Connect with us

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Objavljeno

on

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

Društvo

Konkurs za dodjelu studentskih kredita za studijsku 2024/2025. godinu

Objavljeno

on

By

Euro money banknotes, keyboard, smartphone and glasses, online banking, business, student loan

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore objavilo je konkurs za dodjelu 3.400 studentskih kredita za akademsku godinu 2024/2025. Krediti su namijenjeni studentima crnogorskih univerziteta i crnogorskim državljanima koji studiraju na visokoškolskim ustanovama u inostranstvu. Ovi krediti su ključni za podršku obrazovanju i smanjenje finansijskog opterećenja studenata i njihovih porodica.

Raspodjela studentskih kredita

Krediti će biti raspodijeljeni kako slijedi:

Studenti na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori:

  • 810 kredita za studente prve godine osnovnih studija
  • 1520 kredita za studente starijih godina osnovnih studija
  • 590 kredita za studente dvogodišnjih master studija

Crnogorski državljani koji studiraju u inostranstvu:

  • 140 kredita za studente prve godine osnovnih studija
  • 310 kredita za studente starijih godina osnovnih studija
  • 30 kredita za studente dvogodišnjih master studija

Uslovi i kriterijumi konkursa

Pravo na prijavu imaju studenti upisani na visokoškolske ustanove u Crnoj Gori i crnogorski državljani koji studiraju u inostranstvu.

Kriterijumi za dodjelu kredita:

  1. Srednja ocjena završnog razreda srednje škole za studente prve godine osnovnih studija
  2. Indeks uspjeha u prethodnoj godini studija za studente starijih godina osnovnih studija
  3. Srednja ocjena sa osnovnih studija za studente prve godine master studija

Potrebna dokumentacija i način podnošenja zahtjeva

Zahtjev za dodjelu studentskog kredita podnosi se elektronskim putem na adresu www.upisi.edu.me. Studenti koji studiraju u inostranstvu dodatno dostavljaju potrebnu dokumentaciju u štampanoj formi.

Potrebna dokumentacija za studente prve godine osnovnih studija:

  • Svjedočanstvo završnog razreda srednje škole (ovjerena kopija)
  • Potvrda o studiranju
  • Uvjerenje o državljanstvu ili kopija biometrijske lične karte
  • Dokaz o materijalnom obezbjeđenju roditelja/staratelja
  • Skala ocjenjivanja strane obrazovne ustanove

Potrebna dokumentacija za studente starijih godina osnovnih studija:

  • Uvjerenje o položenim ispitima iz prethodne godine studija (ovjerena kopija)
  • Potvrda o studiranju
  • Uvjerenje o državljanstvu ili kopija biometrijske lične karte
  • Dokaz o materijalnom obezbjeđenju roditelja/staratelja
  • Skala ocjenjivanja strane obrazovne ustanove

Potrebna dokumentacija za studente dvogodišnjih master studija:

  • Diploma ili uvjerenje o završenim osnovnim studijama (ovjerena kopija)
  • Potvrda o studiranju
  • Uvjerenje o položenim ispitima iz prethodne godine studija za studente druge godine (ovjerena kopija)
  • Dokaz o materijalnom obezbjeđenju roditelja/staratelja
  • Skala ocjenjivanja strane obrazovne ustanove

Transparentnost i žalbeni postupak

Ministarstvo će na svojoj internet stranici objaviti spisak studenata koji su podnijeli zahtjev za dodjelu kredita, uz mogućnost podnošenja prigovora i dopune dokumentacije. Nakon toga, Komisija će utvrditi rang listu i donijeti odluku o dodjeli kredita. Studenti imaju pravo žalbe Ministarstvu u roku od osam dana od objavljivanja rang liste, a konačna odluka Ministarstva može se osporiti pokretanjem upravnog spora.

Rok i kontakt informacije

Rok za podnošenje zahtjeva je od 1. oktobra do 30. oktobra 2024. godine. Studenti koji studiraju u inostranstvu mogu poslati dokumenta na adresu:

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija
Direkcija za učenički i studentski standard
Ul. Vaka Đurovića b.b.
81000 Podgorica
Poštanski fah 110

Više informacija o konkursu dostupno je na internet stranici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Za dodatna pitanja, studenti mogu kontaktirati Ministarstvo putem telefona: (020) 410 164; 410 145.

Nastavite čitanje

Društvo

Milatović danas raspisuje vanredne izbore u Podgorici

Objavljeno

on

By

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisaće danas vanredne lokalne izbore u Podgorici.

On je u obavezi da to uradi po zakonu jer je juče skraćen mandat lokalnom parlamentu.

Zakonski rok za održavanje izbora je od 60 do 100 dana.

Izbori se moraju održati u nedjelju, pa bi tako izlazak na birališta u Podgorici morao biti organizovan u periodu od 29. septembra do 27. oktobra.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije