Društvo
Preminula jedna osoba iz Danilovgrada, 400 novih slučajeva

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Bara (2), Bijelog Polja (1), Nikšića (1), Danilovgrada (1), Kotora (1) i Kolašina (1), od kojih je najmlađi imao 62, a najstariji 88 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 957.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 455 pacijenata.
opština | oboljeli |
Podgorica | 177 |
Nikšić | 60 |
Herceg Novi | 26 |
Budva | 25 |
Bar | 25 |
Bijelo Polje | 18 |
Ulcinj | 14 |
Pljevlja | 14 |
Cetinje | 13 |
Tivat | 11 |
Berane | 7 |
Kotor | 6 |
Danilovgrad | 2 |
Tuzi | 2 |
Ukupno | 400 |
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8233.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 72395.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
opština | trenutno inficirani |
Podgorica | 3064 |
Nikšić | 956 |
Budva | 817 |
Herceg Novi | 506 |
Bijelo Polje | 492 |
Bar | 300 |
Ulcinj | 283 |
Pljevlja | 281 |
Kotor | 273 |
Berane | 266 |
Cetinje | 247 |
Tivat | 203 |
Danilovgrad | 114 |
Tuzi | 89 |
Mojkovac | 66 |
Rožaje | 63 |
Plužine | 55 |
Andrijevica | 47 |
Kolašin | 39 |
Žabljak | 26 |
Plav | 20 |
Petnjica | 11 |
Gusinje | 8 |
Šavnik | 7 |
Ukupno | 8233 |
Društvo
National Geographic o proglašenju Parka prirode dolina rijeke Zete
Oslanjamo se na svježu vodu za piće, hranu i sanitarne uslove a ona je u nevolji. Tako pitanja slatke vode postaju veći prioritet za konzervatore i ekologe

National Geographic je najtiražniji svjetski naučno-popularni časopis i jedan od najviše nagrađivanih globalnih medija. Uzbudljivi tekstovi i fotografije od kojih zastaje dah predstavljaju mjesečnu kartu za putovanje oko svijeta. Sa osnovnim ciljem da inspiriše ljude da brinu o planeti. A u njemu, rijeka Zeta.
U tekstu pod naslovom “Rijeke i jezera su najdegradiraniji ekosistemi na planeti. Da li ih možemo sačuvati?“ globalno online izdanje ovog popularnog časopisa, ni manje ni više, pomenulo je prošlogodišnje proglašenje doline rijeke Zete parkom prirode.
Autor ovog članka, Stefan Lovgren, osvrćući se na značaj koji slatke i pitke vode imaju na život čovjeka, ukazao je i na potrebu zaštite i očuvanja ovih vodenih ekosistema.
Oslanjamo se na svježu vodu za piće, hranu i sanitarne uslove a ona je u nevolji. Tako pitanja slatke vode postaju veći prioritet za konzervatore i ekologe, naveo je Stefan.

Zone zaštite Park prirode rijeka Zeta
Godina rijeka
Istorijski gledano, zaštićena područja su dizajnirana za kopnene ekosisteme i njihove vrste, uz malo, ako i uopšte ima, obzira prema slatkovodnim staništa i vrstama u njima. Razlog ovome je, kako Stefan navodi, složenost samih riječnih tokova koja mogu prolaziti kroz zaštićene ili upravljane oblasti ali i izlaziti iz njih. Stefan navodi da se složenost ogleda i u tome što rijeke često protiču kroz različita područja, a ponekad čak i kroz više država.
„Mnogo je lakše nacrtati liniju na zemlji ili u okeanu nego to isti učiniti za rijeku“, rekao je za National Geographic, Džon Zablocki, stručnjak za biodiverzitet iz Nature Conservancy-a koji predvodi međunarodnu mrežu naučnika koji osmišljavaju nove načine zaštite rijeka.
„Moramo da pobjegnemo od razmišljanja gdje kopnu dajemo prednost nad rijekama. Rijeke jednostavno ne smiju biti više na mjestu broj dva“, rekao je Zablocki, čija organizacija sarađuje sa više opština u Crnoj Gori, gde je Vlada odredila donji tok, visoko bioraznolike rijeke Zete, za park prirode.
S obzirom na to da se naučnici za slatkovodne ekosisteme nadaju da bi 2021. mogla biti godina rijeke, neki uticajni konzervatori koji se ranije nisu fokusirali na pitanja slatkih voda, sada se več sve više interesuju, uključujući Kampanju za prirodu, inicijativu od milijardu dolara koju finansira švajcarska Fondacija Wiss, a podržava National Geographic Society, čiji je cilj da do 2030. godine zaštiti 30 posto planete.
Iako slatka voda čini manje od jednog procenta zemljine tekuće vode, u njoj živi 10 procenata svih poznatih vrsta, uključujući trećinu svih kičmenjaka.
U istraživanjima sprovednim 2019. godine, od oko 3500 biljnih vrsta, koliko ih imamo u Crnoj Gori, u dolini Zete registrovano je 774 ili nešto više od 20%. U dolini rijeke Zete imamo oko 200 medonosinih i oko 300 vrsta ljekobilja. Od 430 zaštićenih biljnih vrsta, u dolini rijeke Zete živi 273 vrste.
Uprkos urbanizaciji i neregulisanim otpadnim vodama naselja i velikih zagađivača, kvalitet vode i dalje u zadovoljavajućim okvirima. To potvrđuje prisustvo 19 različitih vrsta riba, od čega 3 vrsta pastrmki.
Dolina rijeke Zete je bogata vodozemcima i gmizavcima pa u njoj živi oko 70% ukupnog broja vrsta registrovanih na teritoriji države.
Društvo
Stiglo još pet hiljada vakcina Sputnjik V

U Crnu Goru je stigla druga pošiljka od još pet hiljada ruskih Sputnjik V vakcina, čime smo do sada dobili deset od ugovorenih 50 hiljada doza tog proizvođača.
Vakcine su na podgoričkom aerodromu preuzeli ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović i državni sekretar ministarstva, Borko Bajić.
“Do sad je, ukupno, u Crnu Goru stiglo je 42 hiljade vakcina. Koristim priliku da motivišem građane i građanke Crne Gore da se obavezno vakcinišu jer je vakcina potpuno sigurna, efikasna i bezbjedna, ali istovremeno upozoravam da proces vakcinacije zahtijeva određeno vrijeme. Neophodno je da se zajednički pridržavamo epidemioloških mjera kako bismo što prije izašli iz situacije u kojoj se nalazimo”, poručila je Borovinić Bojović.
Crna Gora radi na proširivanju ugovora za još 200 hiljada ruskih vakcina.
Tokom predstojeće sedmice, očekuje se da Crna Gora, nakon početne donacije od dvije hiljade Sputnjik V od Srbije, dobije još toliko.
You must be logged in to post a comment Login
You must log in to post a comment.