Connect with us

Društvo

Proslavljena slava crkve Svetog Simeona Mirotočivog u selu Mandići

Published

on

Danas je u selu Mandići, proslavljena slava Crkve Svetog Simeona Mirotočivog, koju mještani sela Mandići, Rošca i Vrela proslavljaju u kontinuitetu poslednjih desetak godina. Ove godine, domaćin slave je bio mladi Vladan Raičević.

Detalj sa današnjeg ručka

 

Razgovarali smo sa domaćinom slave Vladanom Raičevićem, koji je za naš portal rekao da su se danas okupili ovdje da proslave svetog Simeona Nemanjića – Mirotočivog, slavu crkve, u selu Mandićima, Vrelima podostroškim.

Mene je ove godine, u jednom specifičnom vremenu, vremenu bratske nesloge i razjedinjenosti, zapala čast da budem domaćin crkvene slave – u čast našeg svetitelja Simeona.

Ovo je već deseta godina kako se redovno okupljamo i svetkujemo od kada smo obnovili našu crkvu, jednu od najstarijih u Crnoj Gori, koja datira sa kraja 16. vijeka, a koja ovom kraju – samim tim i našoj državi daje jasan duhovni pečat, a pravoslavnom življu Crne Gore i nacionalni kod.

 

Otac Predrag Katanić i domaćin slave Vladan Raičević

 

Ono što želim da poručim svojoj braći, upravo danas sa ovog mjesta, jeste to da, čuvamo međusobnu ljubav, a svaku sebičnost, lični interes i usredsređenost na sebe same odstranimo od nas, te da konačno počnemo živjeti jedan za drugoga, čime bi sve nasuglasice u nama samima uravnotežili i postali istinski Božiji ljudi, koji će znati da sačuvaju ono što je nasvetije, zaključio je Vladan Raičević.

 

Detalj iz Crkve Svetog Simeona Mirotočivog

Crkvu su ranije krasile freske

 

Kako nam je u razgovoru naveo paroh Predrag Katanić, crkva je ranije imala freskopis, koji je početkom XX vijeka propao.

Prethodna obnova crkve, kako je naveo otac Predrag , desila se 1903. godine i tada se nažalost, pristupilo prekrivanju freskopisa.

 

Crkva Svetog Simeona Nemanjića – Mirotočivog

 

Zanimljivo je da je freskopis u crkvi radio poznati zograf Radule koji je freskopisao i u Gornjem Manastiru Ostrog.

Na našem portalu smo ranije pisali o Crkvi Svetog Simeona Stolpnika u Mandićima, kako je ova crkva greškom i upisana u katastar a nama informacije u trenutku bile dostupne na sajtovima TOD-a i opštine Danilovgrad.

Ono što je interesantno je da na crkvenom zvonu, koje datira još sa početka XX vijeka, stoji natpis: “Vijernom narodu podostroškom za crkvu sv. Simeona Mirotočivog poklon od braće iz Makedonije 1903.”

Inače, ovaj objekat se smatrao jednim od najstarijih hrišcanskih vjerskih objekata u Bjelopavlickoj ravnici. Neki stubovi, grobovi i temelji crkve su stari vise od 500 godina.

Crkva Svetog Simeona Mirotočivog 2007. godine

 

Crkva Svetog Simeona u januaru 2007. godine se skoro potpuno urušila. Ipak, danas zahvaljujući dobrim ljudima, stoji obnovljena u svom punom sjaju.

 

Crkvenoj slavi prisustvovali su mještani iz sela Mandići, Rošca, Mijokusovića i Požara.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Raspisana tri tendera za infrastrukturu: Put ka Studenom, sanacija dionice ka Manastiru i Park u Pažićima

Published

on

By

Na sajtu javnih nabavki objavljeni su pozivi za učešće na tenderima za infrastrukturne projekte u Danilovgradu.

Nakon što su završeni pripremni radovi na proširenju puta ka Studenom koji su plod saradnje Opštine Danilovgrad i NVO “Studeno” prije dva dana raspisan je tender koji podrazumijeva sanacija puteva prema Studenom, prva faza, obuhvata sanaciju i asfaltiranje na dionicama Džogulja, Medeze – Popovići, Krstac, krak Studeno i krak Topolovo. Vrijednost postupka: 500.000€.

Prethodne godine sanirano je klizište na saobraćajnici koja povezuje Donji i Gornji Manastir Ostrog. Tender koji je raspisan prije dva dana i ima vrijednost 117.690€ podrazumijevaće nastavak sanacije odnosno drugu fazu rekonstrukcije saobraćajnice.

Tender je raspisan i za izgradnju Parka u Pažićima.

 

Nastavite čitanje

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Published

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije