio je na odluku o formiranju Parka prirode „Rijeka Zeta“ i važeći režim zaštite. Prema tom modelu, prva zona je namijenjena isključivo obrazovnim i naučnim svrhama; u drugoj je zabranjena gradnja uz dozvoljene turističke aktivnosti; treća zona, površine oko 92 kvadratna kilometra, omogućava gradnju i svakodnevno funkcionisanje lokalnih zajednica. Grgurović je naveo da je revizija odluke već izrađena i obrazložena, ali da nije prihvaćena.
Poslanik Dragović ocijenio je da Zakon o zaštiti prirode „jeste dobar, ali bez jasne definicije prostornih planova nema punu funkciju“. „Ako analiziramo taj zakon dublje, dolazimo do saznanja da bi cijela Crna Gora mogla postati zaštićeno područje“, rekao je, uz napomenu da je, po njegovom mišljenju, prvo trebalo uskladiti planska dokumenta, pa tek onda proglasiti Zetu parkom prirode.
Savjetnik Agencije za zaštitu životne sredine dr Zlatko Vulić kritikovao je izostanak učešća Opštine Nikšić u formiranju parka, iako se na njenoj teritoriji nalazi izvorište Zete. On je izrazio neslaganje s postojećim zoniranjem i poručio da je potrebna revizija odluke o parku. Sličan stav iznijela je i prof. dr Danka Caković: predložila je da se treća zona izuzme iz parka, a druga preciznije podijeli. Istakla je i izuzetnu biološku vrijednost područja: gotovo trećina ukupne flore Crne Gore gravitira dolini Zete, u parku je registrovana mahovina koja nije zabilježena nigdje drugo u zemlji, a više od 60 odsto ukupne faune vilinih konjica obitava upravo u tom prostoru. „Moramo pomoći građanima da u parku prirode Zeta vide šansu, a ne prepreku“, poručila je.
Zaključci diskusije idu u prilog stavu da se pažljivom revizijom zona može ojačati zaštita, a istovremeno obezbijediti jasna pravila za život i rad lokalnih zajednica. Učesnici su se saglasili da je Rijeka Zeta „blago Bjelopavlića“ i da za nju vrijedi boriti se, „pa makar bilo neophodno krenuti ispočetka“. U simboličnom okviru Dana ekološke države, poruka iz Danilovgrada je jasna: snažnija, preciznije uređena zaštita Zete treba da bude prioritet državne i lokalne politike.
Comments