Connect with us

Društvo

Indikatorske vrste u Parku prirode rijeka Zeta, Dvozubi potočar

Objavljeno

on

Autor: EnvPro - NVO Program za životnu sredinu,

Krovne vrste su značajne za očuvanje biocenoza i biotopa i njihovom zaštitom štite se druge vrste na datom staništu. Takođe, krovne vrste se koriste za odabir zaštićenih područja i definisanje minimalne površine koju treba zaštititi. Na području koje obuhvata Park prirode rijeka Zeta žive vrste koje su zaštićene nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom.

Bioindikatori su organizmi koji se koriste za prikaz stanja životne sredine. Ovi organizmi služe za praćenje (monitoring) stanja i promjena u ekosistemu. Bioindikatorske vrste se koriste za utvrđivanje promjena u životnoj sredini, registrovanje zagađenja i utvrđivanje efekata zagađenja na ekosistem. Praćenje indikatorskih vrsta i prikupljanje podataka o njima omogućava utvrđivanje promjena u staništima na osnovu trendova njihovih populacija.

Praćenje bioindikatorskih vrsta predstavlja osnovni aspekt u zaštiti prirode, upravljanju ekosistemima i planiranju konzervacionih mjera na osnovu analize stanja. U zavisnosti od potrebe vrši se odabir pojedinačne vrste ili grupe vrsta koje su osjetljive na promjene u vodenim staništima i predstavljaju bioindikatore voda. Dekapodni slatkovodni rakovi, vilini konjici i školjke predstavljaju najznačajnije bioindikatorske vrste u različitim tipovima akvatičnih staništa, zbog svoje osjetljivosti na promjene kvaliteta sredine, veličine i jednostavne identifikacije.

Kroz projekat “Vode Balkana: biomonitoring za Park prirode rijeka Zeta” koji realizuje NVO Program za životnu sredinu (Environment Programme – EnvPro) sprovedena su istraživanja i odabrane indikatorske vrste koje će u narednom periodu biti praćene na odabranim lokalitetima u Parku prirode rijeka Zeta. Za monitoring su odabrane lako prepoznatljive vrste da bi se u aktivnosti praćenja vrsta i očuvanje rijeke Zete mogli uključiti svi ljubitelji prirode.

U narednim tekstovima predstavićemo odabrane indikatorske vrste koje žive u Parku prirode rijeka Zeta.

Dvozubi potočar – Cordulegaster bidentata Selys, 1843

Dvozubi potočar je vilin konjic. Vilini konjici su najznačajniji vodeni insekti. Tijelo dvozubog potočara je crno sa žutim šarama. Dužina tijela je 7,5 do 8,5 cm. Raspon krila je oko 11 cm. Larve ovog vilinog konjica žive u vodi, u malim potocima i izvorima u kojima ima djelova sa kamenom, organskim muljem, pijeskom i česticama zemlje, a koji su okruženi drvećem i žbunjem. Odrasli žive oko izvora i potoka.

Jedno od staništa dvozubog potočara, Izvor Vrela, Mandići – Rošca

Zbog svoje veličine i rasporeda crnih i žutih šara lako su uočljivi i prepoznatljivi. Larve i odrasli vilini konjici se većinom hrane insektima i tako smanjuju broj parazita, komaraca, muva i obada. Na taj način sprečavaju prenošenje bolesti poput lajšmanioze, groznice zapadnog Nila, Denga groznice i sl.

Vrsta dvozubi potočar je indikatorska vrsta koja reaguje smanjenjem brojnosti ili nestajanjem iz staništa ukoliko dođe do njegovog zagađenja ili izmjene. Ova vrsta je takođe pokazatelj održivog uticaja ljudi na izvorska staništa. Larve su brojne u izvorima koji su građeni na tradicionalan način i u kojima je očuvan stalan protok vode.

Na području Bjelopavlićke ravnice ova vrsta se može sresti u skoro svim izvorima koji nijesu u potpunosti kaptirani. Dvozubi potočar živi samo u Evropi tako da je ova vrsta evropski endem. Na Crvenoj listi vilinih konjica Evrope u kojoj je kategorisan nivo ugroženosti vrste i njenih staništa, dvozubi potočar je u kategoriji NT (eng. near threatened) – skoro ugrožena vrsta. Srijeće se na potocima i izvorima u urbanim sredinama na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Dvozubi potočar je ugrožen zbog nestajanja staništa usled uticaja čovjeka i klimatskih promjena. Primjeri uništavanja staništa su kanalisanje i isušivanje potoka i kaptaže izvora, odlaganje čvrstog otpada i izlivanje otpadnih voda.

Zaštitom ove vrste štite se i druge vrste koje žive u ovim staništima. Očuvanjem staništa ove vrste čuvamo čistu pitku vodu za sebe i svoje potomke.

Autor: EnvPro – NVO Program za životnu sredinu,

Društvo

Spajić: Neću dozvoliti povećanje cijena vode u opštinama, u kojima je Pokret Evropa sad dio vlasti

Spajić je istakao da će se cijene struje usklađivati sa evropskom cijenom, te da je to obavezno kroz reforme do prvog dana 2027. godine. Kazao je i da neće dozvoliti povećanje cijena vode u opštinama, u kojima je Pokret Evropa sad dio vlasti.

Objavljeno

on

By

Izvor Vijesti

„Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje. Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine“, naglasio je on.

Spajić je istakao da će se cijene struje usklađivati sa evropskom cijenom, te da je to obavezno kroz reforme do prvog dana 2027. godine. Kazao je i da neće dozvoliti povećanje cijena vode u opštinama, u kojima je Pokret Evropa sad dio vlasti.

Naglasio je da se novim uvećanjem minimalnih plata na 600 i 800 eura, dodatno zatvara jaz koji postoji između Crne Gore i zemalja Evropske unije, kao što je Hrvatska. Kako je kazao, plate su prosjeku više za 20 odsto, s tim da je povećanje nekima bilo sedam odsto a nekima više.

„Nastavićemo da ga zatvaramo i očekujemo dalji rast zarada, Evropa sad 2 nije kraj već početak i zamajac. Minimalna penzija je najveća u regionu, vjerujemo da će nakon usklađenja u januaru, prosječna penzija biti 600 eura“, istakao je on.

Privatnici da sustižu

Upitan da li će se poslodavci pridržavati mjera iz ovog programa, on je naveo da privatnici mogu da odluče da li žele da dodatno povećaju plate, te da vjeruje da će biti dosta onih koji će to urade.

Upitan da li će i Vlada kao poslodavac, preliti dio novca na račune zaposlenih u javnom sektoru, Spajić je pojasnio da je to već regulisano kolektivnim ugovorom da se taj dio ne isplaćuje, jer je to ušteda za poslodavca. Dodao je da privatnici to mogu da iskoriste da sustignu javni sektor, pošto je razlika u platama već velika. Posredno je kazao da to država neće uraditi, kako se razlika ne bi dodatno uvećala.

„Ukoliko bi javni sektor dodatno povećao, samo bi povećali jaz..“, naveo je on.

Naglasio je da je privatni sektor tokom sprovođenja Evrope sad 1, imao prosječne plate od 720 dok je javni imao oko 700 eura.

„Što je zdrav omjer. Nažalost, prije primjene Evrope sad 2 upravo zbog djelovanja 43. Vlade koja je na neprimjeren način povećala zarade javnom sektoru bez istog koraka prema privatnom, bez nekog balansa. Imamo situaciju da su zarade u javnom sektoru bile u prosjeku 950 eura a u privatnom 750 i sada da javni sektor dodatno poveća zarade, pored povećanja koje Evropa sad 2 nudi, mislim da bismo taj jaz samo povećali i napravili veliki problem privatnom sektoru, i da nađe radnu snagu i da plati. Mislimo da je ovo najbolji balans i da želimo da privatni sektor sustigne plate u javnom sektoru“, pojasnio je on.

Dodao je da je sada teret na privatnicima da povećavaju plate i da je balans zadržan, a najavio je i da Ministarstvo finansija radi na Zakonu o zaradama u javnom sektoru, kako bi se ciljano za određene poslove, plate povećale. Ponovio je da to neće voditi dodatnom disbalansu i inflaciji.

Upitan o najavama da rade na daljim ekonomskim koracima i novim povećanjima plata, Spajić je kazao da će o svemu javnost obavijestiti vrlo brzo. Spajić je naveo da obračun plata ostaje isti kao što je bio dok je minimalna bila 450, odnosno ne mijenja se zbog primjene Evrope sad 2.

Na pitanje o primjeni sedmočasovnog radnog vremena, naglasio je da sa socijalnim partnerima, odnosno kompanijama i sindikatima rade na pronalasku rješenja te da moli za još malo strpljenja.

Ponovio je i da inflacija nije imala veze sa primjenom Evrope sad 1, da isto očekuju za nastavak programa te da vjeruje i da će se kroz projekat Velje brdo, smanjiti i cijene stanovanja.

Nema dovoljno inspektora za praćenje Evrope sad 2

Upitan da li postoji dovoljan broj inspektora koji bi ispratio poštovanje mjera iz Evrope sad 2, Spajić je naveo da ih nažalost nema. Naveo je da je sada urađena reforma Uprave za inspekcijske poslove (UIP), čime su inspekcije podijeljene po resorima, pa kako kaže, ministri nemaju izgovora da ne rade svoj posao.

„Svaki ministar koji ne bude radio svoj posao, više neće moći da okrivi UIP, nego će biti – ti druže ne radiš svoj posao, tvoje ministarstvo ne radi dobro. To je cilj ove reforme a nadamo se da će to podstaći sva ministarstva da rade punom parom“, istakao je on.

Hoće li voda biti skuplja?

Spajić je naglasio da nijedan vodovod neće dobiti njihovu podršku za podizanje cijena vode, te da su u problemu jer je 43. Vlada potpisala kolektivni ugovor bez strategije.

„Oni su sami sebi u vodovodu napravili problem, i sada žele kroz cijene vode taj problem da prenesu na građane – to neće moći. Ti vodovodi koji su u problemu, neka nađu rješenje koji su sami napravili. Ukoliko nisu sposobni kao direktori, neka daju ostavku. Neće se desiti povećanje cijena vode ni struje“, istakao je Spajić.

Upitan da li će se obračunska vrijednost koeficijenta mijenjati, koja je 63 eura od 2014. godine, što uslovljavala da su iste dnevnice regresu u 12 rata, jubilarne nagrade…

Spajić je dodao da je neophodan novi kolektivni ugovor, oko kojeg moraju da se slože i poslodavac i sindikati, pa je socijalni dijalog ključan.

Reakcija Evropske komisije standardna

Komentarišući izvještaj Evropske komisije u kojem se navodi da u crnogorskoj ekonomiji ostaju fiskalne ranjivosti zbog visokih potreba za javnim finansiranjem, povišenih kamatnih stopa i stalnog pritiska na socijalnu potrošnju, Spajić je kazao da treba pročitati pasuse, jer u jednom dijelu hvale Evropu sad 2 a u drugom upozoravaju na rizike.

„Mislim da je to standardni rječnik međunarodnih organizacija poslije bilo kakve jake reforme, recimo i Međunardni monetarni fond, Svjetska banka i Evropska komisija su tokom 2021. potpuno isti rječnik koristile za Evropu sad 1, a poslije su imali samo riječi hvale“, naglasio je on.

Istakao je da građani nemaju razloga da strahuju, da je u prvih osam mjeseci zabilježen suficit te da će Crna Gora do kraja godine ponovo biti unutar Mastriških kriterijuma, odnosno da će deficit biti ispod tri odsto. Spajić je dodao da je dug po BDP-u već ispod 60 odsto, te da se nada da će i pristupanje Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA) od januara 2025. godine, usloviti da Crna Gora po pristupanju Evropskoj uniji može odmah da postane dio eurozone.

„To nijedna članica EU nije uspjela da uradi, ako budemo ušli u januaru 2028. tog dana možemo da uđemo i u eurozonu, jer već četiri godine ispunjavamo uslove“, istakao je on.

Nastavite čitanje

Društvo

DPS Danilovgrad: Odluka o povećanju cijene vode da se promijeni kako sav teret ne bi pao na račun građana

Poručuju da je ovako utvrđena cijena vode nerealna i zahtijevaju da se nađe način da se ova odluka koriguje

Objavljeno

on

By

Klub odbornika DPS Danilovgrad saopštio je da je juče ujutru, na nastavku sjednice Skupštine opštine Danilovgrad, donijeta neprimjerena odluka i utvrđena cijena metra kubnog vode u iznosu od 0,97 EUR što je uvećanje cijene od preko 50 procenata.

“Raspravljajući o predlogu uvećanja metra kubnog vode, na hitno zakazanoj vanrednoj sjednici Skupštine opštine, Klub odbornika DPS-a je ukazao na ovako nerealan i neprihvatljiv predlog vladajuće većine, koja direktno ugrožava standard građana Danilovgrada i Spuža. Voda, koja je prirodni resurs, mora biti dostupna svakom građaninu, a vladajuća većina ovom odlukom ugrožava to pravo”, naveli su iz DPS-a.

Mišljenja su da ovakav pristup nije dobar, već da treba na drugačiji način osnažiti DOO Vodovodod i kanalizaciju, što smo u više navrata i predlagali.

“Naš stav i zahtjev je da lokalna samouprava, u saradnji sa Vodovodom, pripremi projekte i druge vidove pomoći, koje bi svi zajedno podržali”, napominju oni.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije