Tehnologija
Kako prepoznati botove na društvenim mrežama
Kada govorimo o stranačkim aktivistima ili promoterima nekog brenda ili kompanije na društvenim mrežama, kao o botovima, tada se taj termin prije svega koristi u pežorativnom smislu za označavanje pojedinaca ili timova koji djeluju na istovjetan ili sličan način kao bot aplikacije.
Niko zaista ne misli da su ljudi koji stoje iza pojedinih naloga na društvenim mrežama pravi roboti. U pogrdnom smislu oni se nazivaju roBOTima zato što odrađuju posao koji na internetu pretežno rade pravi botovi ali prije svega zato što im izostaje kreativnost i kritičko mišljenje te zaista djeluju kao kakve mašine.
Sa ljudskim botovima, svi korisnici interneta, su imali priliku da se upoznaju, prije svega na komentarima na velikim elektronskim portalima. Njihovi monotoni, šablonski, a često i glupavi komentari, bili su godinama predmet šale u online prostoru.
Ono što treba znati da ljudi-botovi nisu prisutni samo na komentarima, kako to obično misle oni koji nisu dobro upućeni u sajber svijet, već se njihovo prisustvo razastire i na sve društvene mreže, od Fejsbuka preko Jutjuba.
Ma koliko nemoralno djelovala aktivnost ljudi botova, internet puritancima, koji uglavnom i nisu pravi sajber spejs žitelji, već povremeni posjetioci, prisustvo ljudi-botova je uobičajena pojava i rasprostranjena je u cijelom svijetu. Dok se kod nas njihova aktivnost najčešće vezuje za političku propagandu i advertajzing, u svijetu su ovi ljudski botovi više u funkciji ekonomskog ili brend advertajzinga, mada u poslednje vrijeme raste i politička propaganda.
Politički bot timovi takođe djeluju na društvenim mrežama, a pošto su građani Crne Gore prilično politični, onda im se čini da su ovi bot timovi najviše zastupljeni.
Počevši od sportskih navijača, preko političkih i ekonomskih botova, pa do vjerskih sekti i kultova. No pošto smo mi kao građani slijepi za sve osim za politiku, botovanje ekonomskih botova, prolazi sasvim nezapaženo ili još gore najčešće se saglašavamo sa njihovom propagandom i nesvjesno im pomažemo da se ona brže raširi na internetu, šerujući njihove propagandne sadržaje.
Bot timovi pretežno djeluju u skladu sa situacijom, rijetko kad prvi daju inicijativu i obično je njihovo djelovanje reakcija na prethodne napade na određenu ideologiju, ličnost, brend ili proizvod. Ekonomski i brend bot timovi prije svega imaju za cilj diskvalifikaciju konkurencije i to rade gotovo neprimjetno i prilično uspješno na svim društvenim mrežama i vrlo retko u komentarima na elektronskim medijima.
Botovi na Fejsbuku uglavnom deluju iza stranica ili grupa, ali i kao profili pojedinaca. Po pravilu iza velikih i uticajnih stranica ili grupa na Fejsbuku stoji neka politička partija ili udruženje istomišljenika, ili kakva druga interesna grupa.
Botovi na Fejsbuku, gdje su internet korisnici u većini registrovani pod svojim imenom i prezimenom, se prepoznaju i po tome što koriste lažna ili nepostojeća imena i prezimena. Njihovo djelovanje na društvenim mrežama je gotovo istovjetno i svodi se na dve metoda: Ubijedi ili ogadi.
Ubijediti ostale korisnike društvene mreže da je određeni proizvod dobar, da je određeni brend kvalitetan i da je određena politička partija jedina prihvatljiva ili diskvalifikovati konkurentski brend, proizvod ili političku opciju – to je osnovni zadatak ljudi-botova.
Na Fejsbuku da bi bili prihvaćeni od FB zajednice, potrebno je da koliko toliko imaju razvijen profil. To znači da imaju veći broj svojih statusa, da imaju barem 50 prijatelja i da imaju makar jednu profilnu fotografiju. Ono što ih odaje da su botovi, jeste to što sem jedne ili dvije, nemaju više profilnih fotografija, a te koje su postavili na profil kao svoje su zapravo ukradene i lako se može otkriti pravi vlasnik fotografija internet pretraživačima, još češće nemaju nikakvu profilnu fotografiju, nego koriste fotografije poznatih ličnosti ili popularne postere i crteže.
Na Jutjub se botovi registruju pod lažnim imenima, nemaju svoj kanal, ili ako ga imaju on je registrovan kao neki poznati brend ili organizacija, kojoj se zapravo želi naneti šteta objavljivanjem skarednih, bizarnih i kompromitujućih video snimaka. U komentarima na konkurentskim video kanalima nastupaju agresivno i vulgarno.
Na većini društvenih mreža ljudi-botovi se prepoznaju po odsustvu ličnih podataka, nekontrolisanoj slobodi izražavanja, vulgarnoj i agresivnoj komunikaciji, odsustvu ili vrlo smanjenoj kreativnosti, usiljenom nametanju određene teme (najviše dvije do tri teme), širenju dezinformacija, glorifikovanju svog brenda, proizvoda ili političke opcije i nemilosrdnom diskreditovanju konkurentskih, odsustvu kritičkog mišljenja i odsustvu vrijednosnog sistema.
Danski naučnici su uspeli da prenesu podatke brzinom od neverovatnih 1,84 petabita u sekundi — skoro dvostruko više od globalnog internet saobraćaja u istom intervalu, prenosi Open Balkan Magazin.
To obara prethodni rekord za prenos podataka korišćenjem jednog izvora svetlosti i optičkog čipa od jednog petabita u sekundi. I da stavimo ovu količinu podataka u perspektivu, petabit je jednak milionu gigabita. Jedan gigabit, ili 1.000 megabita, je otprilike najveća brzina preuzimanja koju novac može da kupi za većinu domaćinstava.
1 gigabit (Gb) je jednak 125 megabajta (MB), tako da gigabitna mreža koja nudi brzinu od 1 Gbps može da prenese 125 megabajta podataka u sekundi.
Da bi postigli ovaj zadivljujući podvig, istraživači sa Tehničkog univerziteta Danske (DTU) i Tehnološkog univerziteta Chalmers su koristili prilagođeni optički čip koji može da koristi jedno infracrveno svetlo tako što ga deli na stotine različitih frekvencija koje su ravnomerno raspoređene. Zajedno su poznati kao frekventni češalj. Svaka frekvencija na češlju može diskretno da zadrži podatke modulacijom talasnih svojstava svetlosti, omogućavajući naučnicima da prenesu daleko više bitova od konvencionalnih metoda.
Ilustracija
Čip je tu
U studiji o radu objavljenoj u časopisu Nature Photonics, naučnici opisuju kako su preneli 1,84 petabita u sekundi „dummy“ podataka preko 7.8km optičkog vlakna dok su koristili 223 kanala talasne dužine u frekventnom češlju. Prema naučnicima, za prenos podataka takvim brzinama pomoću komercijalne opreme bilo bi potrebno preko hiljadu lasera. Za ovaj eksperiment, koji je koristio najsavremeniji čip, bio je potreban samo jedan.
„Ono što je posebno u vezi sa ovim čipom je to što proizvodi frekventni češalj sa idealnim karakteristikama za optičke komunikacije“, rekao je Viktor Tores Kompani, šef istraživačke grupe i profesor u Chalmersu, u saopštenju za javnost. „Ima veliku optičku snagu i pokriva širok propusni opseg unutar spektralnog regiona koji je interesantan za napredne optičke komunikacije.
Ilustracija, Optičke mreže
Skaliranje tehnologije
Koliko god da je nova brzina obaranja rekorda vrtoglavo brza, istraživači kažu da su tek počeli i veruju da su brzine do 100 petabita u sekundi moguće.
„Razlog za to je što je naše rešenje skalabilno“, objasnio je glavni autor studije i profesor DTU Leif Katsuo Oksenlove. „I u smislu stvaranja mnogih frekvencija i u smislu razdvajanja frekventnog češlja u mnogo prostornih kopija i zatim optičkog pojačavanja i korišćenja kao paralelnih izvora sa kojima možemo da prenosimo podatke.“
Iako su napori istraživača pokazali da je to moguće, još uvek treba dokazati da je to praktično. Ali Oksenlove veruje da rešenje njegovog tima može učiniti prenos podataka mnogo efikasnijim, ostavljajući na taj način „manji klimatski otisak“.
Crnogorskom bezbjednosnom forumu se više građana Danilovgrada ali i Podgorice obratilo povodom prijema sumnjivih mejlova sa konotacijom sudskih poziva.
“Na više mejl adresa građana Danilovgrada i Podgorice je danas i u prethodnom periodu stigla pošta sa nazivom sudskog poziva i potpisom izvjesnog Dalibora Jurića. Naime, ovakvi maejlovi predstavljaju pokušaj internet prevare gdje se koristi ime osobe koja zaista postoji a najčešće se koriste imena lica koja obnašaju neku od funkcija kako bi prevara izgledala uvjerljivije, a u ovom slučaju je iskorišteno ime načelnika sektora međunarodne policijske saradnje Uprave kriminalističke policije Republike Hrvatske.
Koriste se zastrašujuće konotacije da je lice koje prima mejl osumnjičeno za krivična djela povezana sa seksualnim prestupništvom nakon čega prevarant pristupa finansijskom izrabljivanju žrtve. Crnogorski bezbjednosni forum je jutros podnio prijavu Odeljenju bezbjednosti Danilovgrad pod brojem 74-239/227744 koju potpisuje direktor CBF-a mr Mitar Radonjić, kako bi nadležni organi preduzeli jere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ovim putem apelujemo na građane da se čuvaju internet prevara, da instaliraju provjerene antivirus programe, da sumnjive mejlove ne otvaraju i da svaki sličan slučaj prijave nadležnim organima.'”, stoji u saopštenju CBF-a.
Konkurs za dodjelu studentskih kredita za studijsku 2024/2025. godinu
Danas do 36 stepeni
Milatović danas raspisuje vanredne izbore u Podgorici
Isključenja struje u Danilovgradu za 26. jul
Položen vijenac na spomenik junacima Martinićke bitke
Danilovgrađanin osumnjičen za pokušaj ranjavanja
Na Lazinama održana Akademija povodom 80 godina od strijeljanja mladih antifašista
Intervju, Jovana Ćupić: Balansiranje majčinstva, posla i muzičkih snova
Zatvorene Katunske sportske igre
Isklučenja struje u Danilovgradu za 23. jul
Danilovgrad – Spuž: Obustava saobraćaja od 19:15 do 21:30, naizmjenično propuštanje
Park prirode rijeka Zeta pred Ustavnim sudom
Danas je Vidovdan
Crna Gora slavi Dan državnosti
Zbog duga prema izvođaču radova danilovgradskom Udruženju penzionera prijeti gašenje
MZ Danilovgrad I: Uspješno uređena pješačka staza od gradskog mosta do plaže Pličine
Reagovanje Zorice Kovačević: Sve sam učinila da cijene stanova budu pristupačne penzionerima
Martinićki put: Asfaltiranje u novembru, nadjuže traju armirački radovi
Intervju, Snežana Vujisić: Đak generacije o ključu uspjeha i školskim danima
Mještani očistili put u Frutku
Intervju, Ivana Pavićević: Od Gimnazije u Danilovgradu do magistarskih studija na Sorboni
Prvi danilovgradski podkast! Po’kast za jače zajednice!
U subotu otvaranje manifestacije Spuško ljeto
Preminuo Dragan Đurović
Intervju, Jovana Ćupić: Balansiranje majčinstva, posla i muzičkih snova
Projekcija filma “Živko Nikolić – nedosanjani san” (2023)
MZ Vražegrmci: Očišćeno 1000 metara lokalnog puta L6
Kvadratura kruga: Život bez ljudi
Uspješno čišćenje korita rijeke Zete
Očišćeno 2km lokalnog puta L6
Potrebna bolja komunikacija i podrška radu mjesnih zajednica
CEGAS podkast, gost Petar Knežević, mjesna zajednica Spuž
KompostirajDG: Danilovgrad pokazao put ka održivom odlaganju otpada
Mještani očistili groblje u Kosiću
Lovćen banka podržava mikro i mali biznis u Crnoj Gori
You must be logged in to post a comment Login