Društvo
Pleme Pješivci: Braneći svetinje, branimo Sv. Vasilija Ostroškog i grobove naših predaka
Pleme Pješivci ili Krajina Stare Crne Gore je pleme na sjevernom dijelu Stare Crne Gore, sa zapada se graničimo sa Nikšićem, sa istoka sa Danilovgradom, sa sjevera sa Bjelopavlićima i sa juga sa Čevom. Sv Petar Cetinjski je za Pješivce volio da govori da su mu to sjeverna vrata Crne Gore.
Mi, potomci naših predaka smo se našli u vremenu gdje opet vrijeba prijetnja pretvaranja naših svetinja u štale kao što su to radili komunisti. Kako kaže Brana Crnčević „Budimo potomci da bi bili preci“, naša dužnost je da branimo svetinje jer nas gleda Sv. Vasilije Ostroški, kad to kažemo mislimo i bukvalno jer skoro svako selo ima pogled na manastir Ostrog.
Naši đedovi su dobro zapamtili komunističke zločine koji su na ovom prostoru rađeni počev od ubijanja sveštenika preko pucanja u ikonu Isusa Hrista u Crkvi Sv. Georgija u Bogetićima pa do bacanja prvaka plemena u jamu Dobruš kod Cerova itd. Kako latinska izreka kaže da je istorija učiteljica života, tako smo mi i naučili nešto iz toga, poučeni svojim tragičnim iskustvom, danas mi potomci nećemo to dozvoliti!
Sv. Vasilije je zamalo mogao biti Pješivački: po narodnom predanju Sv. Vasilije je započeo gradnju manastira u selu Drenovštica. Međutim, dvije noći zaredom je alat za gradnju nestajao i treću noć ga nađu na mjestu današnjeg Gornjeg manastira Ostrog. To dovoljno govori o kakvom se svecu radi.
Mi potomci naših predaka onih koji su gradili, branili i ginuli za ovu zemlju, moramo reći da mi volimo našu majku Crnu Goru i da apsolutno nemamo problem ni sa njenom nezavisnošću, ni sa njenim imenom, ali branićemo Crkvu u kojoj je svako dobrodošao bez ikakvih podjela ili mržnje.
16. 02. 2020.god. smo imali litiju, koja je sa blagoslovom krenula iz Bogetića i sastavila se sa ostroškom litijom. To nije bila litija samo kao protest povodom ovog bezbožnog zakona, nego je to bila litija bratske ljubavi koja vlada između nas, a Bog nas voli sabrane u molitvi. Odziv za litiju je bio masovan a na litiji nije zabilježen nijedan bačeni papirić a kamoli kakav incident što dovoljno govori da smo mi dostojanstveni i da slušamo naše duhovne pastire koji moleći se za spasenje duša naših, koračaju stepenicama Nebeskoga carstva. Posebno ističemo našeg paroha oca Radmila Čizmovića koji je predvodio litiju zajedno sa ostalim sveštenstvom.
Polako i spontano i samoinicijativno smo došli na ideju da skupimo potpise podrške našoj Srpskoj pravoslavoj crkvi u odbrani svetinja u Crnoj Gori i da tako poručimo: NE DAMO SVETINjE!
Potpisi:
1. Aleksandar Backović, Drenovštica
2. Ćamo Spasojević, Vitasojevići
3. Zlatija Backović, Drenovštica
4. Nikola Magovčević, Cerovo
5. Dušan Baja Pavićević, Do Pješivački
6. Zorica Pavićević, Do Pješivački
7. Ana Pavićević, Do Pješivački
8. Milutin Pavićević, Do Pješivački
9. Stefan Pavićević, Do Pješivački
10. Pero Đurović, Zagorak
11. Igor Đurović, Zagorak
12. Rosanda Đurović, Zagorak
13. Lola Đurović, Zagorak
14. Petar Peđa Đurović, Zagorak
15. Jelena Lakčević, Zagorak
16. Boris Savićević, Vitasojevići
17. Marko Savićević, Vitasojevići
18. Stefan Savićević, Vitasojevići
19. Backo Backović, Drenovštica
20. Dražen Nikčević, Stubica
21. Tamara Nikčević, Stubica
22. Momčilo Nikčević, Stubica
23. Nataša Backović, Drenovštica
24. Nikola Pavićević, Ržišta
25. Marijana Pavićević, Ržišta
26. Milutin Pavićević, Ržišta
27. Slavka Pavićević, Ržišta
28. Rajko Škuletić, Cerovo
29. Veljko Pavićević, Do Pješivački
30. Mihailo Pavićević, Do Pješivački
31. Kristina Lješković, Podkupić
32. Dragan Cebalović, Bogetići
33. Aleksandar Mijušković, Kunak
34. Aleksandar Nikčević, Stubica
35. Milijana Đukić Mrkić, Zagorak
36. Suzana Đukić, Zagorak
37. Mirko Nikčević, Stubica
38. Drago Nikčević, Stubica
39. Božidar Nikčević, Stubica
40. Rade Nikčević, Stubica
41. Radojica Nikčević, Stubica
42. Savo Nikčević, Stubica
43. Mitar Nikčević, Stubica
44. Baćo Nikčević, Stubica
45. Momčilo Nikčević, Stubica
46.Radomir Nikčević, Stubica
47. Vasilije Nikčević, Stubica
48. Petar Nikčević, Stubica
49. Nikola Nikčević, Stubica
50. Miloš Backović, Drenovštica
51. Pero Vulanović, Zagorak
52. Duško Striković, Stubica
53. Krsto Pavićević, Ržišta
54. Boško Vukićević, Dobruš
55. Anđelka Vukićević, Dobruš
56 .Miloš Vukićević, Dobruš
57. Dušanka Vukićević, Dobruš
58. Draško Vukićević, Dobruš
59. Boško Vukićević, Dobruš
60. Vasilije Vukićević, Dobruš
61. Jovan Vukićević, Dobruš
62.Marjana Vukićević, Dobruš
63.Tereza Vukićević, Dobruš
64. Aleksandar Vukićević, Dobruš
65. Danica Vukićević, Dobruš
66. Ljubica Vukićević, Dobruš
67. Zoran Vukićević, Cerovo
68. Milica Vulanović, Zagorak
69. Milena Lakčević, Zagorak
70. Spomenka Lakčević, Zagorak
71. Marija Vučinić, Bogetići
72. Nevena Kontić, Jović Povija
73. Ranko Nikčević, Stubica
74. Miljana Nikčević, Stubica
75. Nikolija Nikčević, Stubica
76. Marija Nikčević, Stubica
77. Darija Nikčević, Stubica
78.Maja Nikčević, Stubica
79.Svetozar Nikčević, Stubica
80. Biljana Nikčeić, Stubica
81. Aleksandra Nikčević, Stubica
82. Marina Nikčević, Stubica
83. Ljiljana Kontić, Povija
84. Andrija Vukićević, Cerovo
85. Čedo Vulanović, Zagorak
86. Veliša Pavićević, Ržišta
87. Branislav Pavićević, Ržišta
88.Vera Pavićević, Ržišta
89.Rada Pavićević, Ržišta
90. Ljubiša Đurović, Zagorak
91. Rada Đurović, Zagorak
92.Jadranka Tešin Đurović, Zagorak
93. Aleksandar Uskoković, Ćurćići
94. Maksim Vučinić, Bogetići
95. Emilija Vučinić, Bogetići
96. Radmila Vučinić, Bogetići
97. Božo Vučinić, Bogetići
98. Milutin Vučinić, Bogetići
99. Đorđina Vučinić, Bogetići
100. Vesna Kontić, Kunak
101. Milan Kontić, Kunak
102. Tanja Kontić, Kunak
103.Tamara Kontić, Kunak
104.Veselin Kontić, Kunak
105.Tanja Mitrović Zagorak
106. Mica Kontić, Povija
107. Marko Nikčević, Stubica
108. Milutin Kontić, Povija
109. Boro Mijušković, Kunak
110. Miloš Mijušković, Povija
111. Mijajlo Mijušković, Povija
112. Zorka Mijušković, Povija
113. Obren Mijušković, Povija
114. Stojanka Mijušković, Povija
115. Ratko Mijušković, Povija
116. Zorica Mijušković Povija
117. Luka Mijušković, Povija
118. Jovana Mijušković, Povija
119. Vladan Mijušković, Povija
120.Nikolina Mijušković, Povija
121. Dušica Mijušković, Povija
122. Radovan Kontić, Povija
123. Vojo Perović, Stubički kraj
124.Ranko Škuletić, Cerovo
125. Slavka Mijušković, Gajić Povija
126. Jovica Mijušković, Povija
127. Sandra Mijušković, Povija
128. Milovan Mijušković, Povija
129. Sara Mijušković, Povija
130.Marina Mijušković, Povija
131. Željko Đuračić, Cerovo
132. Vesna Đuračić, Cerovo
133. Mirjana Đuračić, Cerovo
134.Miloš Đuračić, Cerovo
135. Zoran Đuračić, Cerovo
136. Mirko Đuračić, Cerovo
137. Svetislav Đuračić, Cerovo
138. Dušanka Đuračić, Cerovo
139. Dragan Nikčević, Stubica
140. Slobodanka Nikčević, Stubica
141. Zorana Nikčević, Stubica
142. Jovana Nikčević, Stubica
143. Lana Nikčević, Stubica
144. Danijela Perunović ,Tunjevo
145. Predrag Perunović, Tunjevo
146. Vasilije Perunović, Tunjevo
147. Danilo Perunović, Tunjevo
148. Nada Nikčević, Stubica
149. Petar Backović, Drenovštica
150. Pavle Backović, Drenovštica
151. Milenko Cebalović, Bogetići
152. Bogdan Cebalović, Bogetići
153. Rajko Cebalović, Bogetići
154. Saška Cebalović, Bogetići
155. Danijela Cebalović, Bogetići
156. Vinka Cebalović, Bogetići
Spisak se i dalje ažurira.
Opština Danilovgrad raspisala je konkurs za dodjelu stipendija za studijsku 2026/2027. godinu, namijenjen redovnim studentima druge i narednih godina studija koji ispunjavaju propisane kriterijume.
Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti osnovnih, specijalističkih, integrisanih, master i doktorskih studija, bez obzira na mjesto studiranja. Jedan od osnovnih uslova je da kandidat ima prebivalište u Opštini Danilovgrad najmanje godinu dana do dana raspisivanja konkursa i da je državljanin Crne Gore.
Kandidati moraju biti redovni studenti koji su, prema programu ustanove visokog obrazovanja, položili sve ispite iz prethodne godine i ostvarili prosječnu ocjenu najmanje 9,00. Za studente prve godine master studija traži se prosjek najmanje 9,00 sa osnovnih studija, dok studenti prve godine doktorskih studija moraju imati prosjek najmanje 9,00 na svim prethodnim nivoima studija.
Za doktorske studente čiji studijski program nema sistem ocjenjivanja, potrebno je dostaviti potvrdu visokoškolske ustanove ili mentora kojom se potvrđuje da takav sistem nije predviđen, kao i da su uredno ispunjene sve obaveze iz prethodne akademske godine.
Stipendija se dodjeljuje za jednu studijsku godinu i isplaćuje u 10 redovnih mjesečnih rata, za period od 1. oktobra 2026. do 1. avgusta 2027. godine. Ista stipendija može biti dodijeljena samo jednom za istu godinu studija.
Koja dokumenta treba dostaviti?
Uz prijavu je potrebno priložiti:
- fotokopiju biometrijske lične karte;
- potvrdu o prebivalištu;
- potvrdu o upisu godine studija;
- potvrdu o položenim ispitima i ostvarenoj prosječnoj ocjeni;
- potvrdu da je kandidat redovan student;
- za doktorske studente bez sistema ocjenjivanja – odgovarajuću potvrdu ustanove ili mentora.
Rok za prijavu je 30 dana od dana raspisivanja konkursa, odnosno, imajući u vidu da je konkurs raspisan 8. oktobra, prijave se mogu podnijeti do 7. novembra 2026. godine. 1791460247-konkurs-za-dodjelu-s…
Prijava se može preuzeti na pisarnici Opštine Danilovgrad ili sa zvaničnog sajta Opštine. Dokumentacija se dostavlja u zatvorenoj koverti sa naznakom „KONKURS ZA STIPENDIJE“, neposredno na pisarnici ili poštom na adresu Opštine Danilovgrad, Sekretarijat za društvene djelatnosti, Trg 9. decembar, 81410 Danilovgrad.
Za dodatne informacije kandidati se mogu obratiti Sekretarijatu za društvene djelatnosti ili putem e-maila dr*******************@*********ad.me.
Formular za prijavu na sledećem LINKU
Društvo
Predstavljen izvještaj „Ptice gnjezdarice doline rijeke Zete – stanje, izazovi i perspektive zaštite“
Kako su saopštili iz Društva, u uvodnom dijelu pristnima je Miodrag Karadžić iz DMENa, predstavio projekat i kazao da je prevashodni zadatak projekta da prikupi i obradi podatke koji se odnose na ptice gnjezdarice rijeke Zete.
Dalje je kazao da dolina rijeke Zete predstavlja područje izuzetne vrijednosti za ornitofaunu.
“Raznolikost staništa uslovljava visok prehrambeni diverzitet, što rezultira prisustvom velikog broja ptičjih vrsta. Područje je prepoznato kao značajan migratorni koridor, čiji značaj prevazilazi nacionalni nivo, a za više ptičjih vrsta ima ključnu ulogu u nacionalnom kontekstu, kako za gniježđenje, tako i za migraciju. Upravo zbog ovih vrijednosti, brojna istraživanja sprovedena u prethodnom periodu svrstala su dolinu rijeke Zete u područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA – Important Bird Area)”, istakao je on.
Socio-ekonomska analiza Parka prirode Rijeka Zeta dodatno ukazuje na značaj ovog područja u kontekstu evropskih integracija i uspostavljanja Natura 2000 mreže.
“Međutim, i pored ovog priznanja, stanje zaštite ptica gnjezdarica u Crnoj Gori ukazuje na potrebu za dodatnim i sistematičnijim prikupljanjem podataka, posebno na lokalnom nivou. Crvena lista ptica Crne Gore jasno ukazuje na postojanje značajnih praznina u znanju o statusu pojedinih vrsta ptica gnjezdarica, koje su svrstane u kategoriju „Nedovoljno podataka“, što onemogućava pouzdanu procjenu njihovog stanja i trendova.
Ovakav nedostatak podataka dodatno naglašava potrebu za ciljanim lokalnim istraživanjima i monitoringom, u skladu sa obavezama koje proizilaze iz nacionalnog zakonodavstva i Direktive 2009/147/EC o očuvanju divljih ptica”, zaključio je Karadžić.
Jovana Drobnjak, diplomirani biolog i ornitolog, istakla je da je fokus izvještaja na pregledu ornitofaune doline rijeke Zete, analizi izazova i pritisaka na ovom području i predlogu mjera za adekvatniju zaštitu i bolje upravljanje.
“Crna Gora predstavlja zemlju sa velikom raznovrsnošću i bogatstvom biodiverziteta. Kada je u pitanju diverzitet ptica, u Crnoj Gori su registrovane 353 vrste , što u odnosu na 533 vrste na nivou Evrope čini 65% ornitofaune koja je zabilježena na ovom kontinentu”, navela je ona.
Što se tiče teritorije opštine Nikšić naglasila je da je registrovano 196 vrsta , dok je u Bjelopavlićima zabilježeno 265 vrsta što čini 75% faune ptica Crne Gore. U slučaju teritorije opštine Danilovgrad, registrovano je da životni ciklus gniježđenja provodi 113 vrsta, dok njih sedam imaju status potencijalnih gnjezdarica.
“Kao dominantne oblasti pritisaka i prijetnji izdvojile su se: energetska infrastruktura sa fokusom na solarne elektrane; promjena prirodnog režima plavljenja plavnih livada usljed izmjena vodnog režima, upravljanja akumulacijama i regulacije vodotoka; planirani projekat prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano i projekat povezivanja akumulacija Krupac i Slano; deponije, nepravilno odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda; intenzivna urbanizacija, koja je u velikoj mjeri neplanskog karaktera ili čak i ilegalna u pojedinim djelovima; krivolov, za koji se generalno može reći da je veliki problem sa kojim se susreće cijela zemlja, te stoga ni područja u dolini rijeke Zete nisu izuzetak; neriješena upravljačka struktura parka prirode „Rijeka Zeta“ u opštinama Danilovgrad i Podgorica i poljoprivreda, koja kroz prekomjernu upotrebu mineralnih đubriva doprinosi pogoršanju kvaliteta zemljišta i zagađenju podzemnih i površinskih voda, te samim tim do gubitka biodiverziteta mikroorganizama u zemljištu”, naglasila je Dorbnjak, ukazavši da je dolina rijeke Zete izuzetno vrijedno stanište sa aspekta i gnijezdećih i migratornih vrsta ptica.
Iz Društva mladih ekologa Nikšić ističu da je, uprkos internacionalnim statusima zaštite poput IBA područja i potencijalnih SPA područja, te nacionalne zaštite donjeg toka doline rijeke Zete u nivou parka prirode, ova rijeka sa svojom okolinom izložena velikom broju pritisaka i prijetnji. Takođe, kako upozoravaju, iako je u strateškim dokumentima poput strateških planova opština Nikšić i Danilovgrad navedeno da zaštita biodiverziteta i prirodnih vrijednosti predstavljaju prioritet, realizacija konkretnih mjera i koraka za njenu zaštitu ili unaprjeđenje sadašnjeg stanja nijesu vidljivi i na odgovarajućem nivou.
Stoga je, prema njihovim riječima, potrebno popraviti sadašnje stanje i u budućnosti zaštitu ovog izuzetno važnog područja podići na veći nivo, kako bi se smanjili uticaji pritisaka i prijetnji.
Projekat „Ptice gnjezdarice doline rijeke Zete, stanje, izazovi i perspektive zaštite“, u okviru kojeg je izrađen izvještaj, finansiran je od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Društvo
Danilovgradska učenica među najboljima u Crnoj Gori: Jovana Vujošević osvojila treće mjesto na IKA takmičenju
Jovana Vujošević, učenica Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada, osvojila je treće mjesto u kategoriji autorske poezije za uzrast od 14 do 18 godina, u okviru pete sezone književnog takmičenja Internacionalne kulturne asocijacije IKA.
Nakon deset mjeseci takmičenja, obilaska brojnih crnogorskih opština i velikog broja književno-takmičarskih večeri, Internacionalna kulturna asocijacija IKA završila je petu sezonu najvećeg književnog takmičenja za djecu i mlade književne talente iz Crne Gore.
Ovogodišnja sezona okupila je više od 500 djece i mladih iz gotovo svih crnogorskih opština, a tokom deset mjeseci dodijeljeno je više od 50 pehara, preko 150 medalja i više od 1.300 zahvalnica.
Među najboljima našla se i Danilovgrađanka Jovana Vujošević, učenica Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“, koja je u kategoriji autorska poezija – uzrast od 14 do 18 godina zauzela treće mjesto. Njena mentorka bila je profesorica Nada Cerović-Bajović.
Ovaj rezultat predstavlja još jedno priznanje talentu mladih iz Danilovgrada, posebno imajući u vidu da je Jovana bila među četiri najbolje plasirana takmičara u svojoj kategoriji.
IKA je u završnom saopštenju istakla da je peta sezona još jednom pokazala koliko među djecom i mladima postoji interesovanje za književnost, poeziju, priču i lijepo kazivanje.
Organizatori su posebno zahvalili učenicima, roditeljima, školama i profesorima koji su tokom deset mjeseci bili dio projekta, naglašavajući da pobjednicima ne smatraju samo one koji su osvojili pehare i medalje.
„Svi oni su pobjednici!“, poručili su iz IKA.
Posebna vrijednost ovogodišnjeg takmičenja, kako navode organizatori, jeste u tome što mladi i dalje prepoznaju vrijednost pisane riječi, knjige, kulture i obrazovanja, uprkos vremenu u kojem značajan dio njihovog svakodnevnog života zauzimaju telefoni, društvene mreže i savremene tehnologije.
IKA najavljuje da će i u narednom periodu nastaviti da prati i podržava mlade talente iz Crne Gore i regiona, sa ciljem da im pomogne da naprave prve ozbiljnije korake na stvaralačkom putu.
„Naš cilj nije samo da pronađemo talentovanu djecu i dodijelimo im nagrade. Želimo da ih pratimo, podstičemo i pomognemo im da naprave svoje prve ozbiljne korake na stvaralačkom putu“, navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Internacionalne kulturne asocijacije IKA, književnik Veljko Veljović.
Pretresi u zapadnoj regiji: Oduzeto osam komada oružja, municija i marihuana
SJUTRA CRVENI METEO ALARM: Upozorenje na jaku kišu, elementarne nepogode i grad
Opština Danilovgrad raspisala konkurs za stipendije talentovanim studentima
Predstavljen izvještaj „Ptice gnjezdarice doline rijeke Zete – stanje, izazovi i perspektive zaštite“
Danilovgradska učenica među najboljima u Crnoj Gori: Jovana Vujošević osvojila treće mjesto na IKA takmičenju
Privrednik Željko Rolović donirao 18.000 eura za obnovu doma porodice iz Danilovgrada
Bemax će realizovati asfaltiranja u mjesnim zajednicama
Koliko košta legalizacija objekata u Danilovgradu
Iković predložio 30.000 eura za naknade vlasnicima nepokretnosti u Parku prirode „Rijeka Zeta“
PES i dio nezavisnih odbornika dogovaraju političko povezivanje pred lokalne izbore u Danilovgradu
Dječja nedelja obilježena sportskim druženjem učenika tri škole
KREAKCIJA: Mladi u fokusu projekta koji podstiče njihovo veće učešće u životu zajednice
Završena druga faza obnove Adžijinog mosta
Grad uništio dva hektara lubenice na Viškom polju: „Poslije ovoga gubim volju za bavljenjem poljoprivredom“
Najavljen “Family Day” u prirodi na Glavi Zete: Dan za porodicu, prirodu i humanost
-
Hronika5 дана ranijeUhapšen Danilovgrađanin, vozio sa 1,23 promila alkohola
-
Društvo2 дана ranijeUskoro gotova projektna dokumentacija za novo igralište: Pogledajte gdje će se graditi
-
Partner program portala VD14 сати ranijeCapital u Danilovgradu na dvije lokacije: „Želimo da rastemo zajedno sa našim sugrađanima“