Connect with us

Tehnologija

Ni petina ljudi koja rudari kriptovalute ne zna šta zapravo radi

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Budući da je kretanje cijene bitkoina i njegovo dostizanje novih rekordnih vrijednosti i dalje među glavnim vijestima, ova kriptovaluta privlači sve više investitora.

Međutim, kripto-početnici ne istražuju mnogo prije nego što se upuste u rudarenje ili investiranje u bitkoin, otkriva nedavno istraživanje softverske kompanije Kardifaj.

Podaci prikupljeni od 750 investitora u anketi sprovedenoj od 5. do 12. februara, u periodu tokom kojeg se cijena jednog bitkoina popela sa 37.000 na 47.000 dolara, pokazuju da samo 16,9 posto investitora koji su kupili ovaj digitalni novčih “potpuno razumije” vrijednost i potencijal kriptovalute, dok 33,5 odsto kupaca ili ne zna ništa o ovoj oblasti ili je nivo njihovog znanja “u povoju”, prenosi CNBC. Ipak, nedostatak znanja ili razumevanja nije ih spriječio od kupovine te virtuelne valute.

Anketa otkriva da više od 40 procenata svih kripto kupovina dolazi od novih investitora. Tome je djelimično doprinio rastući trend prihvatanja bitkoina kao sredstva plaćanja. U protekla dva mjeseca, i PayPal  i fintek kompanija Square dodali su ga na svoje platforme za onlajn plaćanja.

Rezultati ankete takođe pokazuju da je mnoge nove investitore na akciju podstakao strah da ne propuste priliku da zarade. Više od trećine ispitanika istraživalo je digitalne valute manje od mjesec dana prije kupovine, a svaki četvrti kupac je rekao da se u to upustio u nadi da će u kratkom roku profitirati.

Obim ulaganja u kriptovalute je u januaru ove godine bio 23 puta veći nego 2019. godine, navodi Kardifaj, pri čemu je prosječan pojedinačni iznos kupovine porastao na 1.212 dolara u odnosu na samo 432 dolara u istom mjesecu 2020.

Izlazak iz ove vrste ulaganja – odnosno prodaja kripto imovine – učestvovala je 26,8 posto u ukupnim transakcijama, što je pad u odnosu na udeo od 43,1 odsto u 2019. godini, kada je jedan bitkoin vrijedio nešto više od 3.000 dolara.

Ali nije samo meteorski uspon bitkoina privukao nove investitore u kripto sferu, već su u tome određenu ulogu imali i pozitivni komentari javnih ličnosti.

Od 750 anketiranih investitora, nešto manje od 180 je reklo da pozitivnije gledaju na Dogecoinom i da je sada veća vjerovatnoća da će u njega uložiti svoj novac zahvaljujući mnogobrojnim tvitovima glavnog izvršnog direktora “Tesle” Ilona Maska i njegovih 48 miliona pratilaca.

Zapravo, Maskovi tvitovi o Dogecoinu, koji je nastao kao šala, pomogli su da on postane treća najpopularnija kriptovaluta među ispitanicima, od kojih 8,0 posto ima tu valutu. Bitkoin i etereum, čija je zajednička tržišna kapitalizacija iznad jedan bilion dolara, i dalje su najpopularniji.

Investitori, ipak, nemaju potpuno povjerenje u kripto. Više od polovine anketiranih saglasno je u odgovoru da im je najveća briga gubitak novca zbog izrazite volatilnosti cijena virtuelnih valuta, zaključuje se u izvještaju Kardifaja.

Izvor: Bankar.rs

Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Tehnologija

Kako prepoznati botove na društvenim mrežama

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Kada govorimo o stranačkim aktivistima ili promoterima nekog brenda ili kompanije na društvenim mrežama, kao o botovima, tada se taj termin prije svega koristi u pežorativnom smislu za označavanje pojedinaca ili timova koji djeluju na istovjetan ili sličan način kao bot aplikacije.

Niko zaista ne misli da su ljudi koji stoje iza pojedinih naloga na društvenim mrežama pravi roboti. U pogrdnom smislu oni se nazivaju roBOTima zato što odrađuju posao koji na internetu pretežno rade pravi botovi ali prije svega zato što im izostaje kreativnost i kritičko mišljenje te zaista djeluju kao kakve mašine.

Sa ljudskim botovima, svi korisnici interneta, su imali priliku da se upoznaju, prije svega na komentarima na velikim elektronskim portalima. Njihovi monotoni, šablonski, a često i glupavi komentari, bili su godinama predmet šale u online prostoru.

Ono što treba znati da ljudi-botovi nisu prisutni samo na komentarima, kako to obično misle oni koji nisu dobro upućeni u sajber svijet, već se njihovo prisustvo razastire i na sve društvene mreže, od Fejsbuka preko Jutjuba.

Ma koliko nemoralno djelovala aktivnost ljudi botova, internet puritancima, koji uglavnom i nisu pravi sajber spejs žitelji, već povremeni posjetioci, prisustvo ljudi-botova je uobičajena pojava i rasprostranjena je u cijelom svijetu. Dok se kod nas njihova aktivnost najčešće vezuje za političku propagandu i advertajzing, u svijetu su ovi ljudski botovi više u funkciji ekonomskog ili brend advertajzinga, mada u poslednje vrijeme raste i politička propaganda.

Politički bot timovi takođe djeluju na društvenim mrežama, a pošto su građani Crne Gore prilično politični, onda im se čini da su ovi bot timovi najviše zastupljeni.

Počevši od sportskih navijača, preko političkih i ekonomskih botova, pa do vjerskih sekti i kultova. No pošto smo mi kao građani slijepi za sve osim za politiku, botovanje ekonomskih botova, prolazi sasvim nezapaženo ili još gore najčešće se saglašavamo sa njihovom propagandom i nesvjesno im pomažemo da se ona brže raširi na internetu, šerujući njihove propagandne sadržaje.

Bot timovi pretežno djeluju u skladu sa situacijom, rijetko kad prvi daju inicijativu i obično je njihovo djelovanje reakcija na prethodne napade na određenu ideologiju, ličnost, brend ili proizvod. Ekonomski i brend bot timovi prije svega imaju za cilj diskvalifikaciju konkurencije i to rade gotovo neprimjetno i prilično uspješno na svim društvenim mrežama i vrlo retko u komentarima na elektronskim medijima.

Botovi na Fejsbuku uglavnom deluju iza stranica ili grupa, ali i kao profili pojedinaca. Po pravilu iza velikih i uticajnih stranica ili grupa na Fejsbuku stoji neka politička partija ili udruženje istomišljenika, ili kakva druga interesna grupa.

Botovi na Fejsbuku, gdje su internet korisnici u većini registrovani pod svojim imenom i prezimenom, se prepoznaju i po tome što koriste lažna ili nepostojeća imena i prezimena. Njihovo djelovanje na društvenim mrežama je gotovo istovjetno i svodi se na dve metoda: Ubijedi ili ogadi.

Ubijediti ostale korisnike društvene mreže da je određeni proizvod dobar, da je određeni brend kvalitetan i da je određena politička partija jedina prihvatljiva ili diskvalifikovati konkurentski brend, proizvod ili političku opciju – to je osnovni zadatak ljudi-botova.

Na Fejsbuku da bi bili prihvaćeni od FB zajednice, potrebno je da koliko toliko imaju razvijen profil. To znači da imaju veći broj svojih statusa, da imaju barem 50 prijatelja i da imaju makar jednu profilnu fotografiju. Ono što ih odaje da su botovi, jeste to što sem jedne ili dvije, nemaju više profilnih fotografija, a te koje su postavili na profil kao svoje su zapravo ukradene i lako se može otkriti pravi vlasnik fotografija internet pretraživačima, još češće nemaju nikakvu profilnu fotografiju, nego koriste fotografije poznatih ličnosti ili popularne postere i crteže.

Na Jutjub se botovi registruju pod lažnim imenima, nemaju svoj kanal, ili ako ga imaju on je registrovan kao neki poznati brend ili organizacija, kojoj se zapravo želi naneti šteta objavljivanjem skarednih, bizarnih i kompromitujućih video snimaka. U komentarima na konkurentskim video kanalima nastupaju agresivno i vulgarno.

Na većini društvenih mreža ljudi-botovi se prepoznaju po odsustvu ličnih podataka, nekontrolisanoj slobodi izražavanja, vulgarnoj i agresivnoj komunikaciji, odsustvu ili vrlo smanjenoj kreativnosti, usiljenom nametanju određene teme (najviše dvije do tri teme), širenju dezinformacija, glorifikovanju svog brenda, proizvoda ili političke opcije i nemilosrdnom diskreditovanju konkurentskih, odsustvu kritičkog mišljenja i odsustvu vrijednosnog sistema.

NASTAVI SA ČITANJEM

Tehnologija

Preporuke građanima kako da se zaštite od sajber napada

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Za bezbjednost u sajber prostoru nisu samo zaduženi sajber stručnjaci već je to odgovornost svih korisnika/građana koji trebaju da preduzmu neophodne preventivne mjere, kako ne bi postali žrtve prevara i sajber napada poštujući standardne preporuke i prakse, navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.

Kako ističu, neke od ključnih preporuka su:

– Koristite isključivo licencirani operativni sistem i softvere koje je potrebno redovno ažurirati kako bi se spriječila zloupotreba otkrivene ranjivosti. Ne koristite operativne sistemekojima je istekla podrška proizvođača (XP, Vista, Windows 7, Windows 8) pošto ne postoje bezbjednosna ažuriranja za njih i mogu biti meta većine napada. Preporuka je da se izvrši nadogradnja ili instalira novija verzija operativnog sistema.

– Instalirajte antivirus program i ostala sigurnosna rješenja (anti-malware, anti-spam, anti￾ransomware softver) i redovno vršite ažuriranje istih;

– Kreirajte rezervne kopije svih važnih podataka na dnevnom ili nedeljnom nivou i čuvajte ih nezavisno od sistema (npr. na eksternim memorijskim uređajima ili cloud ,,oblaku“);

– Koristite kompleksne lozinke (kombinacija malih i velikih slova, brojeva i specijalnih karaktera), redovno ih mijenjajte i ne otkrivajte ih nikom;

– Ne otvarajte e-mailove koje u sebi sadrže priloge ili linkove dobijene od nepoznatih pošiljalaca (Primjer; swift fakture, ponude za saradnju, ponude za posao, jeftina putovanja,dobitak na lutriji, nasljedstvo i sl);

– Preuzimajte programe i fajlove samo sa web lokacija koje smatrate pouzdanim;

– Ograničite pristup ličnim podacima na internetu i budite oprezni sa objavljivanjem sadržaja;

– Uvijek provjerite da li ste na zvaničnom veb-sajtu kompanije prije nego unesete osjetljive podatke tokom prijave jer neke stranice mogu izgledati identične zvaničnim stranicama a u sebi kriju maliciozne skripte;

– Budite obazrivi prilikom kupovine na internetu, provjerite sigurnost web sajta i uvijek kupujte sa zvaničnih i provjerenih stranica. Preporuka je da imate posebnu karticu koja će vam služiti samo za kupovinu na internetu;

– Izbjegavajte korišćenje javnih, nezaštićenih, WiFi mreža;

– Prije prenošenja fajlova sa eksternih memorijskih uređaja, prvo skenirajte taj uređaj postojećim antivirus softverom;

– Edukujte se, koristeći akademske radove, novinske članke i video tutorijale, o vrstama sajber napada i načinima na koje može doći do infekcije podataka u cilju adekvatnog podizanja svijesti o ovom problemu.

Iz Vlade navode da ne savjetuju plaćanje zahtjeva za otkup jer to nije garancija da ćete dobiti pristup podacima, vaš računar će i dalje biti zaražen i veća je vjerovatnoća da ćete biti opet meta hakera u budućnosti.

Kako je trenutno sajt za prijavu incidenata nedostupan (www.cirt.me), sve sajber incidente možete prijaviti na kontakt telefon 067 085 797.

NASTAVI SA ČITANJEM

Danilovgrad
27°
Ведро
06:4718:15 CEST
Осећај: 27°C
Ветар: 11km/h S
Влажност: 32%
Притисак: 1023.03mbar
УВ индекс: 4
СубНедПон
26/13°C
26/14°C
25/16°C

Facebook

Najčitanije

[wcepe_products recent=true order='desc' number='4' columns='4' hide='rating,onsale' button='Vidi artikal']