Ekonomija
U Pješivcima predložena koncesija za kamen: 68 hektara i do 30 godina eksploatacije
Ministarstvo energetike i rudarstva stavilo je na javnu raspravu nacrt koncesionog akta za lokalitet „Do Pješivački“ u opštini Danilovgrad. Dokument predviđa mogućnost geoloških istraživanja i eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na prostoru od 68,3 hektara, sa procijenjenim rezervama od dva miliona kubnih metara. Javna rasprava traje do 5. novembra.
Mogućnost otvaranja novog kamenoloma na području Danilovgrada ulazi u narednu fazu procedure. Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nacrt koncesionog akta za lokalitet „Do Pješivački“, kojim se predviđa davanje prava na detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena.
Javna rasprava počela je 21. oktobra i trajaće do 5. novembra 2026. godine. Iz Ministarstva pozivaju građane, mjesne zajednice, nevladine organizacije, privrednike i druge zainteresovane da dostave primjedbe, predloge i sugestije.
Važno je naglasiti da koncesija još nije dodijeljena, niti ovaj dokument sam po sebi predstavlja odobrenje za početak eksploatacije. Riječ je o nacrtu koji prolazi javnu raspravu prije daljeg odlučivanja i sprovođenja postupka dodjele koncesije.
Gdje se nalazi planirani koncesioni prostor?
Prema dokumentu, lokalitet „Do Pješivački“ nalazi se u području Pješivaca, na istočnim padinama Đinove glavice, oko devet kilometara sjeverozapadno od Danilovgrada.
Koncesioni prostor obuhvata 68 hektara, 33 ara i 18 kvadratnih metara, odnosno približno 68,3 hektara, na katastarskoj parceli 648 u katastarskoj opštini Ržišta.
Zemljište je, prema podacima iz nacrta, u svojini države Crne Gore, dok pravo raspolaganja pripada Vladi Crne Gore.
U dokumentu se navodi da je područje obuhvaćeno prostorno-planskom dokumentacijom Opštine Danilovgrad i da njegov položaj, u blizini magistralnog puta Podgorica–Nikšić, predstavlja povoljan faktor za budući transport i plasman kamenog materijala.
Procijenjene rezerve dva miliona kubika
Na osnovu postojećih osnovnih geoloških istraživanja, potencijalne rezerve tehničko-građevinskog kamena procijenjene su na oko 2.000.000 kubnih metara čvrste stijenske mase.
Međutim, u nacrtu se izričito navodi da je riječ o procjeni, a ne o konačno utvrđenim i ovjerenim rezervama. Njihova stvarna količina i kvalitet trebalo bi da budu utvrđeni nakon detaljnih geoloških istraživanja i izrade odgovarajućeg elaborata.
Za potrebe ekonomske procjene predviđen je minimalni godišnji obim eksploatacije od 20.000 kubnih metara čvrste stijenske mase, što bi, prema obračunu iz dokumenta, odgovaralo približno 30.000 kubnih metara kamenog agregata različitih frakcija godišnje.
Koncesija bi mogla trajati najduže 30 godina. Od tog perioda, za detaljna geološka istraživanja predviđeno je do šest mjeseci, a za izradu rudarske dokumentacije i pribavljanje potrebnih dozvola, saglasnosti i odobrenja još do šest mjeseci. Preostali period bio bi namijenjen eksploataciji, uz ispunjavanje svih zakonskih uslova.
U dokumentu se procjenjuje da bi za redovno obavljanje djelatnosti bilo potrebno najmanje 12, a najviše 25 zaposlenih.
Kolika bi bila vrijednost proizvodnje i koncesiona naknada?
Prema podacima MONSTAT-a koje koristi koncesioni akt, prosječna ostvarena cijena tehničko-građevinskog kamena u Crnoj Gori tokom 2025. godine iznosila je 17,30 eura po kubnom metru kamenog agregata.
Primjenom te cijene na planiranu godišnju proizvodnju od približno 30.000 kubnih metara, u dokumentu je izračunata okvirna godišnja tržišna vrijednost proizvodnje od 519.000 eura.
To nije procjena dobiti koncesionara, već bruto tržišna vrijednost planirane proizvodnje. U obračun nijesu uključeni troškovi istraživanja, opreme, eksploatacije, prerade, transporta, zaposlenih, poreza i drugih obaveza.
Lokalitet je svrstan u treću grupu geogenih lokaliteta, za koju je kao minimalni procenat koncesione naknade predviđeno sedam odsto. Na osnovu navedene procjene godišnje vrijednosti proizvodnje, minimalna godišnja koncesiona naknada iznosila bi 36.330 eura.
Taj iznos je okviran a stvarna naknada zavisiće od ugovorenih uslova, ponuđenog procenta naknade i ostvarene proizvodnje.
Šta nacrt predviđa za zaštitu životne sredine?
Jedno od važnih pitanja koje se otvara u vezi sa eventualnom eksploatacijom jeste njen uticaj na okolni prostor.
Prema mišljenju Agencije za zaštitu životne sredine koje je uključeno u koncesioni akt, katastarska parcela 648 nalazi se van granica Parka prirode „Dolina rijeke Zete“, drugih nacionalno zaštićenih područja i predloženih područja evropske ekološke mreže Natura 2000.
To, međutim, ne znači da eksploatacija ne bi imala uticaj na prirodno okruženje. U istom dokumentu navodi se da površinski kop može dovesti do promjene reljefa, degradacije predjela i uticaja na stabilnost terena, uz povećanje buke, vibracija i prašine.
Zbog toga su predviđene mjere koje obuhvataju orošavanje kopa i pristupnih puteva radi suzbijanja prašine, opremu za otprašivanje postrojenja za drobljenje kamena, pokrivanje tereta kamionima i pranje točkova prije izlaska na javni put.
Predviđeni su i kontrolisano miniranje, ograničenja izvođenja bučnih radova, tretman atmosferskih voda, pravilno upravljanje opasnim otpadom i periodična mjerenja buke, vibracija, koncentracije PM10 čestica i kvaliteta otpadnih voda.
Nacrt predviđa i obavezu sukcesivne rekultivacije, odnosno saniranja i ozelenjavanja djelova kopa nakon završetka radova na pojedinim etažama, kao i konačnu sanaciju prostora nakon prestanka eksploatacije.
U blizini je arheološki lokalitet
Prema mišljenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara, arheološki lokalitet Pećina Čaja nalazi se na udaljenosti od oko 700 metara od predmetne katastarske parcele. Parcela ne ulazi u granice tog kulturnog dobra niti njegove zaštićene okoline.
Uprava je navela da u samom obuhvatu nema zakonom zaštićenih kulturnih dobara, ali je upozorila da područje Opštine Danilovgrad nikada nije u potpunosti arheološki istraženo. Zbog toga bi, ukoliko se tokom radova naiđe na arheološke nalaze, morale biti poštovane zakonske obaveze koje se odnose na slučajna otkrića.
Građani mogu dostaviti primjedbe do 5. novembra
Javna rasprava predstavlja priliku da se građani, mjesne zajednice, nevladine organizacije, privrednici i stručna javnost upoznaju sa predloženim uslovima i dostave svoje komentare prije daljeg odlučivanja o koncesionom aktu.
Primjedbe, predlozi i sugestije mogu se dostaviti Ministarstvu energetike i rudarstva u pisanoj ili elektronskoj formi:
- Adresa: Ministarstvo energetike i rudarstva, Rimski trg br. 46, Podgorica
- E-mail: ma***********@******ov.me
- Rok: 5. novembar 2026. godine.
Nakon završetka javne rasprave slijedi dalja procedura, koja uključuje razmatranje pristiglih komentara i odlučivanje o koncesionom aktu. Ukoliko postupak bude nastavljen, dodjela prava sprovodiće se putem javnog oglasa i nadmetanja, a geološka istraživanja i eventualna eksploatacija moći će početi tek nakon pribavljanja svih propisanih dozvola i odobrenja.
Grgurović: Sađavac II i Suk neće se dalje razmatrati za dodjelu koncesija
ISTAKNUTI OGLASI
Večeras od 20:30 h potpuna obustava saobraćaja na putu Podgorica – Bar – Budva
U Pješivcima predložena koncesija za kamen: 68 hektara i do 30 godina eksploatacije
I sjutra kiša, najviša dnevna do 23 stepena
Aquarius Hub u Danilovgradu: Mjesto gdje se susreću turizam, umjetnost, lokalni mediji i ekologija
Grgurović ugostio svjetske šampione Iskre: Vuk Vučinić i Anes Arifaj donijeli zlato i bronzu u Danilovgrad
Dvanaestogodišnji Lazar iz Spuža pronašao novčanik sa više od 500 eura i vratio ga vlasniku
Evo ko su sve bili Predsjednici opštine Danilovgrad
Restoran Lovac u Danilovgradu: Tradicija od 1957. godine, domaća kuhinja i gostoprimstvo koje se pamti
Ponovo sahranjena neposredna demokratija u Danilovgradu: Većina odbila da raspravlja o inicijativi mještana Zagorka
SERDAR MIJAJLO BOŠKOVIĆ – JEDAN OD NAJUGLEDNIJIH CRNOGORACA SVOGA VREMENA
Dječja nedelja obilježena sportskim druženjem učenika tri škole
KREAKCIJA: Mladi u fokusu projekta koji podstiče njihovo veće učešće u životu zajednice
Završena druga faza obnove Adžijinog mosta
Grad uništio dva hektara lubenice na Viškom polju: „Poslije ovoga gubim volju za bavljenjem poljoprivredom“
