Prirodni hormon rasta od soka vrbe - za uspješno ukorjenjivanje bilja - Volim Danilovgrad
Connect with us

Savjeti

Prirodni hormon rasta od soka vrbe – za uspješno ukorjenjivanje bilja

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Vrba je dvodomna  biljka, koja ima i muške i ženske cvjetove, a raste na vlažnim tlima, uz rijeke, bare, potoke, kanale te uz rubove šuma.

Bogata je fitohormonima ili auksinima (grč. auxein = rasti), to su biljni hormoni koji se stvaraju u vršnim dijelovima stabla, korijenja i grančica, te podstiću rast korijenja ( rizogeneza), kod vegetativnog razmnožavanja, djeluju na rast i razvoj biljaka potičući biljke na intenzivno cvjetanje, regulišu različite fiziološke procese od klijanja sjemena pa do sazrijevanja plodova.

Vrba sadrži i salicilnu kiselinu ( Salicylic acid ), koja sprječava razne bakterije i štetočine te ojačava imuni sistem biljke koja je zalivana vrbinim sokom.

Vrbin sok je prirodni, ekološki hormon rasta koji ubrzava zakorjenjivanje biljaka koje želimo razmnožiti vegetativnim putem.

Pripravak od vrbe se dobije kada iz mladih izbojaka vrbe izvučemo fitohormone – biljne hormone rasta.

Potrebno je isjeckati oko 100 g vrbinih mladih grančica i preliti sa 500 ml prokuvane mlake vode.

Vlado Kos / Cropix

Grančice ostaviti u vodi 24 sata pa po potrebi procijediti.

U dobijenu tečnostu stave se reznice te ostavljaju u njoj slijedeća 24 sata.

Nakon toga reznice se sade u vlažan supstrat ili pijesak te prekrivaju najlonom ili plastičnom bocom kojoj se reže dno i skida čep. Nakon nekoliko nedelja, ovisno o vrsti reznica, kada biljke puste korijenje mogu se presaditi na stalno mjesto.

Vrbin sok  možemo koristiti i kod zalivanja rasada, ali ga je potrebno razrijediti sa vodom u omjeru 1:3, te takođe i kod pikiranja biljaka, potrebno je biljku nakratko uroniti u rastvor prije pikiranja. Biljke će u startu biti otpornije na bolesti te će razviti jači korijenov sistem.

Čuvati se može nekoliko nedelja u frižideru, ali prije upotrebe treba ga ostaviti na sobnoj temperaturi.
Izvor Organsko carstvo

Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Savjeti

ZAŠTITA VOĆAKA OD MRAZA

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Piše : Rajko Grozdanić, Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

Temperaturna kolebanja a naročito visoke temperature koje su bile krajem marta i početkom aprila uslovile su da dodje do cvjetanja većine voćarskih kultura. Sniježne padavine koje su bile 7 aprila nijesu mogle donijeti značajnije štete pa se voćarima ne preporučuje otresanje snijega sa grana osim u slučaju da su padavine bile obilnije pa se pod teretom snijega grane mogu polomiti. Manja količina snijega čak može i pomoći u ovoj situaciji jer se najavljuje hladno vrijeme sa mrazom pa u ovom slučaju manja količina sniježnog pokrivača može poslužiti kao zaštita za nabubrele ili otvorene cvjetne pupoljke.

I na onim područjima na kojima nije bilo snijega voćke se moraju zaštititi jer se tokom noći i sledećih dana po najavama meteorologa najavljuje mraz i veoma hladno vrijeme.

Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova od mraza mogu stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi. Pri temperature od -1 do +2 °C ugroženi su zametnuti plodovi, od -2 °C otvoreni cvjetovi a temperature od -5 do -8 °C dovode do izmrzavanja neotvorenih cvjetova.
Da bi se spriječile štete na voćnjacima može se koristiti više metoda zaštiie i to:

Zadimljavanje

Na ovaj način se u voćnjacima pribjegava pravljenju gustih dimnih zavjesa na način što se na više mjesta u voćnjacima pale vatre sa pripremljenim teško sagorljivim materijama. Za ovu svrhu najčešće se koriste bale sijena, pilotina i eventualno stara tkanina. Bale je prije paljenja potrebno nakvasiti kako bi dim bio što “gušći” i pružio dugotrajniju zaštitu. Ova mjera se može uspješno sprovoditi na manjim površinama i doprinijeti da se štete od mraza umanje.

Temperaturna inverzija

Ovaj vid zaštite se sprovodi korišćenjem velikih ventilatora na ograničenim površinama. Cirkulacijom vazduha temperature se povećava za 2-3 ° C a mjera se može primjenjivati u velikim proizvodnim zasadima.

Zaštita voćaka vještačkom kišom ili orošavanje

Ovim načinom se prskaju voćke u vidu izmaglice najsitnijim kapima koji se na cjetovima i granama smrzavaju i pružaju zaštitu od negativnog uticaja mraza. Nanošenje vode u vidu izmaglice mora se obavljati što sporije kako bi se voda ravnomjerno nanijela na čitavu voćku. I ova mjera se uspješno koristi na velikim gazdinstvima ali se takodje vrlo uspješno može koristiti i na manjim posjedima koji posjeduju sistem za navodnjavanje uz korišćenje što sitnijih dizni za orošavanje.

NASTAVI SA ČITANJEM

Savjeti

Koronavirus i sport: Kako bezbjedno trenirati nadalje

Fizička aktivnost je jedan od najboljih načina da podignemo i osnažimo naš imuni sistem. Iako pomaže i u sprečavanju nastanka mnogobrojnih bolesti, oni koji su preležali kovid-19 treba da budu veoma oprezni i omoguće tijelu da se oporavi prije nego što počnu da vježbaju.

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

„Od marta živimo neki drugi život. Moramo da se naviknemo da živimo sa koronavirusom. Mladi ljudi i oni između 30 i 50 godina smatrali su da mogu da vježbaju i u teretani i napolju i nisu obraćali pažnju. Međutim u drugom naletu koronavirusa vidimo da je dosta mlade populacije pogođeno, a da opet ne možemo bez fizičke aktivnosti“, kaže doktorka Petrović, kardilog Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.

Čitava situacija u vezi sa pandemijom u velikoj mjeri je uticala na to na koji način se baviti fizičkom aktivnošću, koliko, gdje – da li u otvorenom ili zatvorenom prostoru.

Tu su, naravno, i posledice koje kovid-19 ostavlja na respiratorni, kardiološki i ostale sisteme organa.

„Pandemija kovida-19, trajni zaključci i preporuke biće dostupni nakon godinu do dvije, zato što se sada oslanjamo na informacije koje imamo iz prethodnih virusnih infekcija i epidemija SARS-a i MERS-a“, navodi doktorka Košević kardiolog sa istog Instituta na dedinju.

Ipak, ona ističe i da se sa sigurnošću zna da ovaj virus direktno utiče na rad srčanog mišića. Njemačka studija je pokazala da na 100 oporavljenih bolesnika koji su imali teške oblike kovida-19 kod 70 pacijenata bio zahvaćen i srčani mišić.

Zbog toga je veoma važno kako savjetovati pacijente da se vrate fizičkoj aktivnosti, jer u protivnom može doći do teških posledica.

Oprezno vraćanje fizičkom naprezanju i vježbanju

Petrovićeva podsjeća da fizička aktivnost ne pomaže samo tijelu, već i psihi da se oporavi posle proteklog perioda koji je kod mnogih izazvao anksioznost, depresiju i strah i neizvjenost kod ljudi koji se pitaju kako da nastave svoj život.

Uprkos tome, savjetuje da kod pacijenata koji su imali asimptomatski ili blagi oblik kovida-19, period oporavka nakon izliječenja treba da traje dvije nedelje tokom kojih ne treba da se fizički naprežu.

Doktorka Košević objašnjava da se nakon tog perioda savjetuju kraći periodi lake šetnje, koji mogu iz dana u dan da se produžavaju, ali bez forsiranja.

„Što se pacijenata koji su imali teži oblik i bili hospitalizovani tiče, kod njih se preporučuje veliki oprez. Treba da obave jedan kompletan kariološki pregled – elektrokardiogram, ultrazvuk, testovi na troponin, pa i magnetna rezonanca“, ističe Koševićeva.

Trčanje – daleko od virusa

Darko Cvijić, poznati atletičar, je istrčao četiri maratona i više od 50 polumaratona širom svijeta.

Iako je ranije trenirao u grupi, ovih dana na treninge izlazi sam.

„Samostalno trčanje mi je trenutno bolja opcija nego da treniram u grupi”, kaže Cvijić za BBC.

Trčanje u grupi je svakako moguće, ali pod određenim uslovima.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
11°
Углавном облачно
06:0119:25 CEST
Осећај: 10°C
Ветар: 13km/h N
Влажност: 37%
Притисак: 1019.98mbar
УВ индекс: 2
ПетСубНед
18/8°C
13/8°C
14/7°C

Facebook

Instagram

Najčitanije